Search

Rijeka Vardar najveći je protočni ekosustav u središnjem dijelu Balkanskoga poluotoka. Cilj je rada utvrditi trenutno stanje ihtiocenoze Vardara s gledišta relativne zastupljenosti pojedinih vrsta na određenim dijelovima toka, kao i uzdužne promjene ribljeg naselja. Primijenjena je metoda aproksimacije relativnog udjela vrsta prema Timmermans (1957). 3 019 primjeraka riba 24 vrste, od kojih je 19 autohtono, sakupljenih na 12 profila, pokazalo je neznatnu promjenu u odnosu na stanje otprije dva desetljeća, ali velike promjene u usporedbi sa stanjem otprije sedam desetljeća. Utjecaj ljudskog faktora na autohtonu ihtiofaunu u prošlih je pet desetljeća znatan. Tektonske, orografske i mineraloške okolnosti slijeva uzrokuju za rijeku Vardar uzdužnu ihtiofaunističku zonaciju različitu od standardne utvrđene za velike europske rijeke. Aktualnom ihtiofaunom Vardara dominira osam autohtonih vrsta riba porodice Cyprinidae: B. peloponnesius, L. cephalus G. gobio, A. bipuncatus, Ch. nasus, V. vimba, A. alburnus i B. barbus. Sve su te vrste širokog europskog areala, primarno reofilne i ekološki eurivalentne. Mediteranski klimatski utjecaj ograničenog je djelovanja na ihtiofaunistički sastav i uzdužni raspored riba., The Vardar river is the biggest free flow ecosystem in the central Balkan peninsula. The aim of the study is to define actual state of ichthyocenosis in the Vardar river from the aspect of some species being relatively represented in certain parts of the flow as well as the longitudinal changing of the fish colony. The method of relative share of species approximation according to T i m m e r m a n s (1957) was used. 3019 fish specimen of 24 species, of which 19 autochthonous, collected on 12 profiles showed slight changes compared to the state two decades ago. However, the changes are quite significant if compared to the state seven decades ago. The human factor effect on the autochthonous ichthyofauna in the last five decades is significant. Tectonic, orographic and mineralogical conditions of the river basin cause longitudinal ichthyofaunal zoning of the Vardar river that differs from the standards determined for big European rivers. The actual Vardar river ichthyofauna is dominated by eight autochthonous fish species of the Cyprinidae family: B. peloponnesius, L. cephalus, G. gobio, A. bipunctatus, Ch. nasus, V. vimba, A. alburnus and B. barbus. All these species belong to the broad European range, they are primarily reophylic and ecologically eurivalent. Mediterranean climatic influence has limited effect on ichthyofauna and longitudinal fish arrangement.

Systematic characteristics of chub L. cephalus are given by an analysis of eight meristic (on 550 specimen) and 23 plastic characteristics (on 588 specimen), of both genders including the non-mature examples from the river of Babuna, right tributary stream of the Vardar river (Aegean sea river-basin). The measurements were carried out according to the Pravdina scheme. The results were compared with the data of former researches of the material from the same river basin, the main river of Vardar or its major tributary streams, as well as on different materials belonging to various populations living in various biotops: small brooks, big lowlands rivers; in still biotops of both types, oligotrophic and eutrophic lakes; and finally in accumulation lakes. The author faced great difficulties while unifying and comparing the plastic characteristics of chub from various biotops, mainly because of lack of complete data made by various authors. The author claims that making a diagnosis regarding the belonging of chub on the level of sub-species only by a morphometric analysis is tricky since such results, when isolated from other systematic criteria such as the zoo-geographic, cito-genetic, bio-chemical ones and so on, can have a dubious scientific value., Sistematske osobitosti klena L. cephalus prikazane su analizom osam merističkih (na 550 primjeraka), te dvadeset i tri plastična obilježja (na 588 primjeraka), obaju spolova, uključujuči i nedozrele jedinke iz rijeke Babune, desnog pritoka rijeke Vardara (slijev Egejskog mora). Mjerenja su provedena prema Pravdinovoj shemi. Rezultati su uspore|eni s podacima prijašnjih istraživanja na materijalu iz istoga slijeva, glavne rijeke Vardara ili njegovih večih pritoka, tako|er na materijalu koji pripada različitim populacijama koje žive u različitim biotopima: malenim potocima, velikim nizinskim rijekama i u stajačim biotopima obaju tipova, oligotrofnim i eutrofnim jezerima, te napokon umjetnim hidroakumulacijama. Autor je naišao na velike poteškoče pri unifikaciji i uspore|ivanju plastičnih osobitosti klenova iz različitih biotopa, prije svega zbog nepotpunih podataka kod različitih autora. Autor je ustvrdio da je rizično davati dijagnoze o pripadnosti klena na razini podvrste samo morfometrijskom analizom, jer takvi rezultati mogu biti sumnjive znanstvene vrijednosti prihvačenih izolirano od ostalih sistematskih kriterija kao što su zoogeografski, citogenetski, biokemijski i sl.

U članku su izneseni podaci i analizira se ulov riba na dijelu Ohridskoga jezera pod koncesijom D. D. »Letnica« iz Struge u razdoblju od godine 1986. do 1997. Općenito se opaža smanjenje ukupnog ulova, s jedne strane, te velike fluktuacije ulova pojedinih vrsta riba u određenim godinama, s druge. U godini 1988. evidentiran je ulov 102 tone, a 1997. samo 26 tona. Sve to upućuje na činjenicu da se ovim dijelom ovoga biotopa i ekosustava isključivih geografskih, hidrografskih, ekoloških, bioloških, taksonomsko-evolucijskih, fitogeografskih, zoogeografskih, ihtioloških, te na njegovim obalama kulturno-civilizacijskih osebujnosti, ne gospodari racionalno., This article presents data and analysis of the fish catch in the part of the lake of Ohrid under the concession of »Letnica« company from Struga in the period from 1986 to 1997. There are general tendencies of total catch decrease on one side, and great catch fluctuations of particular fish species in particular years. In the year 1988 a catch of 102 tons was recorded, while in 1997 only 26 tons were caught. All this indicates that this part of this biotop* and ecosystem of exclusive geographic, hydrographic, ecological, biological, taxonomic-evolutionary, phytogeographic, zoogeographic, ichthyologic and on its coasts cultural-civilisatory characteristics has not been managed reasonably.

On the total number of 550 fish being caught in 1978 on three parts of the river Babuna there was investigated quantitative composition of the food seasonally and on the age classes. Chub from the river Babuna is omnivorous with the predominance of the floristic compound in his nutrition. The main mass of the food has autochtonous character. In the spring time the main mass of the food has autochtonous character. In the spring time, the main component are algues from Chrysophyceae plant group and Ephemeroptera by the animal part, along all the habitat of L. cephalus when Plecoptera are present in the upper and meddle part of the river. In the summer period, the dominant plant group is Conjugatophyceae different animal component from the river. Chrysophyceae are dominant also in the autumn period from the plant composition, group s by the animal composition vary from part to part, while Pisces can be found in the meddle part. In the winter time, dominant plant particle are Bacillariophyceae. Animal particles are also different from part to part. Pisces are present in the meddle part, too. Young fish are fed by Diatomeae and Chironomidae. Fish old er than 1+ principally take the food of plant origin and Conjugatae, also insects larves, partially detritus, and the oldest age classes are fed by Pisces., Godine 1978. na trima lokacijama u rijeci Babuni ulovljeno je 550 klenova. Kvantitativni sastav njihove hrane proučen je prema sezonama i dobnim razredima. Klen je u rijeci Babuni omnivoran, pri čemu prevladava floristička komponenta u njihovoj prehrani. Glavnina je njegove hrane autohtonog podrijetla. U cijelom području rijeke u proljeće u prehrani klena od biljaka prevladavaju alge Chrysophyceae, a od životinja Ephemeroptera. U gornjem i srednjem toku rijeke prisutni su Plecoptera. Ljeti od biljaka prevladavaju Conjugatophyceae, a životinje su različite u pojedinim dijelovima rijeke. Raznolikost životinja prevladava i u jesen, kada se u srednjem dijelu rijeke mogu naći u ribljoj ishrani. Tada su od biljaka prevladavale Chrysophyceae. Životinjska komponenta u hrani bila je slična i zimi, a od biljaka je uočena dominacija Bacillariophyceae. U prehrani mladih riba prevladavaju Diatomeae i Chironomidae, dok se prehrana ribe starije od 1+ sastoji ponajprije od Conjugatophyceae, zatim ličinki kukaca, djelomično detritusa, a u najstarijim razredima i od riba.