1. From new sense of homeplace to disengaged attachment. Place attachment and territorial belonging in the Republic of Croatia
- Author
-
Mateo Žanić and Geran-Marko Miletić
- Subjects
Atmospheric Science ,Geography, Planning and Development ,place attachment ,territorial belonging ,local belonging ,new sense of homeplace ,passive belonging ,privrženost mjestu ,teritorijalna pripadnost ,lokalna pripadnost ,nova zavičajnost ,pasivna pripadnost ,Earth-Surface Processes ,Demography ,privrženost mjestu, teritorijalna pripadnost, lokalna pripadnost, nova zavičajnost, pasivna pripadnost - Abstract
Posljednjih desetljeća koncept privrženosti mjestu privlači znatnu pozornost znanstvenika koji se bave transformacijama prostora, bilo da se fokus tematski usmjerava prema modernizacijskim, globalizacijskom ili tranzicijskom kontekstu. U ovom radu cilj je stoga razmotriti načine kojima je ovaj koncept istraživan u Republici Hrvatskoj te zaključke koji se iz toga mogu izvući. Na temelju pregleda relevantne literature u radu se osobito obrađuju tri teme. Prvo, tumače se nalazi istraživanja koja su se bavila procjenjivanjem važnosti koju građani Hrvatske pridaju različitim razinama teritorijalnih pripadnosti. Tako se dobiva uvid o privrženosti stanovnika Hrvatske lokalnoj razini u odnosu na nacionalnu i nadnacionalnu razinu. Iznose se rezultati istraživanja koji upućuju na različite implikacije pripadnosti lokalnoj sredini u različitim hrvatskim regijama kao i istraživanja koje upućuje na značajan udio ispitanika koji iskazuju deangažiranu privrženost kao oblik teritorijalnog identiteta. Drugo, razmatraju se različiti faktori za koje se pokazalo da utječu na iskazivanje privrženosti mjestu. Pritom se uočavaju određene razlike između emocionalne i funkcionalne privrženosti mjestu te se osobito tematizira koncept zavičajnoga grada. Treće, raspravlja se o odnosu između migracija i privrženosti mjestu te o konceptu višestrukih pripadnosti. Navedene teme istraživane su s jedne strane na populaciji mladih te s druge strane na primjerima sekundarnog stanovanja. Na temelju iznesenih nalaza donose se četiri zaključka prema kojima je u Hrvatskoj prisutna prilična izraženost emocionalne privrženosti mjestu, ali i da je emocionalna pripadnost redovito praćena određenim nezadovoljstvom stanjem u lokalnoj sredini ili bojazni što nosi budućnost. Također, postoje nalazi koji upućuju na manifestiranje višestrukih pripadnosti dok formirane tipologije privrženosti mjestu i teritorijalnih identiteta upućuju na različite dosege i značenja koja se pridaju konceptu na lokalnim razinama. Prikazani rezultati trebali bi značajno pridonijeti razumijevanju društvenog i identitetskog značaja mjesta, ali i omogućiti bolje sagledavanje društvenih transformacija kroz koje je prošla Republika Hrvatska u postkomunističkom razdoblju., In recent decades, the concept of place attachment has attracted considerable attention from scientists who deal with spatial transformations, with the thematic focus on modernization, globalization, or transition. This paper, therefore, aims to examine how this concept has been researched in the Republic of Croatia and what conclusions can be drawn from it. Based on the review of relevant literature, the paper deals with three topics in particular. Firstly, the findings of research that assessed the importance that Croatian citizens attach to different levels of territorial belonging are interpreted. This way, an insight is gained into the Croatian citizens' commitment to the local level compared to the national and supranational level. The results of a study that indicate different implications of belonging to the local environment in different Croatian regions are presented, as well as of research that shows there is a significant share of respondents who express disengaged attachment as a form of territorial identity. Secondly, various factors that have been proven to influence the expression of place attachment are considered. At the same time, certain differences between emotional and functional place attachment are found, and the concept of the hometown is discussed in detail. Finally, the relationship between migration, place attachment and the concept of multiple belongings is discussed. These topics were researched on the one hand, on youth populations, and on the other hand, on the examples of second homes. Based on the presented findings, four conclusions are made, according to which emotional place attachment is considerably expressed in Croatia, but also that emotional belonging is usually accompanied by a certain degree of dissatisfaction with the local environment or fear of the future. Furthermore, some findings indicate the manifestation of multiple belongings, while the formed typologies of place attachment and territorial identities indicate different scopes and meanings that are attached to the concept at the local level. It is believed that the presented results significantly contribute to the understanding of the social and identity significance of a place and also enable a better understanding of the social transformations that the Republic of Croatia went through in the post-communist period.
- Published
- 2022