Search

This paper describes the mycotoxins produced by fungi from the genera Fusarium, Penicillium, Aspergillus, Claviceps and other types of molds, their characteristics and importance. Mycotoxins are secondary fungi metabolites that serve as a defense mechanism in stressful conditions. Several hundred mycotoxins have been identified so far, and the most significant in terms of danger to human health and animals are aflatoxins, ochratoxin A, patulin, fumonisin, zearalenone and nivalenol/deoxynivalenol produced by toxigenic fungi from the genera Penicillium, Aspergillus, Claviceps, Stachybotris and Fusarium. Moisture and temperature are two factors that have a crucial influence on the development of the fungus and the synthesis of toxins. It is estimated that approximately 25% of agricultural crops are infected with fungi. Consequently, foods can also be contaminated with mycotoxins. By treating the stored grain with various chemicals, and in recent years, using environmentally friendly fungicides, the synthesis of mycotoxins is being prevented and the development of mycotoxicogenic fungi is being controlled. The mycotoxicosis can occur directly through the consumption of infected food, inhalation and skin contact, or indirectly through animals that eat contaminated feed. Mycotoxins have a pathological effect primarily on liver. Some mycotoxins also interfere with cellular protein synthesis, causing hypersensitivity and extreme immunodeficiency. Despite mycotoxins being resilient and remaining stable while undergoing chemical and thermal food processing, methods such as applying good hygiene and production practices from field to table can reduce their occurence., U ovom radu opisani su mikotoksini koji stvaraju gljivice iz rodova Fusarium, Penicillium, Aspergillus, Claviceps i drugih vrsta plijesni; njihove karakteristike i važnost. Mikotoksini su sekundarni metaboliti gljivica koji služe kao obrambeni mehanizam u stresnim uvjetima. Do sada je identificirano više stotina mikotoksina, a najznačajniji s obzirom na opasnost za ljudsko zdravlje i životinje su aflatoksini, ohratoksin A, patulin, fumonizin, zearalenon i nivalenol/deoksinivalenol koje stvaraju toksikogene gljivice iz rodova Penicillium, Aspergillus, Claviceps, Stachybotris i Fusarium. Vlaga i temperatura dva su faktora koji imaju krucijalni utjecaj na razvoj gljive i sintezu toksina. Procjenjuje se da je oko 25% poljoprivrednih usjeva zaraženo gljivama. Posljedično tome namirnice mogu također biti kontaminirane mikotoksinima. Tretiranjem uskladištenog zrna raznim kemikalijama, a zadnjih godina primjenom ekološki prihvatljivih fungicida, onemogućuje se sinteza mikotoksina i kontrolira se razvoj mikotoksikogenih gljiva. Do pojave mikotoksikoza može doći direktno konzumacijom zaražene hrane, inhalacijom i kontaktom putem kože ili indirektno konzumacijom mesa, mliječnih proizvoda i jaja životinja koje se hrane kontaminiranom krmom. Mikotoksini patološki prije svega djeluju na jetru. Neki mikotoksini također interferiraju sa sintezom staničnih bjelančevina uzrokujući preosjetljivost i ekstremnu imunodeficijenciju. Budući da je karakteristika mikotoksina da su kemijski i termički stabilni i da podnose procese prerade hrane, ipak postoje metode pomoću kojih se njihova pojavnost može smanjiti, pogotovo primjenom dobre higijenske i proizvodne prakse od polja do stola.

Pyrazoline derivatives exhibit a variety of biological activities, such as antifungal, antiviral, and antibacterial. Biological effects depend on the type of substituents and their position in the ring. [1] The aim of this study was to evaluate the inhibitory effects of fluorinated pyrazole aldehydes against plant pathogenic fungi (Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici, Fusarium culmorum, Macrophomina phaseolina and Sclerotinia sclerotiourum). The compounds demonstrated moderate activity against phytopathogenic fungi. The highest efficiency has shown 2-chlorophenyl derivative (H9) against F. culmorum (46.75%). In order to determine the binding affinity and interactions of the most active compounds with three enzymes responsible for the fungal growth and the three plant cell wall-degrading enzymes, molecular docking was performed. In order to determine the possible mechanism of action of derivatives against pathogenic fungi, molecular docking study has been performed on three enzymes responsible for the fungal growth: demethylase (sterol 14α-demethylase (CYP51), PDB: 5EAH) ; chitinase (PDB: 4TXE) ; transferase (N-myristoyltransferase, PDB: 2P6G) ; and the three plant cell wall-degrading enzymes: endoglucanase I (PDB: 2OVW) ; proteinase K (PDB: 2PWB) ; pectinase (endopolygalacturonase, PDB: 1CZF). The future derivatives should be designed to be more effective against pathogenic fungi without negative effects on beneficial organisms, environment pollution, and human health

Maslina je iznimno važna kultura u mediteranskom dijelu Republike Hrvatske. Posljednjih godina provedena su istraživanja radi utvrđivanja uzročnika sušenja stabala maslina u Hrvatskoj i svijetu, u kojima su otkriveni novi patogeni do sada neprisutni na maslini. Najznačajnijim bolestima masline smatraju se: antraknoza, patula, paunovo oko, rak masline, sušenje stabala i plodova masline i verticilijsko venuće. Za suzbijanje uzročnika navedenih bolesti još se uvijek najčešće koriste fungicidi. Prekomjerna ili nekontrolirana primjena fungicida može dovesti do rezistentnosti patogena ili razvoja virulentnih sojeva, a negativno utječe i na okoliš. Za razliku od fungicida, biološka kontrola smatra se ekološki prihvatljivom metodom i sve se više koristi u suzbijanju štetnih organizama. Istraživanjem utjecaja različitih bioloških organizama, biljnih spojeva i ekstrakata na fitopatogene gljive masline potvrđen je njihov antifungalni učinak. Njihovo djelovanje na patogena proučavano je uglavnom u uvjetima in vitro. U ovome radu navedeni su mikroorganizmi i biološke komponente koje bi u budućnosti mogle biti sastavni dio bioloških preparata za kontrolu patogena masline.

Some of the phytopathogenic fungi from the Botryosphaeriaceae family can cause diseases on olive trees. The disease symptoms occur in the form of dieback and rotting of fruits, dieback of olive leaves and branches, the occurence of necrotic lesions and changes in the color of the bark. The presence of several species from this family has been identifed on the olive trees so far in Republic of Croatia. In 2021 and 2022, a field survey, and sampling of symptomatic olives was carried out on Istrian County territory. The main goals of the conducted research were: to determine the cause of symptomatic changes in olive trees in field research in Istria, and to carry out morphological and molecular identification of species of phytopathogenic fungi from the family Botryosphaeriaceae. The presence of the phytopathogenic fungi of the Botryosphaeriaceae family has been detected in 10 out of 25 locations visited. The largest number of samples was collected in the vicinity of Vodnjan and Rovinj, and phytopathogenic fungus were isolated from some of the most important olive varieties in Istria. Phytopathogenic fungi isolated from the infected plant material (15 isolates in total) have been identified on the basis of morphological and molecular characteristics. Molecular diagnostic was made using the polymerase chain reaction (PCR) method and multigenic analysis of the sequences ITS (internal transcribed spacer), TUB2 (betatubulin) and EF-1α (translation elongation factor 1-α). The research results indicated that the most prevalent species was the Botryosphaeria dothidea.

Maslina je iznimno važna kultura u mediteranskom dijelu Republike Hrvatske. Posljednjih godina provedena su istraživanja radi utvrđivanja uzročnika sušenja stabala maslina u Hrvatskoj i svijetu, u kojima su otkriveni novi patogeni do sada neprisutni na maslini. Najznačajnijim bolestima masline smatraju se: antraknoza, patula, paunovo oko, rak masline, sušenje stabala i plodova masline i verticilijsko venuće. Za suzbijanje uzročnika navedenih bolesti još se uvijek najčešće koriste fungicidi. Prekomjerna ili nekontrolirana primjena fungicida može dovesti do rezistentnosti patogena ili razvoja virulentnih sojeva, a negativno utječe i na okoliš. Za razliku od fungicida, biološka kontrola smatra se ekološki prihvatljivom metodom i sve se više koristi u suzbijanju štetnih organizama. Istraživanjem utjecaja različitih bioloških organizama, biljnih spojeva i ekstrakata na fitopatogene gljive masline potvrđen je njihov antifungalni učinak. Njihovo djelovanje na patogena proučavano je uglavnom u uvjetima in vitro. U ovome radu navedeni su mikroorganizmi i biološke komponente koje bi u budućnosti mogle biti sastavni dio bioloških preparata za kontrolu patogena masline.

Olive (Olea europaea L.) is a very important crop grown in the Mediterranean part of Croatia. Olive branch and fruit dieback symptoms were observed in two olive orchards in Istria, Croatia. The samples from symptomatic trees were collected and brought to the laboratory for analysis. Based on their morphological characterization, isolated fungi were identified as Cytospora sp. Two representative isolates (one per orchard) were taken for molecular analysis, and based on DNA sequence data of the ITS and TUB gene regions, and phylogenetic analysis of the sequences, the isolates were identified as Cytospora pruinosa Défago. To determine pathogenicity, pathogenicity tests were conducted on detached olive branches and two-year-old olive trees in the greenhouse. This is the first report of C. pruinosa causing olive branch and fruit dieback in Croatia.

Coumarins and triazoles are two interesting groups of heterocyclic compounds, both exhibiting a wide range of biological activities. The joining of these two scaffolds into a hybrid compound with the improved activities has already been reported. [1] In this research, 11 new hybrid compounds were synthesized, utilizing a deep eutectic solvent as an environmentally sustainable method of organic synthesis. Compounds were obtained in good yields through a one-step reaction of coumarinyl hydrazides and various substituted isothiocyanates, without the use of catalysts. [2] Since many commercially available fungicides are based on triazole derivatives, antifungal activity of 1, 2, 4-triazolyl coumarins was evaluated in vitro on two pathogenic fungi, Fusarium oxysporum and Fusarium culmorum. The tested compounds moderately inhibited the mycelial growth of F. oxysporum (35.0-57.5%), but were mostly ineffective against F. culmorum. Compound 1b, as the most potent growth inhibitor, was further analyzed computationally. A molecular docking analysis was performed to evaluate the binding mode of compound 1b with sterol 14 α-demethylase, the target enzyme of triazole based fungicides

The aim of this study was to investigate in vitro the volatile effect of twelve essential oils on the growth of Rhizoctonia solani and Pyrenophora graminea mycelia. The essential oils were applied in a volume of 25 μl at temperatures of 15, 20, and 30 °C. The zone of inhibition was measured at 96 hours and 192 hours after inoculation. Anise and thyme oils had the strongest volatile effect on the growth of mycelia of R. solani and P. graminea, which were not affected by different incubation times and temperatures. Pine and sweet orange oils had the weakest volatile effect on the mycelial growth of R. solani and P. graminea.

During cultivation, wheat is exposed to several abiotic and/or biotic stress conditions that may adversely impact the wheat yield and quality. The impact of abiotic stress caused by nitrogen deficiency and biotic stress caused by phytopathogenic fungus Fusarium culmorum on biomarkers of oxidative stress in the flag leaf of nine winter wheat varieties (Ficko, U-1, Galloper, BC Mandica, BC Opsesija, Ingenio, Isengrain, Felix, and Bezostaya-1) was analyzed in this study. Hydrogen peroxide concentration and lipid peroxidation level were measured as indicators of oxidative stress, while the antioxidant response was determined by measuring the concentration of phenolic compounds and activities of antioxidant enzymes. Wheat variety and nitrogen treatment had a significant effect on all examined biomarkers of oxidative stress in the flag leaf, while the impact of Fusarium treatment was less pronounced. The most significant impact on the measured stress biomarkers had a low nitrogen level, which mainly increased hydrogen peroxide concentration and lipid peroxidation level and decreased activities of antioxidant enzymes in most varieties. The obtained results were discussed and compared with the previous study in which biochemical analyzes were performed on the wheat spike. There was no significant strong correlation between flag leaf and spike response in the measured parameters, which, in addition to the variety-specific response, also indicates a tissue-specific antioxidant response.

The nicotinamide derivates represent the promising candidate in the field of pesticides due to significant fungicidal activity, insecticidal activity, herbicidal activity, plant growth regulator activity and bactericidal activity. The series of nicotinamide-bromides with various alkyl chain lengths (from ethyl to octadecyl) were synthesized, and the toxicity of aqueous solutions towards Fusarium graminearum, Sclerotinia sclerotiorum, and Botrytis cinerea was examined. The obtained data were compared with DFT calculations results to understand the structural origin of fungicidal behavior and correlate it with the structural properties of investigated molecules. A significant correlation was established between the lipophilicity of the molecules (obtained from DFT calculations) and the growth rate of the examined phytopathogenic fungi. The results had suggested that Sclerotinia sclerotiorum is most sensitive to nicotinamide compounds exposure, while F. graminearum is most resistant to the change of lipophilicity of compounds. For all investigated compounds, the growth rate was decreased with the increase of carbon atoms in the side-chain until [C14Nic] [Br]. Further prolongation increased the growth rate of fungus, as it was noted for [C16Nic] [Br] and [C18Nic][Br]. This behavior was explained by the distinguished hydrophobic and hydrophilic surfaces in [C14Nic][Br] due to interactions between keto oxygen and bromide anion absent in the case of nicotinamides with a longer chain.

Kukci (insekti) stvaraju višestruke direktne ili indirektne štete u poljoprivrednoj proizvodnji što rezultira nižim prinosom i smanjenom kvalitetom proizvoda. Uz kemijske mjere zaštite od štetnih kukaca nastoje se pronaći odgovarajući alternativni načini suzbijanja koji su okolišno prihvatljiviji. Biološki načini zaštite poljoprivrednih kultura uz pomoć entomopatogenih gljiva (EPG) proučavaju se od davnina međutim dosta njih je još uvijek nedovoljno istraženo i malo se zna o načinu njihova djelovanja. Prirodna zaraza kukaca s EPG prisutna je i dokazana kod većine redova kukaca, a najčešća je kod: rilčara (Hemiptera), dvokrilaca (Diptera), kornjaša (Coleoptera), leptira (Lepidoptera), pravokrilaca (Orthoptera) i opnokrilaca (Hymenoptera). Neke vrste EPG mogu imati ograničen krug domaćina dok druge kao što su Bauveria bassiana i Metarhisium anisoplie, mogu zaraziti preko 700 vrsta kukaca. Primjena EPG kontinuirano raste, neki od razloga su da su oni bezbjedni za korisne organizme, ne postoji opasnost od zagađenja okoliša, smanjuje se mogućnost pojave rezistentnosti štetnika, dolazi do povećanja bioraznolikosti, kao i visoka učinkovitost uz mogućnost suzbijanja šetnika u svim razvojnim stadijima. Utvrđeno je da mnoge vrste roda Fusarium imaju entomopatogeno djelovanje, tj. posjeduju zadovoljavajuće karakteristike u kontroli štetnih kukaca u poljoprivrednoj proizvodnji. Zabilježena je visoka stopa smrtnosti, jaka sporulacija i brzo djelovanje. Primjenom EPG roda Fusarium u znanstvenim istraživanjima utvrđena je učinkovitost preko 90% na različitim vrstama kukaca. Vrste roda Fusarium pokazale su patogenost i moguću uporabu na kukce iz redova: Dyctioptera, Coleoptera, Diptera, Hemiptera, Hymenoptera, Lepidoptera, Orthoptera i Thysanoptera. Najviše entomopatogenih sojeva vrsta roda Fusarium utvrđeno je kod kompleksa vrsta: F. incarnatum-equiseti, F. fujikuroi, F. solani i F. oxysporum. Upravo zbog visoke učinkovitosti suzbijanja kukaca u svim razvojnim fazama, potrebno je provoditi daljnja istraživanja učinkovitosti roda Fusarium na štetne kukce.

Tijekom uzgoja na polju, pšenica je izložena mnogim negativnim abiotičkim i biotičkim stresnim uvjetima koji mogu negativno djelovati na prinos i kvalitetu. Nedostatak dušičnog gnojiva, kao abiotički stresni čimbenik, može uzrokovati pojavu oksidacijskog stresa u tkivu pšenice. Također, pojavu oksidacijskog stresa može inducirati iinfekcija pšenice fitopatogenim gljivama iz roda Fusarium. Cilj je ovog istraživanja ispitati utjecaj abiotičkog stresa (dvije različite gnojidbe dušikom) i biotičkog stresa (infekcija vrstom Fusarium culmorum) na oksidacijski status i antioksidacijski odgovor različitih sorti pšenice. Mjereni su sljedeći pokazatelji oksidacijskog stresa: razina lipidne peroksidacije, aktivnosti antioksidacijskih enzima (katalaze, askorbat- peroksidaze, glutation- reduktaze), te koncentracije ukupnih topljivih fenola i fotosintetskih pigmenata. Sorta pšenice, tretman dušikom i Fusarium tretman imali su značajan utjecaj na ispitivane pokazatelje oksidacijskog stresa. Najznačajniji utjecaj imala je niska razina dušika, koja je većinom djelovala na smanjenje aktivnosti antioksidacijskih enzima te na smanjenje koncentracije pigmenata. Pri niskoj razini dušika, Fusarium tretman je djelovao na povećanje aktivnosti antioksidacijskih enzima, dok je u uvjetima visoke razine dušika aktivnost enzima većinom bila smanjena.

Sclerotinia sclerotiorum (Lib.) de Bary is a necrotrophic plant pathogen responsible for the reduction of the crop quality and yield. One of the most efficient ways to prevent and control diseases caused by S. sclerotiorum is the use of chemical fungicides. However, their use led to the accumulation of residual fungicides in the soil, water, and agricultural products, as well as the appearance of fungicide-resistant forms of this phytopathogen. Therefore, there is a need for new, environmentally friendly compounds that would prove effective against S. sclerotiorum. This study aimed to derive a Quantitative Structure- Activity Relationship (QSAR) for the antifungal activity of 18 quinazolinone derivatives. Antifungal test against S. sclerotiorum was carried out according to the method of Siber et al. Antifungal activities of tested compounds, expressed as % inhibition, were converted in the form of the logarithm values (log % inhibition). The optimized 3D strictures of quinazolinone derivatives were used for the descriptor calculation. Considering the limited number of compounds, splitting into test and training set was not performed. The multiple linear regression QSAR models were obtained with a genetic algorithm (GA) using QSARINS 2.2.4. (University of Insubria, Varese, Italy). The best QSAR model was generated with three DRAGON descriptors: Mv, Mor09e and R6e. The model satisfied the fitting and internal validation criteria, confirming its stability and robustness: R2 = 0.91 ; R2adj = 0.89 ; F = 45.17 ; ΔK = 0.12 ; CCCtr = 0.95 ; Q2loo = 0.85 ; R2-Q2loo = 0.06 ; CCCcv = 0.92 ; R2Yscr = 0.18 ; Q2Yscr = -0.43. Molecular descriptors in obtained QSAR model revealed that quinazolinones of higher molecular weight (Mv), higher contribution of 3D distribution of electronegativity at 8 Å (Mor09e), and enhanced interactions of electronegative atoms at a topological distance 6 (R6e), have lower antifungal effects.

Uzrokujući direktne ili indirektne štete i prenoseći biljne bolesti, kukci stvaraju višestruke gubitke u poljoprivrednoj proizvodnji, što se očituje smanjenom kvalitetom i prinosom usjeva. Uz primjenu kemijskih insekticida, koji su najčešći u konvencionalnoj poljoprivredi, nastoje se pronaći odgovarajući alternativni načini suzbijanja štetnika koji su okolišno prihvatljivi. Jedan je od takvih načina biološka kontrola kukaca entomopatogenim gljivama, za koje je utvrđena iznimno visoka učinkovitost u suzbijanju mnogih vrsta kukaca. Cilj rada bio je navesti mogućnosti suzbijanja kukaca entomopatogenim gljivama roda Fusarium te prikazati njihov potencijal primjene, od tretiranja sjemena, tretiranja kukaca do tretiranja skladišta. Brojne vrste roda Fusarium pokazale su visoku učinkovitost suzbijanja kukaca u svim fazama njihovog razvoja te su pogodne za daljnja istraživanja., Insects cause multiple losses in agricultural production by inflicting direct or indirect damage and transmitting plant diseases, which is manifested in a reduced quality and crop yield. With the application of chemical insecticides, being most common in conventional agriculture, the effort is invested to find the appropriate alternative ways to control the pests that are environmentally friendly. One such method is a biological insect control by entomopathogenic fungi that have proven to be extremely effective in controlling many insect species from multiple genera. The aim of this study was to determine the possibilities of insect control by entomopathogenic fungi of the genus Fusarium and to show their potential in various forms of application, from a seed treatment, insect specimens, or storage areas. Numerous Fusarium sp. have demonstrated a high insect control efficiency at all stages of their development and are thus suitable for further research.

During cultivation, wheat is exposed to several abiotic and/or biotic stress conditions that may adversely impact the wheat yield and quality. The impact of abiotic stress caused by nitrogen deficiency and biotic stress caused by phytopathogenic fungus Fusarium culmorum on biomarkers of oxidative stress in the flag leaf of nine winter wheat varieties (Ficko, U-1, Galloper, BC Mandica, BC Opsesija, Ingenio, Isengrain, Felix, and Bezostaya-1) was analyzed in this study. Hydrogen peroxide concentration and lipid peroxidation level were measured as indicators of oxidative stress, while the antioxidant response was determined by measuring the concentration of phenolic compounds and activities of antioxidant enzymes. Wheat variety and nitrogen treatment had a significant effect on all examined biomarkers of oxidative stress in the flag leaf, while the impact of Fusarium treatment was less pronounced. The most significant impact on the measured stress biomarkers had a low nitrogen level, which mainly increased hydrogen peroxide concentration and lipid peroxidation level and decreased activities of antioxidant enzymes in most varieties. The obtained results were discussed and compared with the previous study in which biochemical analyzes were performed on the wheat spike. There was no significant strong correlation between flag leaf and spike response in the measured parameters, which, in addition to the variety-specific response, also indicates a tissue-specific antioxidant response., Pri uzgoju je pšenica izložena brojnim abiotičkim i/ili biotičkim stresnim čimbenicima koji mogu negativno djelovati na prinos i kvalitetu. U ovome je radu analiziran utjecaj abiotičkoga stresa uzrokovanog deficitom dušika i biotičkoga stresa izazvanog fitopatogenom gljivom Fusarium culmorum na biomarkere oksidacijskoga stresa u listu zastavičaru devet sorata ozime pšenice (Ficko, U-1, Galloper, BC Mandica, BC Opsesija, Ingenio, Isengrain, Felix i Bezostaya-1). Kao pokazatelji oksidacijskoga stresa mjereni su koncentracija vodikova peroksida i razina lipidne peroksidacije, dok je antioksidacijski odgovor određen mjerenjem koncentracije fenolnih spojeva i aktivnosti antioksidacijskih enzima. Sorta pšenice i tretman dušikom imali su značajan utjecaj na sve ispitivane biomarkere oksidacijskoga stresa u listu zastavičaru, dok je utjecaj tretmana gljivom Fusarium bio manje izražen. Najznačajniji utjecaj na mjerene pokazatelje stresa imao je uzgoj u uvjetima niske razine dušika, pri čemu je u većini sorata vidljiv trend povećanja koncentracije vodikova peroksida i razine lipidne peroksidacije te smanjenja aktivnosti antioksidacijskih enzima. Dobiveni su rezultati prokomentirani i uspoređeni s prijašnjim rezultatima biokemijskih analiza provedenih na klasu pšenice. Značajno jake korelacije između lista zastavičara i klasa u mjerenim parametrima nije bilo, što uz sortno-specifični odgovor upućuje i na tkivno-specifičan antioksidacijski odgovor.

Provedeno je in vitro istraživanje antifungalnog djelovanja devet vrsta eteričnih ulja (anis, bor, cimet kora, citronela, čajevac, čempres, eukaliptus, klinčić, lavanda) na zemljišne patogene Globisporangium ultimum i Globisporangium irregulare. Eterična ulja primijenjena su u količinama 5, 15 i 30 µL. Rezultati istraživanja pokazuju da biološka aktivnost eteričnih ulja ovisi o primijenjenoj količini ulja i gljivičnoj vrsti. Osam dana od inokulacije najjače antifungalno djelovanje u svim primijenjenim količinama na G. ultimum imala su ulja klinčića, anisa, cimeta kore i citronele, a na G. irregulare ulje klinčića. Najslabije djelovanje na obje pseudogljive i u svim količinama imala su ulja bora i čempresa

Cilj je ovog rada utvrditi utjecaj dvanaest eteričnih ulja na rast micelija fitopatogene gljive Pyrenophora graminea. Učinak eteričnih ulja na rast i razvoj micelija gljiva ovisi o kemijskom sastavu ulja koje ovisi o biljnoj vrsti, primijenjenoj količini eteričnog ulja te vrsti gljive i okolišnim uvjetima u kojima je gljiva izložena djelovanju ulja. Ulja su primjenjivana u količinama od 5, 10, 15, 25 i 50 µl, a mjerenje zone inhibicije obavljeno je nakon sedam dana. Najjači antifungalni učinak imalo je ulje timijana koje je potpuno inhibiralo rast micelija i pri najmanjoj primijenjenoj količini (5 µl). Osim ulja timijana vrlo dobar antifungalni učinak na rast micelija P. graminea imala su ulja citronele, lavande i kore cimeta. Najslabije antifungalno djelovanje imalo je eterično ulje eukaliptusa.

Gljive roda Fusarium pripadaju u najznačajnije uzročnike bolesti pšenice. Na kontaminaciju zrna pšenice s Fusarium vrstama utječu brojni čimbenici od kojih su u ovom istraživanju analizirani sorta i gnojidba s dušikom. U pokusu provedenom 2019. godine nije utvrđena povezanost visoke gnojidbe s dušikom i povećanja infekcije zrna pšenice kod svih sorata. Ipak, utvrđeno je da različita gnojidba dušikom uzrokuje značajne razlike u postotku infekcije u ovisnosti o sorti. Također je utvrđena značajna razlika između sorata u stupnju osjetljivosti na infekciju Fusarium vrstama.

Mikotoksini su sekundarni metaboliti gljiva koji imaju štetan utjecaj na zdravlje ljudi i životinja. Glavni proizvođači mikotoksina su gljive roda Fusarium, Penicillium, Aspergillus i Alternaria. Žitarice su najizloženija kategorija hrane na moguću zarazu gljivama što za posljedicu može imati kontaminaciju mikotoksinima. Stoga je važno sprječavanje njihova onečišćenja izravno na proizvodnim površinama te nakon žetve i tijekom skladištenja. Kao najbrojnija skupina kontaminanata propisana EU zakonodavstvom na najvećem broju skupina hrane, kontrola hrane i hrane za životinje na prisutnost mikotoksina važna je zakonska obveza za sve subjekte u poslovanju s hranom. Subjekti u poslovanju s hranom obavezni su provoditi interne kontrole prema procjeni opasnosti kao i omogućiti nadležnim tijelima nesmetani nadzor i uzorkovanje hrane u svrhu službenih kontrola. Europska unija, u cilju zaštite zdravlja potrošača i zdravlja životinja, ima jedan od najviših standarda za sigurnost hrane u svijetu. Radi sprječavanja stavljanja hrane kontaminirane mikotoksinima na tržište Europske unije važno je i neophodno obavještavanje javnosti o opasnostima i rizicima povezanih s prisutnošću mikotoksina u hrani i hrani za životinje. Na nivou Europske unije organiziran je Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) kojim zemlje članice razmjenjuju informacije o mikotoksinima kao i ostale informacije o rizicima povezanima s hranom i hranom za životinje. RASFF sustav omogućuje svim članicama EU da istovremeno poduzmu koordinirane mjere u cilju zaštite zdravlja potrošača. Kako bi se izbjegli mogući negativni učinci mikotoksina na zdravlje ljudi i životinja neophodno je uz organiziranu kontrolu hrane i hrane za životinje provoditi i preventivne mjere u proizvodnji i skladištenju biljnih proizvoda.

Zbog sve veće osviještenosti potrošača o vlastitom zdravlju kontaminiranost hrane mikotoksinima postala je važna tema, kako za potrošače, tako i za subjekte u poslovanju s hranom te za akademsku i stručnu javnost. Osim štetnog učinka na zdravlje ljudi i životinja, mikotoksini mogu imati i značajan negativan ekonomski utjecaj. To su sekundarni metaboliti toksikogenih gljiva, najčešće roda Fusarium, Penicillium, Aspergillus i Alternaria. Vrlo su stabilni spojevi koji dugo ostaju u sirovinama i životinjskim proizvodima i kao takvi velik su problem za prehrambenu industriju. Europska unija, u svrhu zaštite zdravlja potrošača i zdravlja životinja, ima jedan od najviših standarda za sigurnost hrane u svijetu. Radi sprječavanja stavljanja hrane kontaminirane mikotoksinima na tržište Europske unije važno je i nužno obavještavanje javnosti o opasnostima i rizicima povezanima s prisutnošću mikotoksina u hrani i hrani za životinje. Na razini EU-a organiziran je Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) kojim zemlje članice razmjenjuju informacije o rizicima povezanima s hranom i hranom za životinje, među ostalim i o kontaminaciji mikotoksinima. RASFF sustav omogućuje svim članicama EU-a da istovremeno poduzmu koordinirane mjere s ciljem zaštite zdravlja potrošača. Subjekti u poslovanju s hranom obvezni su provoditi interne kontrole prema procjeni opasnosti, kao i omogućiti nadležnim tijelima nesmetan nadzor i uzorkovanje hrane u svrhu službenih kontrola. Kvalitetna i zdravstveno ispravna sirovina najkraći je i ekonomski najisplativiji put za prehrambenu industriju da bi se zadovoljili svi relevantni zakonski propisi i tako očuvalo zdravlje potrošača. Kako bi se izbjegli mogući negativni učinci mikotoksina na zdravlje, nužno je uz organiziranu kontrolu hrane provoditi i preventivne mjere u proizvodnji i skladištenju proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla., Due to the growing awareness of consumers for their health, the food contamination with mycotoxins has become an important topic for both consumers and subjects in the food business and academic and Professional public. Apart from the adverse effects to the health of people and animals, it can also have a significant negative economic effect. Mycotoxins are secondary metabolites of toxicogenic fungi, most often Fusarium, Penicillium, Aspergillus and Alternaria. They are very stable compounds which remain in raw Materials and animal products and as such present a major issue for the food industry. In order to protect the health of consumers and animals, the European Union has one of the most stringent food safety standards system in the world. In order to prevent placing the food contaminated with mycotoxins on the market of the European Union, it is essential and necessary to keep the public informed on the dangers and risks connected to the presence of mycotoxins in food and feed. A rapid response system for food and feed (RASFF) has been set up at the European Union level, which is used by member states to Exchange information on mycotoxins, as well as any other information on food and feed related risks. The RASFF system enables all EU member states to take coordinated measures in order to protect the consumers’ health. Subjects in the food business are obligated to perform internal controls regarding the assessment of hazard as well as allow competent authorities to continuously monitor and sample food for the purpose of official control. Quality and healthy raw materials is the quickest and economically the most viable path for the food industry to fulfil all relevant legislation and thus safeguard the consumers’ health. In order to avoid possible negative effects of mycotoxins on health, it is essential to perform organized food control and take preventive measures in production and warehousing of plant and animal products.

In front of you are the Proceedings of the International Conference 17th Ružička days: „Today Science – Tomorrow Industry“ that was held in Vukovar, Croatia at September 19-21, 2018. The main goal of this interdisciplinary conference is to promote excellence in science and engineering as well as application of up-to-date research results and technological achievements in industry. In its fifth issue (2011, 2013, 2015, 2017, 2019) the Proceedings continues with publishing of quality scientific and professional full papers in sections Chemical Analysis and Synthesis (2), Chemical and Biochemical Engineering (3), Food Technology and Biotechnology (4), Medical Chemistry and Pharmacy (2), Environmental Protection (9) and Meeting of Young Chemists (4). All the papers were thoroughly reviewed from respectable evaluators, to whom we express our gratitude. We are also thankful to all the authors and participants of the Ružička days, and to all that support and contribute in its organization; especially our international coorganizers EuCheMS, EFFoST and EHEDG, the members of organizing and scientific committee, plenary and invited lecturers, sponsors, and of course our highly skilled and committed associates, which put a lot of effort in preparation of this book.

Eterična ulja su zbog svoje ekološke prihvatljivosti i niske fitotoksičnosti poželjan izvor alternativnih metoda u zaštiti bilja i kao takva mogu dati važan doprinos smanjenju uporabe sintetičkih fungicida i zaštiti okoliša. U cilju pronalaska novih aktivnih tvari koje bi mogle naći primjenu u biljnoj zaštiti provode se mnoga istraživanja utjecaja različitih eteričnih ulja na rast i razvoj fitopatogenih gljivca. U radu je ispitivan utjecaj eteričnih ulja klinčića (Eugenia caryophyllus (Sprengel) Bullock & Harr.) i kadulje (Salvia officinalis L.) na rast micelija Colletotrichum coccodes u in vitro uvjetima primijenjenih u različitim koncentracijama. Mjerenje promjera rasta micelija provedeno je četvrtog, osmog, dvanaestog i petnaestog dana nakon inokulacije micelija. Rezultati mjerenja promjera micelija C. coccodes pokazali su smanjenje rasta micelija povećanjem primijenjenih koncentracija eteričnih ulja kao i smanjenje antifungalnog djelovanja eteričnih ulja kroz inkubacijsko vrijeme. Petnaesti dan ispitivanja eterično ulje klinčića potpuno je inhibiralo rast micelija pri koncentraciji od 15 μL/10 mL PDA (krumpir dekstrozni agar). Potpuna inhibicija rasta micelija kod primijene eteričnog ulja kadulje bila je samo četvrtog dana od inokulacije i to pri najvećim primijenjenim koncentracijama od 70 μL/10 mL PDA. Procijenjena vrijednost parametra IC50 za eterično ulje klinčića bila je manja kroz cijelo vrijeme ispitivanja. Istraživanja antifungalnog djelovanja ovih eteričnih ulja na rast micelija C. coccodes, naročito eteričnog ulja klinčića, potrebno je nastaviti u in situ uvjetima.

Provedeno je in vitro ispitivanje antifungalnog djelovanja različitih volumena eteričnih ulja eukaliptusa, limuna, komorača, paprene metvice i timijana te njihovih najvažnijih komponenti na porast ekonomski značajne fitopatogene gljivice Botrytis cinerea. Mjerenjem promjera micelija B. cinerea tijekom inkubacije zabilježeno je smanjenje rasta micelija ovisno o primijenjenom volumenu. Antifungalno djelovanje eteričnih ulja i njihovih komponenti, smanjuje se s povećanjem duljine inkubacije. Rezultati su pokazali da eterična ulja, u pravilu, imaju bolje djelovanje na fitopatogene gljivice od svojih komponenti. Četvrti dan nakon inokulacije micelija najmanju izračunatu vrijednost IC50 imalo je eterično ulje timijana. Osmi dan ispitivanja eterična ulja timijana, paprene metvice i komorača, primijenjena u određenim volumenima, u potpunosti su inhibirala rast micelija, dok eterična ulja limuna i eukaliptusa nisu inhibirala rast micelija niti u najvećem primijenjenom volumenu. Na temelju rezultata ovog istraživanja može se zaključiti da pojedina eterična ulja mogu biti dobra alternativa sintetskim fungicidima. Potrebna su daljnja in vivo istraživanja koja bi mogla dovesti do razvoja ekološko prihvatljivih sredstava za suzbijanje fitopatogenih gljivica.

Proceedings contains articles presented at Conference divided into sections: open lecture (1), chemical analysis and synthesis (3), chemical and biochemical engineering (8), food technology and biotechnology (8), medical chemistry and pharmacy (3), environmental protection (11) and meeting of young chemists (2).

Various soil tillage systems leave different amount of plant residue on the soil surface and have different effects on diseases. Since many plant pathogens can survive on plant debris the soil tillage system affect the amount of inoculum. The aim of our research was to determine the impact of tillage and nitrogen fertilization treatments on the occurrence of Fusarium species on the wheat grain. The field experiment was set at the Magadenovac site from September 2013 to June 2014, having five variants of tillage (CT - conventional tillage treatment, SS - subsoiling, DH- disk harowing, CH - chiseling and NT - no-till treatment) treatments and three variants of nitrogen fertilization treatments (N1 – amount reduced by 50% according recommendation ; N2 – according to standard recommendation and N3 – amount increased by 50% according recommendation). The presence of Fusarium species was determined in all tested variants of tillage and fertilization treatments. During the fertilization with reduced amount of nitrogen, the infection with Fusarium species was statistically reduced in comparison with other nitrogen treatments in almost all variants of tillage treatments (CT, DH and NT). During the fertilization that had an increased amount of nitrogen, the greatest number of grain infection was determined in the disk harowing and subsoiling variants.

This study examines the impact of essential oils of thyme (Thymus vulgaris L.), clove (Eugenia caryophyllus (Sprengel) Bullock and Harr.) and sage (Salvia officinalis L.) on Escherichia coli and Staphylococcus aureus in vitro by disc diffusion with three different volumes of oil (5 µL, 10 µL and 15 µL). Measuring the diameter of inhibition zone of bacterial growth was carried out after 24 h. A statistically significant difference in the inhibitory effects of essential oils and applied volumes was found. The best results were found in essential oil of thyme, in which the largest inhibitory zone with both bacteria was measured. The essential oil of thyme completely inhibited the growth of S. aureus at a volume of 10 µL. Apart from the essential oil of thyme, the complete inhibition of growth of S. aureus, with a volume of 15 µL, was shown in sage essential oil. The essential oil of clove showed a minimum inhibitory activity in both bacteria in all three volumes. It is necessary to continue the researches with the assumption that the results of the researches can be used in the food industry.

The plant disease causes yield loss, low test weights, low seed germination and contamination of grain with mycotoxins. Fusarium head blight (FHB), caused by the fungal plant pathogens from genus Fusarium is destructive disease of wheat in most wheat-growing regions around the world. Agricultural practices is very important factor for the control of Fusarium survival since pathogen survive on plant residues left from the previous crop and weeds. An appropriate crop rotation and tillage system can limit the risk of Fusarium head blight development The aim of our research was to determine the impact of tillage and nitrogen fertilization treatments on the occurrence of Fusarium species on the wheat grain. The field experiment was set at the Čačiinci site from September 2013 to June 2014, having five variants of tillage (CT - conventional tillage treatment, SS - subsoiling, DH- disk harowing, CH - chiseling and NT - no-till treatment) treatments and three variants of nitrogen fertilization treatments (N1 – amount reduced by 30% according recommendation ; N2 – according to standard recommendation and N3 – amount increased by 30% according recommendation). The presence of Fusarium species was determined in all tested variants of tillage and fertilization treatments. The effect of reduced fertilization (N1) on Fusarium sp. grain infection in all types of tillage was statistically lower in comparison with other (N2 and N3) nitrogen treatments. Statistical difference in different tillage system was determined on only in nitrogen fertilization with N amount reduced by 30%. From the ecological point of view reduced tillage has several advantages, increased microbiological activity of soil, increased biological diversity (fungi, bacterial, nematodes, earthworms) and if disease incidence in some areas is not significant this soil tillage should be implemented.

In standard pathogenicity tests of Fusarium strains isolated from symptomless weeds of agricultural fields it was determined that several isolates have significant positive influence on growth and development of cultivated plants and act as beneficial endophytes. The aim of this research was to investigate the influence of these isolates on several parameters of cherry plants grown in tissue culture. For this purpose two treatments with fungal inocula were used. The first treatment involved the addition of fungal inoculum into the tissue culture growing media. Cherry shoots were placed on the media and multiplied by tissue culture methods. The second treatment included root dipping of cherry explants into the fungal media. Plants were grown in the greenhouse for two months and after that growth parameters were recorded. Our results showed significant positive influence of the isolates on leaf width and length, stem length and plant fresh weight of cherry. There was almost no influence on number of leaves and root length of inoculated plants was lower as compared to the control. Identification of fungal secondary metabolites produced revealed several major compounds: beauverin, cyclosporines, enniatins, equisetin, fusaric acid, integracide A and trichosetin. Our conclusion is that endophytic Fusarium sp. isolated from weeds have a positive influence on growth and development of axenic cherry plants.

Biljni patogeni često umanjuju prinos i kvalitetu sjemena što može dovesti do značajnih ekonomskih gubitaka. Fitopatogene gljivice roda Fusarium su najčešći i najznačajniji uzročnici bolesti koji se prenose sjemenom velikog broja vrsta. Osim toga, stvaraju sekundarne metabolite kao što su mikotoksini koji imaju negativan utjecaj na zdravlje ljudi i životinja. U nastojanju da se suzbiju patogeni sjemena, a istodobno čuva ljudsko zdravlje i okoliš mogućnost primjene eteričnih ulja i njihovih komponenti u budućnosti će imati sve veću važnost. U laboratorijskim uvjetima ispitano je antifungalno djelovanje šest eteričnih ulja i njihove dvije najznačajnije komponente u različitim volumenima primjene na fitopatogenu gljivicu Fusarium oxysporum Schlecht. emend Snyder & Hansen. Rezultati mjerenja promjera micelija F. oxysporum pokazali su smanjenje rasta micelija ovisno o primijenjenim volumenima eteričnih ulja i njihovih komponenti. Vrijednost IC50 za eterična ulja u najvećem broju slučajeva je manja od vrijednosti IC50 za pojedine komponente eteričnih ulja. Započeta istraživanja potrebno je nastaviti, naročito u in vivo uvjetima, kako bi se odredili prihvatljivi volumeni i način aplikacije eteričnih ulja i njihovih komponenti u suzbijanju patogena sjemena.

U radu su opisane najčešće viroze rajčice i paprike u proizvodnji u zaštićenim prostorima i vanjskoj proizvodnji Hrvatskoj.

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj 22 eterična ulja (anis, timijan, kim, paprena metvica, lavanda, kadulja, matičnjak, ružmarin, mirta, cimet list, bosiljak, bijeli bor, eukaliptus, cedar, bergamot, mandarina, čempres, pačuli, đumbir, gorka naranča, sandal, kamfor) na porast micelia Botrytis cinerea, uzročnika sive plijesni. Pokus je proveden u uvjetima in vitro na PDA podlozi u 2 ponavljanja. Ulja su primijenjena u tri količine (3, 5 i 7 μl), porast micelija mjeren je nakon 3 i 9 dana. Sva ulja, izuzev ulja gorke naranče, sandala i kamfora, pokazala su određeno antifungalno djelovanje. U odnosu na Kontrolu, najbolji učinak imala su ulja timijana i anisa, dok je za ulja gorke naranče, sandala i kamfora utvrđen stimulativni učinak na rast gljive B.cinerea.

Konvencionalna poljoprivreda osigurava povećanu kvalitetu i prinose uzgajanih kultura, ali predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju čovjeka, prirodi i okolišu. Propolis, kao alternativni oblik zaštite, ima vrlo izraženo antibakterijsko i antifungalno djelovanje. U istraživanjima su korišteni etanolni, metanolni i vodeni ekstrakti propolisa u raznim koncetracijama. Ovisno o fitopatogenoj gljivi, u istraživanjima su korištene koncentracije od 0, 01 % do 10 %. Očekivano, više koncentracije su pokazale bolji učinak, no primjerice, uočena je i potpuna inhibicija produkcije aflatoksina već pri koncentraciji od 0, 6 %.

Tijekom proljeća 2014. godine na proizvodnim površinama soje (Glycine max (L) Merr.) na lokacijama Osijek i Vinkovci uočeni su simptomi venuća, koji su se očitovali kao vanjska i unutarnja promjena boje na prizemnom dijelu stabljike, međužilna kloroza lišća i venuće, dok na korijenu nije bilo bolesnih promjena. Na osječkom području simptomi su uočeni u V3, a na vinkovačkom području u R1 razvojnom stadiju. Simptomi bolesti su utvrđeni na približno 20 % biljaka na promatranim površinama. Izolacija patogena obavljena je iz tkiva stabljike zahvaćene simptomima, steriliziranog 1% otopinom NaClO te stavljenog na hranjivu podlogu krumpir dekstroznog agara. Kolonije uzgojene na hranjivoj podlozi bile su crvene boje s bijelim rubovima i crvenim pigmentom u agaru. Micelij gljive je precijepljen na podlogu s lišćem karanfila kako bi se potaknula sporuacija. Morfološke karakteristike odgovarale su opisu Fusarium graminearum Schw., a identifikacija gljive potvrđena je i sekvenciranjem početnicama EF1 i EF2. Usporedbom dobivenih sekvenci pomoću BLASTn-a dobivena je 100% podudarnost sa sekvencom gena Fusarium graminearum Schw. Testiranje patogenosti obavljeno je umjetnom infekcijom s dva različita F. graminearum izolata (SVK1 i TFus2). Sedam tjedana nakon inokulacije uočeni su simptomi bolesti na 69, 2% (izolat SVK1) i 82, 8% (izolat TFus2) biljaka koji su odgovarali simptomima uočenim u polju, a F. graminearum reizoliran je iz svih zaraženih biljaka. Biljke u kontroli nisu pokazivale simptome bolesti. Ovo je prvi nalaz fuzarijskog venuća soje uzrokovanog s F. graminearum u Hrvatskoj. Proizvodne površine pod sojom u Hrvatskoj su u porastu, stoga prisutnost ovog patogena može biti potencijalna opasnost u ograničavanju široke proizvodnje.

U udžbeniku smo pri opisivanju pseudogljiva i gljiva slijedile važeću taksonomiju držeći se baze Index Fungorum. Parazitne vrste imenovale smo prema nazivu teleomorfnog stadija te on ima prednost pred imenom za anamorf. Iznimke su gljive kod kojih uopće nije utvrđen teleomorf pa je za važeće ime (current name) uzet anamorf. Također smo nastojale za svaku gljivu navesti najčešće i najpoznatije sinonime. Oni su često vrlo brojni i o njima ne postoji suglasje kod svih autora i u svim izvorima (bazama). Za svakog parazita, odnosno bolest koju uzrokuje, dali smo njegovu proširenost u svijetu i u nas, domaćine koje napada s posebnim osvrtom na samonikle vrste te njegov gospodarski značaj. Opisani su karakteristični simptomi svake bolesti, a kod nekolicine polifagnih parazita dani su razlikovni simptomi kod najvažnijih kultura. Opisane su morfološke karakteristike uzročnika bolest, ciklus razvoja i okolinski uvjeti za njegov razvoj. Mjere suzbijanja napisane su tako da navode mogućnosti borbe bez pojedinačnog opisivanja pojedinih mjera.

During a three year period (2004 to 2006) on locations of Eastern Croatia (Kneževi Vinogradi, Osijek, Brođanci and Krndija) we collected plants of Achillea millefolium L. from which we isolated Phomopsis sp. Many of the collected plants exhibited no visible symptoms of infection but in spring pycnidia were noticed on overwintered plants. Isolation was done on PDA from naturally infected plants and morphological and molecular characteristics were studied. Biometrical values of reproductive structures developed on naturally infected plants and grown on PDA were measured. Internal transcribed spacers ITS rDNA of the examined isolates were sequenced. Although molecular analysis showed that isolates were grouped with Diaporthe arctii, we decided to classify isolates from A. millefolium as Phomopsis sp., the details of which were discussed in the paper.

Pjegavost lišća šećerne repe najdestruktivnija je bolest ove uzgajane vrste diljem svijeta. Karakteristični simptomi, po kojima se bolest prepoznaje, su pjege koje se pojavljuju prvo na starijem, a potom i na mlađem lišću. Pjege su promjera 2 do 5 mm, sivo pepeljaste sredine i crvenog do crvenosmeđeg ruba. Razvoj bolesti ovisi o osjetljivosti

Žuta ili crtičava hrđa (Puccinia striiformis f.sp. tritici) je u mnogim uzgojnim područjima pšenice destruktivna bolest, a u Hrvatskoj se do 2014. godine javljala sporadično. Razlozi pojave bolesti u izrazito jakom intenzitetu tijekom prošle vegetacije su: vrlo blaga zima, sjetva osjetljivih kultivara, stvaranje i širenje rasa gljive koje su jako agresivne i patogene (potvrđeno prisustvo izrazito agresivne Warrior rase u Hrvatskoj u 2014. godini) i neadekvatna zaštita fungicidima.

In Croatia tobacco transplants are produced in greenhouses using the float tray system. The high plant density and high moisture provide extended periods of leaf wetness and promote development and spread of seedling diseases such as Rhizoctonia stem rot, Pythium root rot, Sclerotinia collar rot, Botrytis grey mould and blue mould. On the other hand, transplant production using sterile substrates significantly reduce the occurrence of disease in the initial stages of development. Notwithstanding the above, every year in transplant production we find plants with disease symptoms. The aim of this study was to identify pathogens that cause transplant damping-off. With the aim of identifying pathogens in the transplant production, we collected the young plants with disease symptoms during three years (2012-2014). Plant parts with symptoms were washed in running water, disinfected in a 96% ethanol and rinsed in sterile distilled water. Prepared plant parts were placed in Petri dishes with PDA and incubated in thermostat. Identifications were based on the mycelial growth rate, colony pigmentation, density of mycelia, presence or absence of spores and sclerotia and their morphology. In 2013 year we determined the occurrence of Sclerotinia sclerotiorum Lib. (de Bary) (causing agent of Sclerotinia collar rot), and in 2014 and 2015 years Botryotinia fuckeliana (de Bary) Whetzel (anamorph Botrytis cinerea Pers ex Fr.) (causing agent of Botrytis grey mould). Both pathogens affect a large number of plant species and their appearance is expected in the production of tobacco transplants in areas with well-developed agricultural production of field crops, vegetables, fruits and grapevine. Their appearance in the greenhouses is a consequence of the airborne spread of B. cinerea conidia and S. sclerotiorum ascospores. Soil borne pathogens (e.g. Pythium sp., Rhizoctonia sp.) have not been detected and due to the use of sterile substrates we in fact do not expect their appearance

Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj 22 eterična ulja na porast gljive B. cinerea. Pokus je postavljen in vitro, na PDA podlozi s tri količine ulja (3, 5 i 7 mikrolitara po Petrijevoj zdjelici). Najbolji učinak pokazali su anis, kim, timijan, paprena metvica, matičnjak i lavanda.

Priručnik “Uzgoj i njega autohtonog češnjaka (znanost i praksa)” namijenjen je kao pomoć sadašnjim i budućim proizvođačima češnjaka, studentima Poljoprivrednih fakulteta i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, učenicima srednjih Poljoprivrednih škola te djelatnicima Savjetodavne službe. U pripremanju materijala korišteni su stručni i znanstveni pisani materijali koji se koriste na visokim učilištima i sveučilištima poljoprivrednog i prehrambenog smjera. Najvećim dijelom korišteni su materijali koji su rezultat desetogodišnjeg istraživanja i rada na autohtonom češnjaku autora i koautora priručnika.

Uporaba sintetičkih fungicida može povećati kvalitetu i prinos usjeva, ali također može izazvati pojavu rezistentnosti patogena, dok su rezidue pesticida štetne po zdravlje čovjeka i okoliš. Tendencija je sve više koristiti alternativne oblike zaštite bilja kao što su biljni spojevi i ekstrakti poput eteričnih ulja i njihovih komponenti. Time bi se smanjila opasnost po okoliš i čovjeka što bi značajno smanjilo korištenje sintetičkih fungicida. Eterična ulja i njihove komponente moguće je dobiti iz velikog broja biljaka, a njihovo antifungalno djelovanje bilo bi moguće primijeniti u borbi protiv velikog broja uzročnika bolesti uzgajanih biljaka. Djelovanje ulja ovisi o velikom broju čimbenika što može uvjetovati različite učinke na pojedine uzročnike bolesti.

Istraživan je utjecaj jedanaest različitih eteričnih ulja (anis, menta, gorka naranča, ružmarin, cimet, kim, bor, kadulja, timijan, klinčićevac, lavanda) na porast micelija Macrophomina phaseolina. Nakon tri dana eterična ulja timijana, mente, anisa, cimeta i klinčićevca imala su statistički značajno inhibitorno djelovanje, dok su ostala eterična ulja u odnosu na kontrolu (voda) imala stimulirajući učinak na rast micelija. Nakon šest dana samo je kod timijana zabilježeno inhibitorno djelovanje, a nakon devet dana niti kod jednog eteričnog ulja nije zabilježeno inhibitorno djelovanje na porast micelija.

U središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj zadnjih se godina sve češće zapaža zaraza usjeva zobi prašnom snijeti Ustilago avenae (Persoon) Rostrup. Bolest se održava i prenosi zaraženim sjemenom. Crna prašna masa hlamidospora U. avenae, u kojoj se pretvore metilce zobi, pod utjecajem vjetra i kiše može zaraziti i susjedne usjeve, a isto tako u vrijeme žetve kontaminirati zdravo sjeme. Ova je bolest prije pričinjavala i veće štete na proizvodnim površinama zobi, no upotrebom, zdravog, certificiranog sjemena, zaštićenog fungicidima bila je čak i zaboravljena. Međutim, iako zakonska regulativa Republike Hrvatske zahtijeva sjetvu tretiranog sjemena zobi, zbog sve većih ekonomskih problema, poljoprivredni proizvođači sve ćešće siju vlastito sjeme iz usjeva koji nije bio u sustavu nadzora i tako šire zarazu. Zob je osim za stočnu hranu sve više prepoznata kao izuzetna žitarica velikih nutritivnih i zdravstvenih vrijednosti pa se proizvodne površine pod zobi sve više šire. Za kvlitetnu zaštitu usjeva od ove bolesti neophodna je sjetva certificiranog sjemena porijeklom od nadziranog sjemenskog usjeva, kvalitetno dorađenog i tretiranog fungicidima te u laboratoriju provjere kvalitete. Pretpostavlja se da će prašna snijet zobi biti sve veći problem u ekološkoj proizvodnji zob te bi otporne sorte mogle biti važan način zaštite usjeva od ove bolesti.

Tomato leaf mould, caused by Passalora fulva (Cooke U. Braun & Crous) (synonym: Fulvia fulva (Cooke) Ciferri), is an important disease in tomato greenhouse production in Croatia. Several fungicides are registered in Croatia for the control of P. fulva, including tetraconazole, azoxystrobin or difenconazole, but increased interest in biological control in tomato greenhouses is evident among producers. As a preliminary screening, the effects of essential oils for the possible control of P. fulva was tested. Six essential oils were tested for in vitro antifungal activity on two P. fulva isolates, representing two races from different locations. Sage (Salvia officinalis), rosemary (Rosmarinus officinalis), clove (Syzygium aromaticum), aniseed (Pimpinella anisum), common thyme (Thymus vulgaris) and cinnamon (Cinnamomum verum) essential oils were used. Seven to 10-day-old conidia were used for conidial germination tests at 10, 3.3, 1 and 0.33 μl mL-1 concentrations of essential oils. Results were recorded after 2, 7 or 10 d. Number of germinated conidia, as well as the length of germtubes were recorded, according to the method by Banihashemi and Abivardi (2011). Statistical analysis of germtube lengths was carried out using analysis of variance. Relative inhibition of conidium germination on substrate with essential oils was calculated. In addition, measurement of germtube lengths was conducted and used to determine EC 50 values for all essential oils tested. The most promising results were obtained using clove essential oil (main components, eugenol and eugenyl acetate). When used in 1% concentration, only 9% of conidia germinated after 2 d, and 21% germinated after 10 d. Less than 50% of germinated conidia, compared to control, was recorded on rosemary and aniseed essential oils. Cinnamon essential oil showed the least germination inhibition. When used in 0.3 μL mL-1 concentration, this oil had no inhibitory effects on conidium germination, whereas use in 3.3 μL mL-1 and 1 μL mL-1 led to conidia germination of over 60%. EC50 values were 1, 24 μL L-1 for clove oil, 1, 857 μL L- 1for rosemary oil and 2, 5118 μL L-1 for aniseed oil. Overall, laboratory test showed the potential of clove, rosemary and aniseed essential oils to be used as biological agents in tomato leaf mold control

Cilj istraživanja bio je ocijeniti pojavu uzročnika bolesti na zrnu soje tijekom četiri godine (2010.-2013.) na lokalitetu Sopot- Vinkovci na 10 sorata. Identificirane su gljive iz rodova: Peronospora, Fusarium, Cercospora, Diaporthe/Phomopsis, Cladosporium, Penicillium, Aspergillus i Alternaria.

Tokom 2012. i 2013. godine sprovedena su istraživanja u cilju utvrđivanja prisustva i rasprostranjenosti virusa mozaika lucerke (Alfalfa mosaic virus, AMV) u usevu lavande u kontinentalnom delu Hrvatske. Sa šest lokaliteta gajenja ukupno je sakupljeno 73 uzorka lavande koji su serološki testirani na prisustvo AMV i virusa mozaika krastavca (Cucumber mosaic virus, CMV) korišćenjem komercijalno dostupnih kitova za DAS-ELISA test. Prisustvo AMV dokazano je u 62 uzorka lavande sakupljena sa tri različita lokaliteta, dok prisustvo CMV nije dokazano ni u jednom od testiranih uzoraka. Za dalja istraživanja odabrano je šest uzoraka prirodno zaraženih biljaka lavande poreklom iz različitih lokaliteta, koji su uspešno preneti mehaničkim inokulacijama na test biljke Chenopodium quinoa, C. amaranticolor, Nicotiana benthamiana, i Ocimum basilicum, čime je potvrđena infektivna priroda oboljenja. Molekularna detekcija obavljena je amplifikacijom fragmenta dužine 751 bp kod svih ispitivanih izolata korišćenjem specifičnih prajmera CP AMV1/CP AMV2 koji omogućavaju umnožavanje dela gena za proteinski omotač i 3' neprepisujućeg regiona. U cilju dalje identifikacije, RT-PCR produkti izolata 371-13 i 373-13 su sekvencionisani (KJ504107 i KJ504108) i upoređeni sa AMV sekvencama dostupnim u GenBank bazi podataka. Analizom sekvenci gena za protein omotača, korišćenjem MEGA5 softverskog paketa, najviši stepen nukleotidne sličnosti od 99.7% (100% aminokiselinska sličnost) izolat 371-13 pokazao je sa izolatom AMV iz Argentine poreklom iz Medicago sativa (KC881010), dok sekvenca izolata 373-13 najveću sličnost od 98.6% (99% aminokiselinska sličnost) deli sa italijanskim izolatom AMV iz Lavandula stoechas (FN667967). Filogenetska analiza pokazala je grupisanje izolata u četiri molekularne grupe, a izolati AMV iz lavande iz Hrvatske grupišu se u dve odvojene grupe, ukazujući na postojanje značajne varijabilnosti u populaciji AMV poreklom iz lavande.

The effects of tillage system and fertilization practice on soybean grain infection with fungi were examined during three year period (2008, 2009 and 2010). Stationary research of reduced soil tillage was conducted, on marsh gley (eugley) hydromeliorated soil type in eastern Croatia. Ten fungal genera were determined: Penicillium, Cladosporium, Aspergillus, Alternaria, Fusarium, Peronospora, Cercospora, Diaporthe, Colletotrichum and Curvularia. The percentage of fungi from genus Diaporthe/Phomopsis in 2010 was 15.06 while in 2008 and 2009 these percentages were significantly lower, 0.89 and 0.18 respectively. The number of Diaporthe/Phomopsis species was significantly higher with reduced tillage and no-tillage compared to conventional tillage and percentage of infected grains increased with the amount of fertilizer (nitrogen). The most important factors affecting the infection level were amount and timing of precipitation and temperature. In those circumstances some soybean pathogens could appear in higher percentage in reduced tillage. In year 2008 with usual amount of precipitation and in extremely dry and hot 2009 there was no significant differences between reduced and conventional tillage and amount of fertilizer in soybean grain infection with important fungal pathogens.

Cilj istraživanja je bio utvrditi utjecaj hranjive podloge (krumpir dekstrozni agar (PDA), podloga od mrkve) i temperature (15, 22 i 30ºC) na rast i razvoj micelija i formiranje sklerocija gljive Sclerotinia sclerotiorum. Istraživanje je provedeno u laboratorijskim uvjetima 2013. godine. Statističkom obradom podataka utvrđeno je da podloga i temperatura značajno utječu na porast micelija i formiranje sklerocija. Utvrđen je statistički značajno bolji razvoj micelija na PDA podlozi te na temperaturama 15 i 20ºC nego na drugom ispitivanom supstratu i temperaturi 30ºC. Sklerociji su se također formirali samo na PDA podlozi i na dvije niže temperature. Sklerociji formirani na 15ºC bili su veći od sklerocija formiranih na 20ºC.

Bolesti lista pšenice javljaju se svake godine diljem svijeta uzrokujući smanjenje količine i kakvoće uroda. Intenzitet pojave i utjecaj na prinos ovise o velikom broju čimbenika uključujući i vremenske prilike, agrotehničke mjere, osjetljivost sorata i patogenost uzročnika bolesti. U radu su opisani simptomi i epidemiologija najznačajnijih uzročnika bolesti lista pšenice u Hrvatskoj

Priručnik „Fungicidi u zaštiti bilja i rezidue“ daje temeljne spoznaje o bolestima biljaka i fungicidima, njihovoj važnosti, djelovanju, mogućnostima primjene u integriranoj zaštiti bilja, fenomenu rezistentnosti patogena na fungicide kao i reziduama fungicida u hrani. Kultivirane biljke napadaju različiti uzročnici bolesti koji, ovisno o stadiju razvoja i dijelu biljke koji je napadnut, prorjeđuju sklop, usporavaju rast i razvoj biljaka ili čak uzrokuju njihovo uginuće. Sve to dovodi do smanjenja količine i/ili kakvoće uroda. Kako bi se gubitci uslijed pojave bolesti sveli na najmanju moguću mjeru primjenjuju se različite mjere zaštite – od preventivnih do kurativnih. U okviru provedbe mjera zaštite od bolesti fungicidi i danas imaju vrlo značajnu ulogu. Dakako, to ne znači da fungicide možemo koristiti bez ikakve kontrole i potrebe, „za svaki slučaj“ i kada su nam na raspolaganju nepesticidne mjere. Integrirana zaštita bilja je ono čemu se teži u suvremenoj poljoprivredi, a obuhvaća niz mjera i postupaka kojima se smanjuje uporaba fungicida. Iako se niti u integriranoj proizvodnji ne može u potpunosti izbjeći njihova uporaba, kemijskoj zaštiti se pribjegava kada se nepesticidnim mjerama ne mogu spriječiti značajne gospodarske štete u količini i/ili kakvoći uroda. Rezistentnost patogena na fungicide je pojava postepenog snižavanja djelotvornosti na određenu gljivičnu vrstu. U priručniku su opisani čimbenici koji utječu na pojavu rezistentnosti kao i mjere kojima možemo usporiti ili čak spriječili njezin razvoj. Količina ostataka (rezidua) fungicida u hrani je s javno zdravstvenog stajališta iznimno važna te smo stoga u priručniku prikazali dostupne rezultate istraživanja provedenih u Hrvatskoj. Obzirom da je priručnik dio IPA projekta „Doprinos poljoprivrede čistom okolišu i zdravoj hrani“ nadamo se da će njegov sadržaj biti koristan svim poljoprivrednim proizvođačima uključenim u realizaciju projekta.