1. Utjecaj enoloških uvjeta na potrošnju kisika u vinskom talogu nakon fermentacije
- Author
-
Volker Schneider, Jonas Müller, and Dominik Schmidt
- Subjects
vino ,stanice kvasca u vinskom talogu ,otopljeni kisik ,oksidacija ,sumporov dioksid ,potrošnja kisika ,food and beverages ,wine ,yeast lees ,dissolved oxygen ,oxidation ,sulfur dioxide ,oxygen consumption - Abstract
Postfermentation wine yeast lees show antioxidant properties based on their ability to consume dissolved oxygen. The oxygen consumption capacity of suspended yeast lees obtained after fermentations with six commercial active dry yeast strains was investigated in model, white and red wines using fluorescence-based oxygen sensors operating in a nondestructive way. In model solution, the oxygen consumption rate of yeast lees was shown to depend on their amount, yeast strain, sulfur dioxide and temperature. It is slightly lower in red than in white wines. It is strongly decreased by current levels of free sulfur dioxide, thus excluding the complementary use of both as antioxidants in wine. However, in 25 randomly sampled white wines produced under commercial conditions, the rate and extent of oxygen consumption during the first six months of postfermentation had no significant correlation with any of these interacting factors, making it difficult to predict the actual antioxidant effect of yeast lees. In these wines, yeast lees consumed 0 to 47 % of the dissolved oxygen. Although total oxygen consumption capacity of yeast lees is not a limiting factor under commercial winemaking conditions, their oxygen consumption proceeds at a limited rate that reduces but cannot totally prevent concomitant chemical oxidation of the wine., Antioksidacijska svojstva kvasaca zaostalih u talogu nakon fermentacije ovise o njihovoj potrošnji otopljenog kisika. U radu je ispitan kapacitet potrošnje kisika suspendiranih stanica šest komercijalnih sojeva kvasca neinvazivnom metodom pomoću fluorescentnog senzora u vinskom talogu dobivenom nakon fermentacije modelne alkoholne otopine, bijelih i crnih vina. U modelnoj je otopini potrošnja kisika ovisila o soju i količini kvasaca, koncentraciji sumporovog dioksida i temperaturi. U crnim je vinima potrošnja kisika bila nešto manja nego u bijelim. Povećanjem koncentracije slobodnog sumporovog dioksida potrošnja se kisika smanjila, pa je zaključeno da se vinski talog i sumporov dioksid ne mogu istodobno koristiti kao antioksidansi u vinu. Međutim, utvrđeno je da potrošnja kisika u 25 slučajno odabranih uzoraka bijelog vina proizvedenih u komercijalnim uvjetima prvih šest mjeseci nakon fermentacije nije bitno ovisila o soju i količini kvasaca, koncentraciji sumporovog dioksida ili temperaturi, pa je u tim vinima bilo teško predvidjeti stvarni antioksidacijski učinak kvasaca. Kvasci iz taloga bijelih vina potrošili su od 0 do 47 % otopljenog kisika. Iako ukupan kapacitet potrošnje kisika nije ograničio uporabu kvasaca u komercijalnoj proizvodnji vina, s vremenom se potrošnja kisika smanjila i djelomično, ali ne u potpunosti, zaustavila kemijsku oksidaciju vina.
- Published
- 2016