3 results on '"Mirošević, Lena"'
Search Results
2. The Island of Korčula on Early Modern Maps
- Author
-
Mirošević, Lena and Faričić, Josip
- Subjects
stare karte ,geografska imena ,otok Korčula ,Dalmacija ,Hrvatska ,old maps ,geographical names ,island of Korčula ,Dalmatia ,Croatia ,stare karte, geografska imena, otok Korčula, Dalmacija, Hrvatska - Abstract
U radu se na temelju odabranih kartografskih prikaza Korčule iz ranoga novog vijeka razmatraju geografske spoznaje o tom otoku u vrijeme izrade karata. Posebna pozornost usmjerena je na do sada nepoznatu kartu otoka Korčule iz druge polovine 16. ili prve polovine 17. st. koja se čuva u Archivio do Stato di Venezia s obzirom na to da je na njoj dan vrlo detaljan prikaz otoka Korčule, posebno njegovoga zapadnog dijela. Cilj je ovoga rada na primjeru otoka Korčule uputiti na važnost kartografskih prikaza kao važnog izvora prostornih podatka te utvrditi je li došlo do postupnoga unaprjeđenja kvalitete prikazanoga geografskog sadržaja u skladu s pretpostavljenim razvojem geografskih spoznaja i kartografskih tehnika od početka 16. st. do kraja 18. st. Na temelju odabranih kartografskih prikaza otoka Korčule potvrđeno je značenje otoka Korčule u pomorsko-geografskim okvirima obilježenim različitim političkim interesima, ponajprije Venecije. Dijakronijski niz ranonovovjekovnim geografskih i pomorskih karata upućuje na postupni razvoj geografskih spoznaja o otoku Korčuli kao i na unaprjeđenje kvalitete grafičke vizualizacije relevantnih prostornih podataka o tom hrvatskom otoku., Based on selected cartographic depictions of Korčula from the early modern age, the paper examines the geographical knowledge about that island at the time the maps were made. Special attention is directed to the hitherto unknown map of the island of Korčula from the second half of the 16th or the first half of the 17th century, which is kept in the Archivio do Stato di Venezia, given that it shows a very detailed escription of the island of Korčula, especially its western part. The objective of this paper, using the example of the island of Korčula, is to point out the importance of cartographic renderings as an important source of spatial data and to determine whether there was a gradual improvement in the quality of the displayed geographical content in accordance with the assumed development of geographical knowledge and cartographic techniques from the beginning of the 16th century to the end of the 18th century. On the basis of the selected cartographic depictions of the island of Korčula, the significance of the island of Korčula in maritime and geographic frameworks characterized by different political interests, primarily that of Venice, was confirmed. The diachronic series of early modern geographical maps and nautical charts points to the gradual development of geographical knowledge about the island of Korčula, as well as to the improvement of the quality of graphical visualization of the relevant spatial data about that Croatian island.
- Published
- 2022
3. Böttner’s Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection from the State Archive in Zadar
- Author
-
Mirošević, Lena and Lapaine, Miljenko
- Subjects
Državni arhiv u Zadaru ,katastar ,Grimanijeve mape ,Böttner ,obavijesna pomagala ,State Archive in Zadar ,cadastre ,Grimani Maps ,finding aids - Abstract
U radu se najprije ukratko opisuje razvoj katastra u Dalmaciji, s posebnim osvrtom na 18. stoljeće i vladavinu providura Francesca Grimanija, po kojem je njegova Odredba o uređenju zemljišnih odnosa u Dalmaciji iz 1756. godine nazvana Grimanijev zakon, katastar iz toga doba dobio je ime Grimanijev katastar, a pripadni katastarski planovi Grimanijeve mape. Međutim, tijekom vremena ime Grimanijeve mape počelo se upotrebljavati i za neke katastarske planove iz 17. i 18. stoljeća koji nisu nastali na temelju reforme F. Grimanija. Stoga autori opisuju dostupna arhivska obavijesna pomagala iz Državnog arhiva u Zadru koja mogu pomoći pri istraživanju kartografskog materijala danas poznatog pod naslovom Grimanijeve mape. Najstarije takvo obavijesno pomagalo je Böttnerov rukopisni inventar, koji daje sistematizaciju za oko 800 karata, planova i crteža koji se čuvaju u tom arhivu. Njemu je u ovome radu posvećena posebna pozornost, iako se u njemu izrijekom ne spominju Grimanijeve mape. Međutim, bez obzira na to, treba ga uzeti u obzir jer je, premda najstariji, još uvijek u upotrebi. U Dodatku A dani su osnovni podaci o životu i radu E. Böttnera. Nakon toga obrađen je prvi put vrlo detaljno časopis Tabularium, koji je izlazio u razdoblju 1901–1904. U prvom broju tiskan je pregled arhivskoga gradiva zadarskog arhiva koji se u ovome radu posebno razmatra i dovodi u vezu s današnjim fondom Mape Grimani. To je prvi tiskani sumarni inventar Zadarskog arhiva. U Dodatku B objavljujemo prvi put cjelokupni sadržaj svih brojeva Tabulariuma. Slijedi opis internog inventara Državnog arhiva u Zadru u kojem se po prvi put pojavljuje fond katastarskih karata nazvan Mape Grimani. Zatim se analiziraju Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske iz 2006. godine te najnoviji mrežni informacijski sustav ARHiNET. Na temelju usporedbe navedenih obavijesnih pomagala donose se odgovarajući zaključci koji bi trebali pomoći budućim istraživačima. Predlaže se privremeno razlikovanje Mapa Grimani u širem i užem smislu te stvarne Mape Grimani dok se ne utvrdi bolje ime zbirke. Nadalje, predlaže se daljnje istraživanje i digitaliziranje kako karata tako i obavijesnih pomagala radi čuvanja izvornika i lakše dostupnosti podatcima., The paper briefly describes the development of cadastre in Dalmatia, with a special emphasis on the 18th century and the period of Governor Francesco Grimani’s rule. His Provision on Land Restructuring in Dalmatia from 1756 was appropriately named after him, the Grimani Law, just like the cadastre of this period was named the Grimani Cadastre and the integral cadastral plans the Grimani Maps. However, as time went by, the title Grimani Maps started being used for some 17th and 18th century cadastral plans, which did not originate from Francesco Grimani’s reform. Therefore, authors describe available archival finding aids from the State Archive in Zadar which may help in analysing cartographic material known as the Grimani Maps. The oldest finding aid is Böttner’s handwritten inventory, which provides systematization for 800 maps, plans and drawings kept in the Archive. It has been paid special attention in this paper, even though it does not specifically mention the Grimani maps. However, it should be taken into consideration since it is still in use, despite being the oldest one. Appendix A contains basic information about E. Böttner’s life and work. Afterwards, the Tabularium journal, which was published in the period 1901–1904 is analysed in detail. A review of archival material from the Zadar State Archive was published in its first issue. The material is associated with the present Grimani Maps Collection and paid considerable attention in this paper. It represents the first printed summarised inventory of the Zadar Archive. The entire content of all Tabularium issues is presented in Appendix B for the first time. A description of internal inventory of the State Archive in Zadar follows and for the first time it presents a collection of cadastral maps titled Grimani Maps. The description is followed by an analysis of a Review of Archival Funds and Collections of the Republic of Croatia from 2006, as well as the latest network information system, ARHiNET. Based on comparing the aforementioned finding aids, certain conclusions are drawn which should be helpful to future researchers. A provisional distinction of the Grimani Maps in broader as well as in narrower sense is suggested until a better title for the collection is found. Furthermore, future research, as well as digitalisation of maps and finding aids is advised in order to preserve the original and facilitate data access.
- Published
- 2010
Catalog
Discovery Service for Jio Institute Digital Library
For full access to our library's resources, please sign in.