Search

U radu se analiziraju teme koje se odnose na pravo na zdrav život i okoliš u Republici Hrvatskoj kroz prikaz godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice od 2013. do 2021. godine te posebno izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. U uvodnom dijelu ukratko se opisuje pravni položaj prava na zdrav život u Hrvatskoj i rad Pučke pravobraniteljice. Zatim, u središnjem dijelu rada pobliže se analiziraju aktualne teme okoliša kroz pregled pritužbi građana. U zaključku rada se kratko sumiraju teme i ukazuje se na probleme koje se kroz godine ponavljaju, ali ističu se i pozitivne stavke koje su riješene zahvaljujući preporukama Pučke pravobraniteljice., The paper analyses topics related to the right to a healthy life and environment in the Republic of Croatia through the presentation of annual reports of the Croatian Ombudsperson from 2013 to 2021 and a special report on the right to healthy life and climate change in the Republic of Croatia. The introductory part briefly describes the legal position of the right to a healthy life in Croatia and the activities of the Ombudsperson. Then, in the central part of the paper, the current topics of the environment are analysed more closely through the overview of complaints from citizens. The conclusion of the paper summarizes the topics briefly and points out the problems that have been repeated over the years, but also highlights the positive issues that have been solved as a consequence of the recommendations of the Ombudsperson.

Diplomski rad je definirao probleme unutar 3 postavljena istraživačka pitanja. Postavljena pitanja istražuju: u kojoj mjeri pametne tehnologije imaju učinak na klimatske promjene, životni standard i potrošnju ograničenih resursa. Treba spomenuti da se u teorijskom dijelu rada spominju problemi urbanizacije, planiranja projekata unutar implementacije pametnih tehnologija i logistika. Razlog zašto su ovi problemi spomenuti jest da su povezani sa problemima unutar istraživačkih pitanja tj. pametne tehnologije koje su opažene u studijima slučajeva traže rješenja unutar ovih područja kako bi se postiglo blagostanje unutar grada. Korištenjem stručne literature i studija slučaja u kojima je uspješno implementirana pametna tehnologija dolazimo do odgovora na postavljena pitanja. Rad se fokusirao na grad državu Singapur koji se smatra jedan od ili najpametniji grad na svijetu. Implementirana tehnologija Singapura je pomogla da dođemo do zaključka da pametne tehnologije imaju pozitivan utjecaj na poboljšanje životnog standarda, da usporavaju efekte klimatskog zagrijavanja i da smanjuju potrošnju ograničenih resursa. Poglavlje 5 sadrži kvantitativne podatke koja tehnologija je doprinijela u kojoj mjeri za rješavanju spomenutih problema gradova danas. The thesis defined the problems within the 3 research questions asked. The questions asked explore: to what extent smart technologies have an impact on climate change, living standards and consumption of limited resources. It should be mentioned that the theoretical part of the paper mentions the problems of urbanization, project planning within the implementation of smart technologies and logistics. The reason why these problems are mentioned is that they are related to problems within research issues i.e. smart technologies observed in case studies seek solutions within these areas to achieve well-being within the city. Using professional literature and case studies in which smart technology has been successfully implemented, we come to the answers to the previously asked questions. The paper focused on the city-state of Singapore which is considered one of or the smartest city in the world. Singapore’s implemented technology has helped us come to the conclusion that smart technologies have a positive impact on improving living standards, slowing down the effects of global warming and reducing the consumption of limited resources. Chapter 5 contains quantitative data on what technology has contributed to what extent to solve the mentioned problems of cities today.

Japanski pivac (Popillia japonica Newman) potječe iz Japana, ali se uspješno udomaćio po SAD gdje uzrokuje velike štete. Od 2014. bilježi se njegova pojava u Italiji, Švicarskoj i Portugalu gdje se provode karantenske mjere. Procjena aklimatizacije japanskog pivca u Europi u posljednjih je nekoliko godina predmet brojnih analiza koje je provela EPPO (European and Mediterranean Plant Protection Organization) za cijelu Europsku uniju. Specifično za područje pet regija Republike Hrvatske procjenu aklimatizacije napravili su Maceljski i Igrc Barčić 1997. godine. Ona se temelji na usporedbi klimatskih podataka za razdoblje prije 1997. i pet kriterija koji moraju biti zadovoljeni za uspješan razvoj štetnika. Rezultati rada upućivali su na moguću aklimatizaciju japanskog pivca u području sjeverozapadne Hrvatske i Hrvatskog Primorja. Mogućnost razvoja u pojedinim dijelovima Hrvatske određena je u procjeni koju je napravio EPPO temeljem izračuna sume efektivnih temperatura zasnovanom na klimatskim podacima do 1990. Pretpostavka rada je da su klimatske promjene dovele do značajne promjene u uvjetima potrebnim za razvoj štetnika te da će se procijenjena aklimatizacija i mogućnost razvoja japanskog pivca razlikovati u odnosu na analize temeljene na starijim meteorološkim podacima. Cilj rada je prikazati biološke i ekološke osobine japanskog pivca i štete koje izaziva. Prikazat će se trenutni status u Europi, utvrditi mogućnost aklimatizacije u području istočne Hrvatske, sjeverozapadne Hrvatske, Gorskog kotara, Istre, Hrvatskog Primorja i sjeverne Dalmacije. U analizu je uključeno osam meteoroloških postaja: Gradište, Osijek, Bjelovar, Zagreb, Ogulin, Poreč, Senj i Zadar. Sa svake postaje prikupljeni su meteorološki podatci za razdoblje od 1999. do 2019. Pogodnost područja određena je temeljem pet biometeoroloških značajki, izračuna sume efektivnih temperatura potrebnih za razvoj jedne generacije (termalni prag 10 ºC, suma 1422 ºC u razdoblju 01.07. – 30.06.) te očekivanog datuma pojave odraslih. Provedena analiza meteoroloških podataka i njihova usporedba sa zahtjevima štetnika potvrdila je hipotezu te pokazala da više zabilježene temperature u području Gorskog kotara omogućuju uspješnu aklimatizaciju japanskog pivca dok je nedostatak oborina u području Hrvatskog Primorja postao ograničavajući čimbenik za razvoj štetnika. Istra, Hrvatsko Primorje i sjeverna Dalmacija nepogodni su za udomaćenje štetnika zbog jednog ili više limitirajućih meteoroloških uvjeta (nedostatna količina oborina i previsoke temperature zraka i/ili tla). Aklimatizacija je i dalje moguća i u području sjeverozapadne, ali i istočne Hrvatske, iako s nešto većim ograničenjima (ograničavajući čimbenik je količina oborina). Na svim istraživanim područjima u svim godinama sume efektivnih temperatura dostatne su da se razvoj jedne generacije odvije kroz 12 mjeseci, osim na području Gorskog kotara gdje su sume efektivnih temperatura bile nedostatne u tri godine. The Japanese beetle (Popillia japonica Newman) originates from Japan, but has successfully settled in the United States where it causes great damage. Since 2014, its occurrence has been recorded in Italy, Switzerland and Portugal, where quarantine measures are being implemented. The assessment of the acclimatization of the Japanese beetle in Europe in the last few years has been the subject of numerous analyses conducted by EPPO (European and Mediterranean Plant Protection Organization) for the entire European Union. Specifically, for five regions of the Republic of Croatia, the assessment of acclimatization was made by Maceljski and Igrc Barčić in 1997. The assessment is based on climate data for the period before 1997 and five criteria that must be met for successful pest development. The results indicated possible acclimatization of the Japanese beetle in northwestern Croatia and the Croatian Littoral. The possibility of development in certain parts of Croatia was determined in the assessment made by EPPO, whose calculation is based on the sum of effective temperatures, which is based on climate data until 1990. The premise of this paper is that the climate change we are witnessing has led to a significant change in the conditions required for pest development, and that the estimated acclimatization and development potential of the Japanese beetle will differ from analyses based on older meteorological data. The aim of this paper is to show the biological and ecological characteristics of the Japanese beetle and the damage it causes. The current status in Europe will be presented, the possibility of acclimatization in the area of eastern Croatia, northwestern Croatia, Gorski kotar, Istria, the Croatian Littoral and northern Dalmatia will be determined. Eight meteorological stations were included in the analysis: Gradište, Osijek, Bjelovar, Zagreb, Ogulin, Poreč, Senj and Zadar. Meteorological data for the period from 1999 to 2019 were collected from each station. The suitability of the area was determined based on five biometeorological features, the calculation of the sum of effective temperatures required for the development of one generation (thermal threshold 10 ºC, sum 1422 ºC in the period from July 1 till June 30) and the expected date of occurrence of the adults. The analysis of meteorological data and their comparison with pest requirements confirmed the hypothesis and showed that higher recorded temperatures in Gorski Kotar area allow successful acclimatization of Japanese beetle while the lack of precipitation in the Croatian Littoral has become a limiting factor for pest development. Istria, the Croatian Littoral and northern Dalmatia are unsuitable for the domestication of this pest due to one or more limiting meteorological conditions (insufficient precipitation and excessive air and/or soil temperatures). Acclimatization is still possible in the area of northwestern and eastern Croatia, although with somewhat greater restrictions (the limiting factor is the amount of precipitation). In all researched areas in all years the sums of effective temperatures are sufficient for the development of one generation within 12 months, except in the area of Gorski kotar where the sums of effective temperatures were insufficient in three years.

Cilj rada je bio dati prikaz klimatskih promjena s osvrtom na sušu i njen utjecaj na čovjeka, okoliš i poljoprivredu, osobito biljnu proizvodnju, a posebna pozornost posvećena je utjecaju suše na proizvodnju žitarica. Pojam suše analiziran je s više aspekata. Klima se definira kao prosječno stanje vremenskih prilika izraženo kroz određene vrijednosti kao što su temperatura, količina i raspored oborina u dužem vremenskom razdoblju. Rast temperature, porast razine mora, erozije i ekstremni događaji poput suše, poplave i oluja glavna su obilježja klimatskih promjena. Navedene promjene događaju se istovremeno s rastom populacije svjetskog stanovništva što predstavlja veliki problem na globalnoj razini zbog potrebe za proizvodnjom veće količine hrane. Pred poljoprivredu je stavljen veliki izazov povećanja razine proizvodnje hrane uz nepovoljne uvjete kao što je suša. Sušni stres posebna je vrsta abiotičkog stresa koji nastaje uslijed nedovoljne količine vode potrebne za normalan rast i razvoj biljke što rezultira niskim prinosima. Žitarice, kao ključne biljke za ljudsku prehranu koje zauzimaju najveći udio poljoprivrednih površina, pod posebnim su povećalom kada je riječ o klimatskim promjenama. U radu su pobliže opisana svojstva i potrebe za vodom najzastupljenijih žitarica - kukuruza, pšenice i ječma te njihova reakcija na sušu. Navodnjavanje, oplemenjivanje na tolerantnost na sušu i adekvatna agrotehnika najčešće su metode koje se koriste za ublažavanje posljedica suše., The aim of the paper was to present climate change with a view to drought and its impact on humans, the environment and agriculture, especially crop production, with particular attention to the impact of drought on cereal production. The concept of drought has been analyzed in several aspects.Climate is defined as the average condition of weather, expressed through certain values such as temperature, amount and distribution of precipitation over a long period of time. Rising temperature, rising sea levels, erosion and extreme events such as drought, floods, and storms are the main features of climate changes. These changes occur at the same time as the world's population growth which is a big problem globally due to the necessity of producing more food. Agriculture faces the great challenge of increasing the level of food production under unfavorable conditions such as drought. Drought stress is a special type of abiotic stress that results from the insufficient amount of water required for normal plant growth and development which results in low yields. On cereals, as key plants for human consumption that occupy the largest share of agricultural land, are given particular attention when it comes to climate change. The paper describes the properties and water needs of the most common cereals - maize, wheat and barley and their reaction to drought. Irrigation, breeding for drought tolerance and adequate agro-technology are the most common methods used to mitigate the effects of drought

Ovaj rad bavi se tematikom antropocena koja je u hrvatskoj znanstvenoj i popularnoj literaturi zanemarena, a sastavni je dio naše svakodnevnice. S obzirom da u hrvatskoj znanosti nedostaje prijevod strane literature, ali isto tako i interes za bavljenjem ekološkom geopolitikom, a posebice diskursom antropocena, ovaj rad važan je upravo iz razloga što je obogatio hrvatsku literaturu. Metoda ovog rada je pregledni rad jednog pojma. U prvom dijelu opisuje se povijesni razvoj novog geološkog razdoblja – antropocena, njegove implikacije i potencijalni ishodi u budućnosti ako čovječanstvo ne preuzme brigu za okoliš. Metoda drugog dijela rada je geopolitička analiza sigurnosti različitih područja u svijetu, a u tom dijelu razmatraju se sigurnosni izazovi i opasnosti koje prijete čovječanstvu već danas, ali i u ne tako dalekoj budućnosti ako glavni akteri ne preuzmu brigu o klimatskim promjenama. Ovaj pregledni rad dokazao je da je pitanje klimatskih promjena važno pitanje, a novo razdoblje antropocena razdoblje je čovjekovog predominantnog utjecaja na prirodu. Pojava antropocena i njegov razvoj geopolitički uvjetuje budućnost čovječanstva, s obzirom da su klimatske promjene postale sigurnosno pitanje. This paper deals with the topic of Anthropocene, which is neglected in Croatian scientific and popular literature and is an integral part of our everyday life. Since Croatian scientific literature on the topic lacks suitable translation of foreign literature, but also the interest in dealing with ecological geopolitics, and in particular the Anthropocene discourse, this work is important precisely because it enriches Croatian literature. The method of this paper is a review of one concept. The first part describes the historical development of a new geological period – Anthropocene, its implications and potential outcomes in the future if humanity does not take care for the environment. The second part of the paper is a geopolitical analysis of the security of various areas in the world, and in this section security challenges and dangers that threaten mankind today are considered but also in the not so distant future if the main actors do not take care of climate change. This paper has shown that the issue of climate change is an important issue, and the new period of the Anthropocene is a result of mankind's predominant impact on nature. The emergence of Anthropocene and its development geopolitically influences the future of humanity, considering that climate change has become a security issue.

Ovaj rad bavi se tematikom antropocena koja je u hrvatskoj znanstvenoj i popularnoj literaturi zanemarena, a sastavni je dio naše svakodnevnice. S obzirom da u hrvatskoj znanosti nedostaje prijevod strane literature, ali isto tako i interes za bavljenjem ekološkom geopolitikom, a posebice diskursom antropocena, ovaj rad važan je upravo iz razloga što je obogatio hrvatsku literaturu. Metoda ovog rada je pregledni rad jednog pojma. U prvom dijelu opisuje se povijesni razvoj novog geološkog razdoblja – antropocena, njegove implikacije i potencijalni ishodi u budućnosti ako čovječanstvo ne preuzme brigu za okoliš. Metoda drugog dijela rada je geopolitička analiza sigurnosti različitih područja u svijetu, a u tom dijelu razmatraju se sigurnosni izazovi i opasnosti koje prijete čovječanstvu već danas, ali i u ne tako dalekoj budućnosti ako glavni akteri ne preuzmu brigu o klimatskim promjenama. Ovaj pregledni rad dokazao je da je pitanje klimatskih promjena važno pitanje, a novo razdoblje antropocena razdoblje je čovjekovog predominantnog utjecaja na prirodu. Pojava antropocena i njegov razvoj geopolitički uvjetuje budućnost čovječanstva, s obzirom da su klimatske promjene postale sigurnosno pitanje., This paper deals with the topic of Anthropocene, which is neglected in Croatian scientific and popular literature and is an integral part of our everyday life. Since Croatian scientific literature on the topic lacks suitable translation of foreign literature, but also the interest in dealing with ecological geopolitics, and in particular the Anthropocene discourse, this work is important precisely because it enriches Croatian literature. The method of this paper is a review of one concept. The first part describes the historical development of a new geological period – Anthropocene, its implications and potential outcomes in the future if humanity does not take care for the environment. The second part of the paper is a geopolitical analysis of the security of various areas in the world, and in this section security challenges and dangers that threaten mankind today are considered but also in the not so distant future if the main actors do not take care of climate change. This paper has shown that the issue of climate change is an important issue, and the new period of the Anthropocene is a result of mankind's predominant impact on nature. The emergence of Anthropocene and its development geopolitically influences the future of humanity, considering that climate change has become a security issue.

Mnoge destinacije u svijetu zarađuju na zimskom turizmu, posebice na skijaškim aktivnostima. Međutim, globalno zagrijavanje i klimatske promjene zahtijevaju od tih destinacija da promišljaju o aktivnostima koje nisu vezane za snijeg te aktivnostima koje traju tijekom cijele godine. Turizam ledenih sela, turizam toplica i gastronomski turizam naročito plijene pažnju među tim aktivnostima. U radu se inicira rasprava o ovim aktivnostima kroz različite primjere u svijetu na teoretski način i pružaju se prikazi iz stvarnog svijeta. Počevši s prikazima literature do sada, u radu se razmatra kako različite destinacije na globalnoj razini traže načine prilagodbe drugim vrstama aktivnosti uslijed globalnog zagrijavanja. Potom se detaljno prikazuju alternativne aktivnosti zimskog turizma, te naposljetku se daje zaključak da su alternativne aktivnosti darovi destinacijama koje su pretrpjele gubitke zbog globalnog zagrijavanja te destinacijama koje traže diversifikaciju aktivnosti kako bi privukle više posjetitelja., Many destinations around the world make money out of winter tourism, specifically from skiing activity. However, global warming and climate change force these destinations to consider upon another non-snow related activities in winter or all-year activities. Among these activities, ice holiday tourism, thermal tourism and gastronomy take particular attention. The paper initiates to discuss these activities through various examples in the world in a theoretical manner together with real world reflections. Starting with presentation of previous literature, the paper will consider how different destinations at a global scale are seeking for adaptation to other type of activities in the face of global warming. Then, alternative activities for winter tourism will be presented in detail. Finally, this paper concludes that alternatives are still presents for the destinations suffering from the loss of revenue due to global warming as well as destinations looking for diversifying their activities in order to attract more tourists.

U radu je dan opis podrijetla vode na planeti Zemlji i njezino značenje u prošlosti i sadašnjosti. Analizirani su razmjeri kretanja vode na zemlji, njihove značajke, kao i glavni izvori dostupne vode na zemlji izraženi kroz postotni udio na globalnoj razini. Također je razmatran nastanak vode u Svemiru i proizvodnja kisika u ranoj fazi nastanka planeta. Fokus rada bazira se na održanju kvalitete vode dostupne na Zemlji te pojavi globalne varijabilnosti intenziteta oborina koje u zadnjih nekoliko desetljeća mijenjaju značajke velikih svjetskih površina kroz procese velikih suša i poplava. Kroz rad su opisani neki od najznačajnijih primjera eksploatacije pitkih voda u svijetu kroz površinske i podzemne rezerve vode. Analizirane su mogućnosti povećanja proizvodnje hrane za ljudske potrebe u pogledu povećanja zemljišta kroz tehnološki napredne metode te zaštita vodnih resursa uslijed klimatskih promjena. Dan je osvrt na značajke kvalitete prirodne vode u medicini i industriji, poboljšanje sanitarnih uvjeta, utjecaj ljudskog zagađenje na globalnoj razini, gospodarski rast i problem smanjenja vode, kao i globalni problem ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u recipijente i, posljedično, ugrožavanje flore i faune., This paper gives a description of the origin of water on planet Earth and its importance in the past and the present. The paper presents the analysis of water flow extent on Earth, its characteristics, as well as the main sources of available water on the planet, expressed through a percentage share on a global scale. It also deals with the origin of water in the Universe, as well as the production of oxygen at the early stages of the planet’s formation. The focus of the paper is based on maintaining the quality of water available on Earth and the global variability of precipitation intensity that has changed the characteristics of large world surfaces through significant drought and flood processes over the last decades. Throughout the paper, some of the most important examples of exploitation of drinking water in the world through the surface and underground reserves of water are described. The possibilities of increasing the production of food for human needs in terms of increasing land through technologically advanced methods and the protection of water resources due to climate change are analyzed. At the end of the paper, there is a review of the characteristics of natural water quality in medicine and industry, sanitary conditions improvement, the impact of global pollution on human beings, economic growth and the problem of water scarcity, as well as the global problem of discharging untreated wastewater into the recipients and consequently endangering flora and fauna.

Članak analizira provedbu ekološke dimenzije Agende 2030 u EU. Uvodni dio posvećen UN Agendi 2030 – zaštiti okoliša i klimatskim promjenama nudi detaljni pregled ciljeva, koji pokrivaju ekološku dimenziju Agende 2030 u užem smislu, dok naredno poglavlje posvećuje pažnju analizi provedbi tih ciljeva u EU u dokumentima, strategijama te prema indikatorima unutar godišnjih izvještaja Eurostata. Članak zaključuje kako, unatoč predanosti EU ekološkim politikama, posebno u kontekstu klimatskih promjena, dodatno značajniju pozornost treba usmjeriti na implementaciju dva elementa: proces prilagodbe klimatskim promjena i proaktivnu ulogu EU u globalnoj klimatskoj akciji., The paper analyses the implementation of the environmental dimension of Agenda 2030 in the EU. The introductory section on UN Agenda 2030 - Environmental and Climate Change offers a detailed overview of the objectives, covering the environmental dimension of Agenda 2030 in a narrower sense, while the next section focuses on analysing the implementation of these goals in the EU through documents, strategies and indicators within Eurostat annual reports. The paper concludes that, despite the EU's commitment to environmental policies, especially in the context of climate change, further attention needs to be focused to implementing two elements: the climate change adaptation process and the proactive role of the EU in global climate action.

Razvoj gospodarskih djelatnosti te rast ljudske populacije izazivaju teške probleme u okolišu koji mogu poremetiti ravnotežu u biosferi. Onečišćenja i uništavanje prirodnog okoliša uvelike ugrožavaju budući život na Zemlji. Klima je jedan od najvažnijih komponenti životnog okoliša te joj se kao takvoj treba prilagoditi, iskoristiti što nam nudi, ali isto tako je i zaštititi od mogućih negativnih utjecaja. Klimatske promjene, najjednostavnije rečeno, predstavljaju porast ili smanjenje prosječnih temperatura na Zemlji. Znanstvenici upozoravaju na opasnost od klimatskih promjena te navode kako se ljudske djelatnosti moraju obavljati u skladu s tim promjenama kako bi posljedice uzrokovane istima bile izbjegnute ili umanjene. U ovom radu prikazat ću rezultate iz online anketnog istraživanja provedenog među djelatnicima Hrvatske poljoprivredno – šumarske savjetodavne službe. Cilj rada bio je utvrditi stavove poljoprivrednih savjetnika o utjecaju klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju. Istraživanje je provedeno među osamdeset i četiri savjetnika koji djeluju na području cijele Hrvatske. Istraživanje je pokazalo kako je većina ispitanika svjesna opasnosti koju donose klimatske promjene. Navode kako problemi nastaju zbog nedovoljne obrazovanosti poljoprivrednika, a ona rezultira lošijim poljoprivrednim rezultatima. The development of economic activities and the human population growth are causing serious environmental problems which may disrupt the balance in the biosphere. Pollution and destruction of the natural environment greatly endangers future life on Earth. Climate is one of the most important components of the environment and one needs to adapt to it, use what it offers and also to protect it from possible negative impacts. To put it simply, climate changes represent the increase or decrease of average temperatures on Earth's surface. Scientists are warning about the dangers of climate changes, stating that human activities must be carried out in accordance with the changes, in order to avoid or minimize the consequences of these changes. In this paper, we will show the data obtained from the online survey questionnaire, distributed among employees of the Croatian Agricultural and Forestry Advisory Service. The aim of the paper was to establish the views of agricultural advisers on the impact of climate change on agricultural production. The survey was conducted among eighty-four employees from all parts of Croatia. This research has shown that most respondents are aware of the dangers of climate change. In addition, they consider that problems arise due to the insufficient education of farmers, which leads to worse agricultural results.

O klimatskim promjenama se gotovo neprestano govori u medijima, te se sve češće ističe da EU pa tako i Hrvatska nisu dovoljno pripremljene za sve veće utjecaje klimatskih promjena, stoga je potrebna brža, pametnija i sveobuhvatnija prilagodba. Globalne emisije stakleničkih plinova i dalje su u porastu, a prosječne globalne temperature će rasti i dalje. Kako raste temperatura, tako rastu i rizici poput češćih ekstremnih vremenskih događaja kao što su suše, poplave, itd. Procjenjuje se da je Hrvatska kao zemlja koja velikim dijelom spada u Sredozemnu regiju pod velikim rizikom od posljedica klimatskih promjena. Hrvatska je već izložena negativnim posljedicama klimatskih promjena, što je uzrokovalo značajne gospodarske gubitke. Ako se ne počnu provoditi mjere prilagodbe, društvo se može suočiti s katastrofalnim posljedicama za gospodarstvo i okoliš, te se time može ugroziti održivi razvoj društva. S obzirom na to da troškovi ulaganja u prilagodbu mogu smanjiti troškove saniranja mogućih šteta u budućnosti, važno je strateški pristupiti u procesu prilagodbe klimatskim promjenama, a važno je i osigurati da mjere prilagodbe ujedno pridonesu smanjenju emisija stakleničkih plinova. Temeljni cilj istraživanja u ovom radu je ispitati jesu li se gospodarstvenici iz sektora poljoprivrede i turizma u Republici Hrvatskoj prilagodili klimatskim promjenama. Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da je potreban veći broj poduzeća iz sektora poljoprivrede i turizma u Republici Hrvatskoj prilagođenih klimatskim promjenama. Kako bi se to postiglo, potrebno je raditi više na informiranju i širenju znanja kako bi se što više poduzeća prilagodio klimatskim promjenama i tako osiguralo opstanak u budućnosti., Climate change is almost constantly discussed in the media, and it is increasingly pointed out that the EU as well as Croatia are not sufficently prepared for the increasing impacts of climate change. Therefore is needed a faster, smarter and more comprehensive adaptation. Global greenhouse gas emissions continue to rise as well as the average global temperatures simultaneously. As the temperature rises, also the risks such as more frequent extreme weather events are rising. It is estimated that Croatia, as a country that largely belongs to the Mediterranean region, is in the bigger risk from the negative impacts of the climate change. Croatia is already exposed to the negative consequences of a climate change, which has caused significant economic losses. If adaptation measures are not implemented, society may face catastrophic consequences for the economy and the environment, thus the sustainable development of society may also be endangered. Since the costs of investment in adaptation can reduce the costs of repairing possible damage in the future, it is important to strategically approach the proccess of adjustment to the climate change, and it is also important to ensure that adjustment measures contribute to the reduction of greenhouse gas emissions. The main goal of the research in this paper work is to examine whether businessmen from the agriculture and tourism industry in the Republic of Croatia have adjusted to climate change. Based on the conducted research, it can be concluded that a larger number of companies from the agriculture and tourism industry in the Republic of Croatia need yet to be adjusted to climate change. In order to achieve this goal, it is necessary to work more on the informing and spreading knowledge so that as many companies as possible can adjust to the climate change and thus ensure their survival in the future.

Temeljni cilj ovog preglednoga rada jest obuhvatiti problematiku erozije vjetrom počevši od njezinih uzroka preko mehanizama djelovanja, mjera sprječavanja, pa sve do direktnih i indirektnih posljedica. U radu su također predstavljene jednadžbe koje se koriste za izračunavanje gubitka tla erozijom vjetrom, te je objašnjena njihova upotreba. Posljednjih desetljeća težište istraživanja erozije vjetrom pomaknulo se od izravnih učinaka (štete na samoj poljoprivrednoj površini) na neizravne učinke (negativan utjecaj na cjelokupan okoliš i ljudsko zdravlje). Rasprave o promjeni klime, koje su utjecale na društvena kretanja uopće i posebno na poljoprivredu, postavile su problem erozije vjetrom u širu perspektivu, zbog problema ugroženosti ljudskoga zdravlja kao neizravne posljedice erozije vjetrom. Ako se prihvati stav da je eroziju vjetrom puno lakše i jeftinije spriječiti te umanjiti njezin utjecaj, nego sanirati njezine posljedice, pristupit će joj se odgovorno i ona će se staviti pod kontrolu korisnika zemljišta i neće, kao do sada, biti njihov gospodar. Ključno je tlo nikada ne ostaviti golo, pogotovo ne u razdoblju pojave jakih vjetrova (sjeverac, bura, jugo)., The primary goal of this review paper is to cover the issues related to wind erosion, starting from its causes, mechanisms of action and prevention measures to all its direct and indirect consequences. The paper further presents equations used for calculating soil loss due to wind erosion and explains its applications. In the past decades, the focus of wind erosion research has shifted from its direct impacts (agricultural land damage) to its indirect impacts (negative impact on the entire environment and human health). Discussions about the climate change which influenced social trends in general and agriculture in particular, put wind erosion in a broader perspective due to its threat to human health as an indirect consequence of wind erosion. If we accept the position that wind erosion is much easier and cheaper to prevent and reduce its impact than to mitigate its consequences, it will be approached responsibly and controlled by the land user, instead of it controlling him as is now the case. Of key importance is to never leave the soil bare, especially in the periods when strong winds (north wind, bora, sirocco) occur.

U radu se iznose opravdanja za društveno-humanistička istraživanja klimatskih promjena u Hrvatskoj te pregledavaju dosadašnje spoznaje i izlaže analiza recentno dostupnih podataka. Ovime autori nastoje ne samo otvoriti dijalog na temu klimatskih promjena među prirodnim i društvenim znanostima u Hrvatskoj, nego takav dijalog zagovarati i pregledom međunarodne literature i primjerom analize podataka prikupljenih u Hrvatskoj. Nakon pregleda koncepta antropocena i njegove povezanosti s globalnim klimatskim promjenama, opravdava se važnost istraživanja stavova građana vezanih za opasnost od klimatskih promjena i relevantnih društvenih strategija. Zatim se sumiraju nalazi najznačajnijih prethodnih istra-živanja stavova građana u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Rezultati istraživanja posebno predstavljenog u ovom radu na tragu su odgovora vide li, i u kojoj mjeri hrvatski građani percipiraju klimatske promjene. Kroz kvantitativni metodološki pristup analizira se kako građani ocjenjuju ozbiljnost klimatskog problema, njegovu opasnost po stabilnost okoliša, natjecanje s gospodarskim razvojem te učinkovitost politike Europske unije i Hrvatske u borbi protiv klimatskih promjena. Zatim se ispituje koji su socio-kulturni faktori povezani sa spremnošću građana na materijalno odricanje i usvajanje pro-okolišnih obrazaca ponašanja. U konačnici se izvode preporuke za daljnja istraživanja, interdisciplinarno razumijevanje kompleksne problematike i javno-obrazovnu ulogu znanstvene zajednice. Zbog uočene važnosti utjecaja ekonomske nesigurnosti na spremnost za demokratsko djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena, interdisciplinarno razumijevanje klimatske problematike dobiva još više na važnosti., The paper presents the justification for social science and humanities research concerning climate change in Croatia, as well as a review of previous findings and analysis of recently collected data. Through this paper the authors seek not only to open a dialogue on the topic of climate change between the natural and social sciences in Croatia, but to justify the urgency of such a dialogues based on the review of international literature and analysis of survey data collected in Croatia. After reviewing the concept of the Anthropocene and its connection with global climate change, further justification is given of the importance of research into attitudes of citizens concerning climate change and mitigating social strategies. An overview of the most relevant findings of previous research into these attitudes of citizens in Croatia and the European Union is then presented. The latest findings analyses in this paper focus on whether and to what extent Croatian citizens perceive (‘see’) climate change as a phenomenon with important social implications. Through quantitative methodological approach, the authors analyse the extent to which Croatian citizens assess the seriousness of the climate problem, its threat to the stability of the natural environment, its antagonism with economic development and the effectiveness of EU and Croatian policies in combating climate change. Further on, we explore what socio-cultural factors are connected with the willingness of citizens for material sacrifice and adoption of pro-environmental behaviour patterns. Finally recommendations are made for further research, interdisciplinary understanding of complex issues and the educational role of the scientific community. Due to significance of impact of economic insecurity on the potential for democratic support for climate change mitigation recorded in this analysis, interdisciplinary understanding of climate issues is even more important.

Ovaj rad bavi se tematikom antropocena i globalnog zatopljenja koji je dio naše svakodnevnice, a u hrvatskoj literaturi dosta zapostavljen. U prvom djelu rada opisan je pojam „antropocen“ kao novo doba u kojem se mi trenutno nalazimo, a što još nije dokazano. U drugom djelu obraĎuje se problem globalnog zatopljenja, njegovi uzroci i moguće posljedice za svijet i čovječanstvo. Na kraju drugog djela navode se načini smanjenja globalnog zatopljenja ljudskim aktivnostima i djelovanjem. Treći dio obraĎuje izloţbu inspiriranu antropocenom i čovjekom koji ţivi u tom dobu. Cilj rada je podići razinu sviijesti o problemu globalnog zatopljenja, ljudskom učinku na taj problem te provući poruku da svaki pojedinac moţe poduzeti neke korake kako bih pomogao u borbi protiv globalnog zatopljenja., My work deals with the topic of the Anthropocene and global warming, which is a part of our everyday life, and is neglected in Croatian literature. In the first part of the paper, the term "anthropocene" is described as a new age we are currently in, and which has not yet been proven. The second part deals with the problem of global warming, its causes and possible consequences for the world and humanity. At the end of the second part, I listed some of the ways to reduce global warming through human activities and actions. The third part deals with the exhibition inspired by the Anthropocene and the man who lives in that age. My main goal with the help of this work is to raise the level of awareness about the problem of global warming, the human effect on that problem, and convey the message that every individual can take some steps to help fight against global warming.

Klima je sustav koji se konstantno mijenja djelovanjem sunčeve i vulkanske aktivnosti te astronomskih parametara, a kroz zadnje stoljeće i povećanjem ljudskih aktivnosti. Upravo ljudska aktivnost je povećala atmosferske koncentracije stakleničkih plinova i uzrokovala porast temperature. Mjerenja pokazuju da je zatopljenje izraženije nad kopnom nego nad morem, odnosno da je jače nad Europom, Sjevernom Amerikom i Azijom, nego nad Australijom, Afrikom i južnom Amerikom. U Republici Hrvatskoj porast temperatura izraženiji je na obali nego u kontinentalnim dijelovima zemlje, ali je taj porast na priobalju izraženiji u toplom dijelu godine, dok je u kopnenim područjima taj porast izraženiji tijekom zimskog perioda. Upravo to povećanje temperatura u zimskom dijelu godine pogađa proizvođače domaće šunke i ostalih suhomesnatih proizvoda u kontinentalnom dijelu zemlje. U tradicionalnoj proizvodnji šunki proizvođači su šunke stavljali na zrenje najčešće u tavanske prostore kuća, gdje je bio zadovoljavajući protok zraka, oslanjajući se na utjecaj prirode tj. klimu toga dijela godine. Promjenom klime, došlo je do već spomenutih povišenih temperatura, koje u fazi zrenja šunki negativno utječu na kvalitetu samog proizvoda te je cilj ovoga rada ukazati kako te promjene utječu na dugogodišnju tradicijsku proizvodnju šunki i kako je za budućnost nužno uvođenje promjena u tu proizvodnju., The climate is a system that is constantly changing due to solar and volcanic activities, astronomical parameters, and also due to the increase of human activities throughout the last century. Human activity increased the atmospheric concentrations of greenhouse gases and caused a temperature rise. Measurements show that the warming is more pronounced over the land than over the sea, i.e. it is stronger over Europe, North America, and Asia; than over Australia, Africa, and South America. In the Republic of Croatia, the increase in temperatures is more pronounced on the coast than in the continental parts of the country, but this increase on the coast is manifested in the warm part of the year, while in the inland areas, the increase is manifested during the winter period. This increase in temperatures in the winter part of the year affects the producers of domestic ham and other dried meat products in the continental part of the country. In traditional ham production, the producers usually placed ham for ripening in the attic spaces of houses, where there was a satisfactory air flow, relying on the influence of nature, i.e., the climate of that part of the year. In traditional ham production, the producers usually placed ham for ripening in the attic spaces of houses, where there was a satisfactory air flow, relying on the influence of nature, i.e. the climate of that part of the year. Given that climate change is already present and that it directly affects the agricultural sector, this paper aimed to show how these changes affect the long-standing traditional production of ham and how it is necessary to introduce production changes in the future.

The aim of this paper is to examine the importance and application of risk management strategies among Dalmatian grape and wine producers who are faced with climate change. For research purposes, a questionnaire was used on a convenient sample of Dalmatian grape growers and wine producers (N=89). Descriptive statistics, t-test for independent sample, and one-way analysis of variance were used for the data analysis. The importance of risk management strategies was assessed on a five-point Likert scale, and results show that the most important strategies are change-the-harvestdate and irrigation strategies, while cessation of agricultural production is not an option for most producers. The level of education and agricultural area under vineyards had no influence on the importance of the strategies, while gender, age groups of respondents, and type of production had an influence on the importance of several risk management strategies., Cilj rada je ispitati važnost i primjenu strategija za upravljanje rizikom u okruženju klimatskih promjena među vinogradarima i vinarima (VV) s područja Dalmacije. Za potrebe istraživanja korišten je anketni upitnik na prigodnom uzorku vinogradara i vinara Dalmacije (N=89). U analizi podataka korištena je deskriptivna statistika, t-test nezavisnih uzoraka i jednosmjerna analiza varijance. Važnost strategija za upravljanje rizikom ocjenjeno je pomoću Likertove skale od pet stupnjeva, a rezultati pokazuju kako su najvažnije strategije promjena vremena berbe i strategija navodnjavanje, dok napuštanje poljoprivredne proizvodnje za većinu poljoprivrednih proizvođača nije opcija. Razina edukacije i poljoprivredne površine pod vinogradima nisu imale utjecaj na ocjenu važnosti strategija, dok su spol, starosne grupe ispitanika i tip proizvodnje imale utjecaj na važnost nekoliko strategija o upravljanju rizikom.

U skladu s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova od 55% do 2030. godine u odnosu na vrijednosti iz 1990. te postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, budući energetski sustavi oslanjat će se na obnovljive izvore energije. U takvim sustavima neophodne će biti tehnologije fleksibilnosti sustava kako bi se osigurala zadovoljavajuća potrošnja i sigurna opskrba u uvjetima promjenjive proizvodnje i trenucima kada ona nije dostupna. Sukladno navedenom, zadatak energetskog planiranja iziskuje posebnu pozornost usmjerenu na modeliranje sustava koji će zadovoljiti ciljeve energetske tranzicije i osigurati stabilan rad, a sve postizanjem što nižih troškova sustava. Stoga se u ovom radu koristi računalni model za dugoročno energetsko planiranje, H2RES, razvijen na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu unutar INTERENERGY projekta. Program ima mogućnost modeliranja fleksibilnih tehnologija i promjene dostupnosti resursa tijekom godina, što predstavlja bitan element u razvoju sustava u skladu s promjenom klimatskih uvjeta u budućnosti. Proučit će se različiti scenariji promjene klimatskih parametra za Republiku Hrvatsku, koji posljedično utječu na proizvodnju iz obnovljivih izvora energije te usporediti ponašanje sustava u scenarijima različite dostupnosti uz poštivanje ciljeva energetske nezavisnosti o fosilnim gorivima te željene klimatske neutralnosti Europe do 2050. godine. Simulacije se provode za svaku godinu u promatranom razdoblju, što je odmak od uobičajenih alata otvorenog koda i time se mogućnostima približava komercijalno dostupnim alatima. In accordance with the goal of reducing greenhouse gasses emissions by 55% until 2030 compared to 1990 values and achieving climate neutrality by 2050, future energy systems will rely on renewable energy sources. In such systems, demand-side flexibility technologies will be necessary to ensure required consumption and safe supply in conditions of variable production and times when it is not available. Accordingly, the task of energy planning requires special attention focused on modeling the system that will meet the goals of the energy transition and ensure stable operation, all while achieving the lowest possible system costs. Therefore, this paper uses a computer software for long-term energy planning, H2RES, developed at the Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture, University of Zagreb within the INTERENERGY project. The program has the ability to model flexible technologies and changes in the availability of renewable resources over the years, which is an essential element in the development of the system in accordance with changing climate conditions in the future. Different scenarios of climate parameter changes for Republic of Croatia, which consequently affect the production from renewable energy sources, will be studied and the behavior of the system will be compared in scenarios of different availability while respecting the goals of energy independence from fossil fuels and the desired climate neutrality of Europe by 2050. Simulations are carried out for each year in the observed period, which is a departure from the usual open source tools and therefore it approaches the capabilities of commercially available tools.

U radu se prikazuje pregled dosadašnjih saznanja o Akutnom odumiranju hrastova (AOH), u svijetu opisanom kao AOD (Acute oak decline). Ova polimikrobna bolest je nedavno otkrivena u Hrvatskoj (2021. godine) na poluotoku Pelegrin (otok Hvar), gdje se na stablima hrasta crnike zadnjih nekoliko godina javljaju tipični simptomi: sušenje vrhova krošnje koje prate uzdužne raspukline kore, gdje istodobno ispod kore dolazi do odumiranja tkiva u obliku crnih nekroza. U kasnijoj fazi javljaju se i tekline te se vide izlazne rupe kukaca, a stablo nakon 3-4 godine odumire. Bolest se širi sa stabla na stablo, a krajnja posljedica je masovno sušenje. Uzročnici odumiranja tkiva pod korom su patogene bakterije Brenneria godwinii, Gibbsiella quercinecans i Lonsdalea britannica, a njihovi mogući prijenosnici su krasnici Agrilus sulcicolis i A. olivicolor. AOH je do sada opisana u Ujedinjenom kraljevstvu, Latviji, Španjolskoj, Iranu i Švicarskoj. Važnost prvog nalaza AOH u Hrvatskoj je što hrast crnika kao autohtona vrsta ima posebno značenjej za Mediteranske šume, a k tome su po prvi puta nađene i vrste krasnika koje do sada nisu potvrđene kao vektori AOH. Posebno se naglašava rizik prijelaza AOH na kontinentalne šume hrasta lužnjaka i kitnjaka, jer za razliku od svih dosadašnjih nalaza AOH u svijetu, lužnjakove i kitnjakove šume u Hrvatskoj su jedine koje su već godinama izložene napadima hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata). Moguća kombinacija hrastove mrežaste stjenice i AOH mogla bi biti iznimno opasna. Stoga se naglašava promptna primjena mjera zaštite, posebice preventivnih te važnost znanstvenih istraživanja., The paper presents an overview of current knowledge on Acute Oak Decline (AOD), a polymicrobial disease that was recently discovered in Croatia (in 2021) on the Pelegrin peninsula (island of Hvar). In the last few years typical symptoms have appeared on holm oak trees: dieback of the top of the tree crown, followed by appearance of longitudinal cracks in the bark and black tissue necrosis in the form of black necrosis under the bark. At a later stage, swollen lesions with exit holes of insects on tree stems appear, and after 3-4 years tree dies. The disease spreads from tree to tree, resulting in mass dieback. The causes of tissue necrosis under the bark are pathogenic bacteria Brenneria godwinii, Gibbsiella quercinecans and Lonsdalea britannica, and their possible vectors are jewel beetles Agrilus sulcicolis and A. olivicolor. AOD has so far been described in the United Kingdom, Latvia, Spain, Iran and Switzerland. The specificity of the first AOD finding in Croatia is that holm oak as a native species has a special significance for the Mediterranean forests, and for the first time other species of jewel beetles that have not been found as AOD vectors have been detected. The risk of AOD transition to continental pedunculate oak and sessile oak forests is particularly concerning, because unlike all previous AOD findings in the world, pedunculate and sessile oak forests in Croatia are the only ones that have been exposed to constant attacks of oak lace bug (Corythucha arcuata) for years. The possible synergism of oak lace bug with AOD could be extremely dangerous. Therefore, the prompt application of protection measures, especially preventive ones, together with the importance of scientific research is emphasized.

Unatoč sve većem zanimanju javnosti i javnim raspravama na temu klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, uočljiv je nedostatak istraživanja o stavovima i ponašanju mladih u vezi s klimatskim promjenama u hrvatskom kontekstu. Naime, iako su mladi budućnost svakog društva i nosioci razvoja, odnos njihove osviještenosti o klimatskim promjenama i namjera ponašanja u vidu smanjenja negativnog ljudskog utjecaja na okoliš nedovoljno je istražen. U ovom radu usmjerili smo se na ispitivanje odnosa osviještenosti mladih o klimatskim promjenama i namjera ponašanja u vidu smanjenja negativnog utjecaja na okoliš na temelju podataka 2134 učenika iz 28 srednjih škola u Republici Hrvatskoj, prikupljenih anketnim istraživanjem unutar projekta CHIEF. Testirali smo strukturne modele namjera sudjelovanja u aktivnostima u vezi sa zaštitom okoliša te osviještenosti o klimatskim promjenama, rodom sudionika, tipom školskog programa (gimnazijski/strukovni), procijenjenom mogućnošću učenja o klimatskim promjenama u školi te veličinom mjesta u kojem je škola smještena kao potencijalnim moderatorima navedenog odnosa. Provedene analize potvrdile su osviještenost o klimatskim promjenama kao značajnog prediktora opće spremnosti sudjelovanja u aktivnostima zaštite okoliša, ali i ukazale na to da snaga tog odnosa ovisi o rodu, tipu školskog programa i procijenjenoj mogućnosti učenja o klimatskim promjenama u školi., Despite the growing public interest and debate on anthropogenic climate change, there is a noticeable lack of research on the attitudes and behaviour of young people in relation to climate change in the Croatian context. Namely, although young people are the future of every society and bearers of development, the relationship between their awareness of climate change and intentions towards reducing the negative human impact on the environment has been insufficiently researched. In this paper, we focused on examining the above-mentioned relationship based on the data of 2,134 students from 28 secondary schools in the Republic of Croatia, collected within the CHIEF project survey. We tested structural models of intentions to participate in activities related to environmental protection and awareness of the importance of such action, with participant gender, type of school programme (grammar/vocational), and perceived availability of teaching content related to environmental protection as potential moderators of the aforementioned relationship. The conducted analyses confirmed awareness of climate change as a significant predictor of general willingness to participate in environmental protection activities, but also indicated that the strength of this relationship is moderated by gender, type of school program and the estimated learning opportunities regarding climate change at school.

U ovom završnom radu prikazuje se značaj i uloga kompostiranja u ublažavanju i prilagodbi poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama. Klimatske promjene prikazane su na globalnoj razini uz osvrt na njihovo trenutno i moguće djelovanje na poljoprivredu, kao što je mogućnost reduciranja emisije stakleničkih plinova. Definirane su metode, sustavi i materijali koji se koriste u kompostiranju, kao i utjecaj komposta na ublažavanje klimatskim promjenama. Spomenuti su i mogući načini implementacije navedenih mjera s ciljem povećanja svijesti o navedenoj tematici., This paper presents the importance and role of composting in mitigating and adapting agricultural production to climate change. Climate change are described at the global level and its current and possible impact on agriculture, such as the possibility of reducing greenhouse gases. Methods, systems and materials of composting are defined, as well as the influence of compost on climate change mitigation. Possible ways of implementing these measures with the aim of raising awareness on this topic are also mentioned.

Rad proučava odnose klimatskih promjena i emigracije iz ruralnih područja Srednje Amerike. Srednja Amerika jedna je od prvih regija svijeta u kojoj je uočen dugo najavljivani fenomen klimatskih migracija. Migracije su analizirane u sklopu koncepata ranjivosti i prilagodbe, pri čemu se emigracija smatra, s jedne strane, ishodom visoke izloženosti stanovništva klimatskim promjenama uvjetovane fizičkim procesima te, s druge strane, neuspješne prilagodbe, koja je posljedica kroničnog siromaštva, društvene nejednakosti i neučinkovitih institucija. The paper studies the links between climate change and emigration from rural areas of Central America. Central America is one of the first regions of the world where the long-anticipated phenomenon of climate change-induced migration has been observed. Migration is analysed using the theoretical framework of vulnerability and adaptation. Vulnerability is a result of high exposure to climate change on the one hand, caused by physical processes, and unsuccessful adaptation on the other, a result of chronic poverty, social inequality, and ineffective institutions.

Klimatska promjena podrazumijeva statistički značajnu promjenu srednjeg stanja ili promjenjivost klimatskih elemenata. Može biti uzrokovana prirodnim ili antropogenim čimbenicima. Globalno zatopljenje često se navodi kao primjer klimatskih promjena. Odnosi se na se na trenutni porast prosječne temperature oceana i zraka. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) osnovali su Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) koji procjenjuje rizik od klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima. Prema izvješću IPCCa iz 2007. godine, prosječne Zemljine površinske temperature porasle su za oko 0,74 °C (1,33 °F) tijekom posljednjih 100 godina. Za projiciranje promjena klime potrebno je odrediti buduće emisije plinova staklenika u atmosferu. U posljednjem desetljeću 21. stoljeća predviđa se porast od 1,8 °C do 4 °C s obzirom na zadnjih 20 godina 20. stoljeća. Svrha ovog rada je pokazati povezanost između globalne i srednje dnevne temperature u Varaždinu. Climate change implies a statistically significant change in the mean state or variability of climatic elements. It can be caused by natural or anthropogenic factors. Global warming is often cited as an example of climate change. It refers to the current rise in average ocean and air temperatures. The World Meteorological Organization (WMO) and the United Nations Environment Programme (UNEP) have established the Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), which assesses the risk of climate change caused by human activities. According to an IPCC report in 2007, average Earth surface temperatures have risen by about 0.74 °C (1.33 °F) over the last 100 years. To project climate change, it is necessary to determine future greenhouse gas emissions into the atmosphere. In the last decade of the 21st century, it is estimated that the temperatures will rise by 1.8 °C to 4 °C in comparison to the last 20 years of the 20th century. The purpose of this paper is to show the connection between global and mean daily temperatures in Varaždin.

Klimatski uvjeti na prostoru MENA regije utječu na egzistencijalnu, društvenu, ekonomsku i političku svakodnevicu. Uz postupno pogoršavanje situacije uslijed klimatskih promjena, postavlja se pitanje sigurnosti i opstanka stanovništva tog područja, a time i konkretnih političkih odgovora na trenutno stanje. Resursi vode i hrane postaju oskudniji, dok velike temperature i suše stavljaju ogroman pritisak na pojedine državne sektore. Sekuritiziranje određenog problema čini ga političkim prioritetom. S obzirom da ekološki problemi predstavljaju veliku prijetnju za sigurnost nacionalnih država, fokus se stavlja na proces sekuritizacije klimatskih promjena. U njemu nam pomaže teorija sekuritizacije unutar koje pobliže gledamo retoričku komponentu i način adresiranja spomenutih prijetnji. Iako su klimatske promjene svjetski problem, rad je usredotočen na MENA regiju koja je vidljivo ranjiva i ugrožena. Zbog njihovih sličnih uvjeta, problema, ali i različitih oblika vladavine, države na koje se posebno osvrćemo su Egipat i Jordan. Shodno tome, glavno istraživačko pitanje je: mogu li različiti tipovi vladavine Egipta i Jordana utjecati na retoriku sekuritizacije klimatskih promjena? Nepotpunu sekuritizaciju klimatskih promjena u oba slučaja otkrila nam je analiza i pregled nacionalnih dokumenata, ali i analiza diskursa javnih istupa pojedinih dionika ovog procesa., Climatic factors in the MENA region affect the existential, societal, economic and political everyday life. With the gradual deterioration of the situation due to climate change, the question of security and survival of the population in this area arises, and thus of concrete political responses to the current situation. Water and food resources are becoming more scarce, while high temperatures and droughts put enormous pressure on governmental sectors. Securitizing a specific problem makes it a political priority. Given that environmental problems impose a major threat to the security of nation-states, the focus is on the process of securitizing climate change. The securitization theory helps us, within which we take a closer look at the rhetorical component and the way of addressing the mentioned threats. Even though, climate change is a global problem, this paper examines the MENA region which is visibly vulnerable and threatened. Because of their similar conditions, problems, but also different forms of government, the countries we will pay special attention to are Egypt and Jordan. Accordingly, the main research question is: can different forms of government in Egypt and Jordan affect the rhetoric of climate change securitization? We reveal incomplete securitization of climate change in both cases by analyzing and reviewing national documents, but also by discourse analysis of public appearances of individual stakeholders in the process.

Klimatski uvjeti na prostoru MENA regije utječu na egzistencijalnu, društvenu, ekonomsku i političku svakodnevicu. Uz postupno pogoršavanje situacije uslijed klimatskih promjena, postavlja se pitanje sigurnosti i opstanka stanovništva tog područja, a time i konkretnih političkih odgovora na trenutno stanje. Resursi vode i hrane postaju oskudniji, dok velike temperature i suše stavljaju ogroman pritisak na pojedine državne sektore. Sekuritiziranje određenog problema čini ga političkim prioritetom. S obzirom da ekološki problemi predstavljaju veliku prijetnju za sigurnost nacionalnih država, fokus se stavlja na proces sekuritizacije klimatskih promjena. U njemu nam pomaže teorija sekuritizacije unutar koje pobliže gledamo retoričku komponentu i način adresiranja spomenutih prijetnji. Iako su klimatske promjene svjetski problem, rad je usredotočen na MENA regiju koja je vidljivo ranjiva i ugrožena. Zbog njihovih sličnih uvjeta, problema, ali i različitih oblika vladavine, države na koje se posebno osvrćemo su Egipat i Jordan. Shodno tome, glavno istraživačko pitanje je: mogu li različiti tipovi vladavine Egipta i Jordana utjecati na retoriku sekuritizacije klimatskih promjena? Nepotpunu sekuritizaciju klimatskih promjena u oba slučaja otkrila nam je analiza i pregled nacionalnih dokumenata, ali i analiza diskursa javnih istupa pojedinih dionika ovog procesa. Climatic factors in the MENA region affect the existential, societal, economic and political everyday life. With the gradual deterioration of the situation due to climate change, the question of security and survival of the population in this area arises, and thus of concrete political responses to the current situation. Water and food resources are becoming more scarce, while high temperatures and droughts put enormous pressure on governmental sectors. Securitizing a specific problem makes it a political priority. Given that environmental problems impose a major threat to the security of nation-states, the focus is on the process of securitizing climate change. The securitization theory helps us, within which we take a closer look at the rhetorical component and the way of addressing the mentioned threats. Even though, climate change is a global problem, this paper examines the MENA region which is visibly vulnerable and threatened. Because of their similar conditions, problems, but also different forms of government, the countries we will pay special attention to are Egypt and Jordan. Accordingly, the main research question is: can different forms of government in Egypt and Jordan affect the rhetoric of climate change securitization? We reveal incomplete securitization of climate change in both cases by analyzing and reviewing national documents, but also by discourse analysis of public appearances of individual stakeholders in the process.

Emitiranjem stakleničkih plinova uzrokujemo klimatske promjene. Zbog toga se svakodnevno u različitim dijelovima svijeta odvijaju procesi koji su neuobičajeni za to područje ili taj dio godine, dosežu se ekstremne temperature s obje strane spektra. Ovakvi događaji dovode do negativnih učinka u prirodi te isti imaju utjecaja po ljude, njihovo zdravlje i gospodarstvo. Ljudi posjeduju mehanizme potrebne za spriječiti i kontrolirati klimatske promjene, međutim ne iskorištavaju puni potencijal istih. Sporazumima, zakonima, regulacijama i uredbama nastoji se prisiliti i osvijestiti opću populaciju o problematici koja nas sve treba zabrinjavati. Navedenim okvirom nastoji se ograničiti ispuštanje ugljičnog dioksida (CO2) te kroz vrijeme i razvoj tehnologije reducirati iste na nulu. Postepeno se ograničava ispuštanje stakleničkih plinova te uvode porezi na iste. Time se omogućava period prilagodbe i potiče razvoj tehnologije koja bi redukcijom ispuštanja stakleničkih plinova izbjegla plaćanje poreza te u konačnici dovela do ugljično neutralne tehnologije. Jedan od alata kojim se nastoji ubrzati i potaknuti razvoj tehnologije, te smanjiti ispuštanje CO2 emisija, je EU ETS mehanizam. Svaka faza donosi sve strože mjere te zahvaća sve više sektora koji ispuštaju CO2 emisije. Novac prikupljen naplaćivanjem emisijskih dozvola financiraju se projekti za razvoj tehnologije i saniranje štete nastale emitiranjem. Ovakav mehanizam pokazao se za sada najdjelotvorniji. Izradom plana praćenja o ispuštanju CO2 emisija omogućuje se kontrola ukupnih emisija i redukcija istih. Stoga, sva poduzeća zahvaćena mjerama dužna su izraditi vlastiti plan praćenja emisija u kojima je objašnjeno koji su izvori emisija i koje su količine u pitanju. U ovom radu izrađen je primjer plana praćenja CO2 emisija na jednom industrijskom postrojenju. Analizom potencijala smanjenja emisija stakleničkih plinova nastoji se poboljšati rad postojećeg postrojenja, kako bi se kratkoročno odgodili troškovi ulaganja u nove tehnologije i plaćanja emisijskih dozvola smanjio, a istovremeno povećala efikasnost rada postrojenja. By emitting greenhouse gases, we are causing climate change. Therefore, processes that are unusual for that area or that part of the year take place every day in different parts of the world, extreme temperatures are reached on both sides of the spectrum. Such events lead to negative effects in nature, and the same events have an impact on people, their health and the economy. Humans possess the mechanisms needed to prevent and control climate change, but do not exploit its full potential. [2] [5] Agreements, laws, regulations, and ordinances seek to coerce and make the public aware of the issue. This framework strives to limit carbon dioxide (CO2 emissions) and through time and development of technology to reduce them to zero. Greenhouse gas emissions are gradually being limited, and new taxes are being introduced. This allows a period of adjustment, and encourages the development of technology, which would in turn reduce greenhouse gas emissions to avoid paying taxes, and ultimately lead to carbon-neutral technology. One of the tools that seeks to accelerate and encourage the development of technology, to reduce CO2 emissions, is the EU ETS mechanism. Each phase brings more stringent measures and affects more and more sectors that emit CO2 emissions. The money raised by collecting emission permits is used to finance projects for the development of technology and repairing the damage caused by emissions. Such a mechanism has proven to be the most effective so far. The development of a monitoring plan for CO2 emissions enables control of all emissions and their reduction. Therefore, each company affected by the measures is obliged to prepare their own emission monitoring plan justifying the sources of emissions and the quantities in question. In this paper, an example was made for a certain industrial plant of plan monitoring CO2 emissions. The analysis of the potential for reducing greenhouse gas emissions seeks to improve the operation of the existing plant, in order to delay the short-term costs of an investment in new technologies and to reduce the payment of emission permits, while increasing the efficiency of the plant.

U ovom radu analizirana je ranjivost obala otoka Krka. Određivanje indeksa ranjivosti obale (CVI) izvršeno je za segmente obale duljine 25 m, a na temelju pet odabranih parametara (varijabli): geološke građe, obalnog nagiba, značajne visine valova, izloženosti plavljenju te postojanja i utjecaja žala. Prikazani rezultati analiza ranjivosti obala pokazali su složenost istraživanog područja, sa značajnim varijacijama indeksa ranjivosti duž obale otoka. Ispitani su i scenariji plavljenja za prognozirani porast morske razine za 60 cm do kraja stoljeća, odnosno 120 cm kod ekstremnih plima. Potvrđena je visoka ranjivost obalnih naselja na otoku Krku, prvenstveno zbog izloženosti plavljenju. Pokazalo se da je potrebno stvoriti baze podataka na temelju dovoljno točnih podataka o reljefu kopna i podmorja, geološkoj građi i oceanografskim značajkama, kako bi se mogao odrediti stupanj ranjivosti te mjere umanjenja hazarda i rizika., The paper provides analyses of the Krk Island coast vulnerability. The determination of the coastal vulnerability index (CVI) was carried out for costal segments of 25 m in length and based on 5 selected parameters (variables): geological composition, fabric coastal slope, significant wave heights, exposure to flooding, and the existence and impact of shores. The presented results of the costal vulnerability analyses revealed the complexity of the researched area, with significant variations of the vulnerability index along the island’s coast. Flooding scenarios for the forecast increase in sea levels by 60 cm until the end of the century, i.e. 120 cm at extreme tides were also tested. High vulnerability of the costal settlements on Krk Island was confirmed, primarily due to flooding exposure. It is necessary to create databases with sufficient accurate data on land and seafloor relief, geological composition fabric and oceanographic characteristics to determine the degree of vulnerability and hazard and risk mitigation measures., n diesem Beitrag wird die Vulnerabilität der Küste der Insel Krk analysiert. Der Vulnerabilitätsindex (engl. coastal vulnerability index; CVI) wurde für die Küstensegmente in Länge von 25 m bestimmt und zwar aufgrund der fünf Variablen: geologischer Aufbau, Küstengefälle, signifikante Wellenhöhe, Anfälligkeit gegenüber Überschwemmung und Existenz und Auswirkung des Strandes. Die dargestellten Ergebnisse der Analyse der Küstenvulnerabilität zeigen, dass das Forschungsgebiet einschließlicherheblicher Variationen des Vulnerabilitätsindexes entlang der Inselküsten komplex ist. Die Überschwemmungsszenarien für einen Meeresspiegelanstieg von 60 cm bis Ende des Jahrhunderts bzw. 120 cm bei extrem hohen Flut wurden auch simuliert. Die sehr hohe Vulnerabilität der Küstensiedlungen auf der Insel Krk wurde bestätigt, insbesondere weil sie Überschwemmungen ausgesetzt sind. Es hat sich auch gezeigt, dass Datenbanken aufgrund richtiger Angaben über Land- und Meeresrelief, geologischen Aufbau und ozeanographische Merkmale erstellt werden sollen, um den Vulnerabilitätsgrad und die Maßnahmen bestimmen zu können undsomit Gefahr und Risiko zu reduzieren.

Poboljšanje održivosti poljoprivrednih sustava može biti mjera ublažavanja klimatskih promjena na Mediteranu. Gospodarenje jednom kulturom pretjerano iskorištava resurse dok se agrošumarstvom postiže održivost između stabala, usjeva i životinja kako bi se raspoloživi resursi što učinkovitije iskoristili. Klimatske promjene će na različite načine utjecati na Mediteran, istraživanja predviđaju da će regija postati suša i toplija s češćim prirodnim nepogodama. Sistem uzgoja stabala u kombinaciji s poljoprivrednim kulturama ili pašnjacima, od kojeg se, gledano s ekološke strane, može imati dugoročne koristi u ruralnim i urbanim krajolicima, može smanjiti ranjivost poljoprivrede i ljudi na klimatske nepogode. Agrošumarstvo može povećati plodnost tla, smanjiti eroziju, poboljšati kvalitetu vode, poboljšati biološku raznolikost, povećati sekvestraciju ugljika. U ovom radu su opisane uobičajne agrošumarske prakse europskog djela Mediterana te njihov pozitivan utjecaj na okoliš, s ciljem promoviranja takvih održivih sustava. Improving the sustainability of agricultural systems can be a way to mitigate climate change in the Mediterranean. Monoculture overexploits resources while agroforestry achieves sustainability between trees, crops and animals in order to make the most efficient use of available resources. Climate change will affect the Mediterranean in different ways. Research predicts that the region will become drier and warmer with more frequent natural disasters. The integration of trees, agricultural crops, and/or animals into an agroforestry system has the potential to have long-term benefits in rural or urban landscapes and can reduce the vulnerability of agriculture and people to climate disasters. Agroforestry can enhance soil fertility, reduce erosion, improve water quality, enhance biodiversity, and sequester carbon. In this paper, I outline the common agroforestry practices in the northern part of the Mediterranean as well as their beneficial environmental effects.

U ovom radu analizirane su srednje dnevne i srednje mjesečne temperature zraka i oborine izmjerene na području grada Splita. Uz pomoć statističkih formula izračunata je standardna devijacija za mjesečne i dnevne vrijednosti, zatim su podatci svrstani u percentilne razrede. Srednje mjesečne vrijednosti temperature prikazane su tablično, dok su srednje dnevne vrijednosti temperature i oborine prikazane grafički. Grupirajući podatke, recentno razdoblje komparirano je s klimatološkim razdobljem 1961.-1990. kako bi se uvidjele promjene u temperaturnim ekstremima, količinama oborina te kako bi se odgovorilo na pitanje porasta li temperatura. Promatrano je vrijeme potrebno da se gradu Splitu, sa sredozemnom klimom tipa Csa, promijeni Koppenov klasifikacijski razred klime te je tako utvrĎen utjecaj parametara na promjenu klime. In this paper, the mean daily and mean monthly air temperatures and precipitation measured in the area of the city of Split were analyzed. With the help of statistical formulas, the standard deviation for monthly and daily values was calculated and then the data were classified into percentile classes. The mean monthly values of temperature was presented in a table, while the mean daily values of temperature and precipitation were shown graphically. Grouping the data, the recent period is compared with the climatological period 1961-1990 to see the changes in temperature extremes, the amount of precipitation and answer the question if the temperature rises. The observed time is required for city of Split, with a Mediterranean climate type Csa, to change temperature and Koppen's classification class. Thus the influence of parameters on climate change was determined.

U ovom radu prikazat će se čimbenici koji utječu na promjene razine mora, te posebno suvremeni uzroci i moguće posljedice eustatičkog porasta razine mora. U glavnom dijelu raspravljat će se o mogućim i stvarnim posljedicama porasta razine mora u obalnim gradovima. Kroz primjere će se prikazati različite strategije i načini borbe gradskih sredina s ovom pojavom danas. S obzirom na trendove, obalni gradovi morat će definirati i dugoročne strategije u odnosu na predviđene promjene razine mora. This paper will present the factors influencing sea level changes, especially contemporary causes and possible consequences of eustatic sea level rise. The main part will discuss the possible and real consequences of rising sea levels in coastal cities. Through examples, different strategies and ways of combating urban areas with this phenomenon today will be presented. Given the trends, coastal cities will also need to define long-term strategies in relation to projected sea level changes.

U ovom radu analizirane su prosječne, minimalne i maksimalne temperature u gradovima Osijeku, Dubrovniku i Zagrebu u razdoblju od 2000. do 2018. godine. Za odabrane vremenske nizove izračunate su osnovne statističke veličine: srednja vrijednost, standardna devijacija i percentili. Dnevne vrijednosti prosječne, minimalne i maksimalne temperature prikazane su grafički. Mjesečne vrijednosti temperature i analiza broja vrućih i hladnih dana prikazane su tablično. Usporedbom s klimatološkim razdobljem (1961. – 1990.) utvrĎeno je dolazi li do promjene broja vrućih i hladnih dana, te kako se to odražava na klimu. (31 stranica, 14 slika, 8 tablica, 15 literaturna navoda, jezik izvornika: hrvatski) In this paper the average, minimum and maximum temperatures in the cities of Osijek, Dubrovnik and Zagreb during the period 2000 – 2018 were analyzed. Basic statistical parameters: mean, standard deviation and percentiles were calculated for the analysed time-series. Daily values of average, minimum and maximum temperatures are shown graphically. The measured temperature values and the analysis of the number of hot and cold days are presented in tables. Comparison with the climatic period (1961 – 1990) has shown that there is a change in the number of hot and cold days, so that it can be reflected on the climate.

Između turizma i klimatskih promjena postoji dvosmjerna međusobna vezi budući da s jedne strane turizam uvelike ovisi o klimi i pod utjecajem je klimatskih promjena koje se upravo događaju u realnom vremenu, a s druge strane procjenjuje se da je turizam odgovoran za najmanje 8% globalnih emisija CO2 zbog čega se ulažu veliki napori na globalnoj i nacionalnoj razini u cilju ublažavanja posljedica klimatskih promjena te planiranja i poduzimanja mjera za sprječavanje daljnjih negativnih posljedica koje bi u budućnosti mogle biti nepopravljive. Polazeći od pretpostavke o dvosmjernoj vezi između klimatskih promjena i turizma, poglavito turističkog smještaja te važnosti poznavanja uvjerenja i stavova menadžera u kompletnom turističkom smještaju kao ključnih osoba u turističkom manadžmentu kao donositeljima odluka i nositeljima provedbe i implementacija razvojnih i poslovnih politika na području održivog razvoja, dio kojih je neodvojiv od utjecaja na klimatske promjene, glavni cilj istraživanja bio bi ispitati i analizirati uvjerenja i stavove o klimatskim promjenama i međuutjecaju klimatskih promjena i turističkog smještaja te o klimatskim promjenama kao determinantama oblikovanja turističke ponude, kao i razlike među njima kod menadžera u različitim turističkim smještajnim objektima. Istraživanje je bilo usmjereno na 1084 objekata što predstavlja ukupnu populaciju svih kategoriziranih objekata na području Republike Hrvatske po tipu hotela i aparthotela, zatim turističkog naselja i turističkih apartmana kao i prema kampovima i marinama obuhvaćenih zadnjim dostupnim Popisom kategoriziranih objekata na dan 7.3.2019. godine. Za utvrđivanje uvjerenja i stavova o klimatskim promjenama i međuutjecaju klimatskih promjena i turističkog smještaja korišten je anketni upitnik dizajniran za ovo istraživanje. Od ukupnog broja poslanih anketnih upitnika, tijekom travnja i svibnja 2019. godine uredno je bilo ispunjeno 283 upitnika što predstavlja odaziv od 26,1%, a među kojima je bilo 4,60% članova Uprave ili Nadzornog tijela, 46,65% direktora ili voditelja objekta ili članova operativnog upravljačkog menadžmenta, 15,19% menadžera za kvalitetu te 33,56% ispitanika zaposlenih na srednjoj razina menadžmenta. Priprema podataka izvršena je pomoću računalnog tabličnog kalkulatora Microsoft Office Excel. Kolmogorov-Smirnovljevim testom analizirana je raspodjela kontinuiranih numeričkih vrijednosti te su se shodno dobivenim podacima primijenili odgovarajući neparametrijski testovi. Kategorijske i nominalne vrijednosti su tablično prikazane kroz odgovarajuće frekvencije i udjele. Kontinuirane vrijednosti prikazane su kroz medijane i interkvartilne raspone, a razlike između njih analizirane su Kruskal-Wallis, odnosno post-hoc Mann-Whitney U testom te prikazane grafikonima u Box i Whisker plotu unutar kojeg su prikazane vrijednosti medijana, interkvartilnih raspona, minimalnih i maksimalnih vrijednosti te ekstremnih vrijednosti koje se od medijana razlikuju za više od 1,5 interkvartilnih raspona. Načinjena je konfirmatorna faktorska analiza s Varimax rotacijom u kojoj su izračunate komponente matriksa i faktorska zasićenja za tri faktora (kognitivna ili spoznajna, emocionalna ili afektivna, te konativna ili ponašajna domena) te je za svaki faktor izračunat koeficijent unutarnje konzistencije Cronbach alfa koji je bio zadovoljavajuće jačine (>0,700). Rezultati su pokazali da su istraživanjem dokazane sve postavljene hipoteze i ostvareni svi postavljeni ciljevi. Potvrđene su hipoteze da su uvjerenja i stavovi menadžera u smještajnoj turističkoj industriji funkcija raznih karakteristika smještajnog objekta (kategorija, poslovna orijentacija prema određenom tipu gostiju, lokacija, kontinuitet poslovanja tijekom godine, razvijanje SPA i wellness ponude, posjedovanje pisane politike kvalitete). Dokazano je da snažnije proekološke stavove i veću razinu ekološke svijesti o klimatskim promjenama i međuutjecaju klimatskih promjena i turističkog smještaja pokazuju menadžeri zaposleni u: objektima sa višom kategorijom (većim brojem zvjezdica), smještenim u primorskim županijama, koji rade tijekom cijele godine, koji imaju snažnu orijentaciju prema SPA i wellness ponudi i sadržajima, koji imaju jasno definiranu pisanu politiku kvalitete i zaštite okoliša, te su usmjereni prema organiziranim grupama i obiteljskim gostima. Isto je potvrđeno i o klimatskim promjenama kao determinantama oblikovanja turističke ponude. Također najveću razinu ekološke svijesti o klimatskim promjenama i međuutjecaju klimatskih promjena i turističkog smještaja kao i o klimatskim promjenama kao determinantama oblikovanja turističke ponude pokazuju menadžeri koji rade na pozicijama top menadžmenta, imaju završenu najmanje visoku stručnu spremu, članovi su ekoloških nevladinih organizacija i sebe smatraju aktivistima, ženskog su spola i imaju više od 15 godina radnog staža., Between tourism and climate change there is a two-way relationship as tourism is largely dependent on climate and is influenced by climate change which happens in real time. On the other hand it is estimated that tourism is responsible for at least 8% of global CO2 emissions which is why great efforts are being made at the global and national level to mitigate the consequences of climate change and to plan and take measures to prevent further negative consequences that could be irreversible in the future. Starting from the assumption of a two-way relationship between climate change and tourism, especially tourist accommodation, and the importance of knowing the beliefs and attitudes of managers in entire tourist accommodation offer as key persons in tourism management as decision-makers and key actors in the implementation of development and business policies in the area of sustainable development which is inseparable from the impact on climate change, the main objective of the research would be to examine and analyze the beliefs and attitudes about the climate change and the interinfluence of climate change and tourist accommodation, and climate changes as determinants in creating tourist offer, as well as the differences between managers in different tourist accommodation facilities. The research was focused on 1084 facilities, representing the total number of all categorized facilities by type as hotels and aparthotels, then tourist resorts and tourist apartments as well as camps, and marinas in the Republic of Croatia covered by the latest available List of categorized facilities on 7 March 2019. For the purpose of determining the beliefs and attitudes on climate change and the interinfluence of climate change and tourist accommodation, a questionnaire designed for this research was used. Out of the total number of questionnaires submitted, 283 questionnaires had been duly completed, representing 26.1% of respondents, including 4.60% of the members of the Management Board or the Supervisory Body, 46.65% of the Directors or Heads of the Facility or members of the Operational Management, 19% quality managers and 33.56% of middle management staff. Data processing was performed using the Microsoft Excel spreadsheet software. Kolmogorov-Smirnov's test analyzed the distribution of continuous numerical values and according to to the obtained data corresponding non-parametric tests were applied. Categorical and nominal values are shown using corresponding frequencies and shares. Continuous values are shown using medians and interquartile ranges, and the differences between them are analyzed by Kruskal-Wallis's, that is post-hoc Mann-Whitney U test, and presented in Box and Whisker's plot in which shows median values, interquartile ranges, minimum and maximum values, and extreme values which differ from the medians by more than 1.5 interquartile ranges. Confirmatory factor analysis with Varimax rotation was performed in which matrix and factor saturation were calculated for three factors (cognitive, emotional and behavioral domain) and for each factor the coefficient of the internal consistency of Cronbach alpha was satisfactory (> 0.700). The results showed that all hypotheses of research were proven in the paper. The hypotheses that the beliefs and attitudes of managers in the tourist industry are the functions of the various characteristics of the accommodation facility (category, business orientation according to the type of guests, location, continuity of business during the year, development of SPA and wellness offer, possession of written quality policy). It has been shown that stronger proecological attitudes and higher levels of ecological awareness of climate change and the interinfluence of climate change and tourist accommodation are shown by managers employed in: higher category facilities (higher number of stars) located in coastal counties, which are open all year round, have a strong orientation towards SPA/wellness offer and amenities, have a clearly defined written policy of quality and environmental protection, and are oriented towards organized groups and family guests. The same has been confirmed about climate changes as determinants of creating the tourist offer. Also, the highest level of ecological awareness of climate change and the interinfluence of climate change and tourist accommodation, as well as climate changes as the determinants of tourist offer is shown by managers who work in top management positions, have at least completed a tertiary level of education, are members of ecological NGOs, and consider themselves activists, are of female gender and have more than 15 years of service.

Između turizma i klimatskih promjena postoji dvosmjerna međusobna vezi budući da s jedne strane turizam uvelike ovisi o klimi i pod utjecajem je klimatskih promjena koje se upravo događaju u realnom vremenu, a s druge strane procjenjuje se da je turizam odgovoran za najmanje 8% globalnih emisija CO2 zbog čega se ulažu veliki napori na globalnoj i nacionalnoj razini u cilju ublažavanja posljedica klimatskih promjena te planiranja i poduzimanja mjera za sprječavanje daljnjih negativnih posljedica koje bi u budućnosti mogle biti nepopravljive. Polazeći od pretpostavke o dvosmjernoj vezi između klimatskih promjena i turizma, poglavito turističkog smještaja te važnosti poznavanja uvjerenja i stavova menadžera u kompletnom turističkom smještaju kao ključnih osoba u turističkom manadžmentu kao donositeljima odluka i nositeljima provedbe i implementacija razvojnih i poslovnih politika na području održivog razvoja, dio kojih je neodvojiv od utjecaja na klimatske promjene, glavni cilj istraživanja bio bi ispitati i analizirati uvjerenja i stavove o klimatskim promjenama i međuutjecaju klimatskih promjena i turističkog smještaja te o klimatskim promjenama kao determinantama oblikovanja turističke ponude, kao i razlike među njima kod menadžera u različitim turističkim smještajnim objektima. Istraživanje je bilo usmjereno na 1084 objekata što predstavlja ukupnu populaciju svih kategoriziranih objekata na području Republike Hrvatske po tipu hotela i aparthotela, zatim turističkog naselja i turističkih apartmana kao i prema kampovima i marinama obuhvaćenih zadnjim dostupnim Popisom kategoriziranih objekata na dan 7.3.2019. godine. Za utvrđivanje uvjerenja i stavova o klimatskim promjenama i međuutjecaju klimatskih promjena i turističkog smještaja korišten je anketni upitnik dizajniran za ovo istraživanje. Od ukupnog broja poslanih anketnih upitnika, tijekom travnja i svibnja 2019. godine uredno je bilo ispunjeno 283 upitnika što predstavlja odaziv od 26,1%, a među kojima je bilo 4,60% članova Uprave ili Nadzornog tijela, 46,65% direktora ili voditelja objekta ili članova operativnog upravljačkog menadžmenta, 15,19% menadžera za kvalitetu te 33,56% ispitanika zaposlenih na srednjoj razina menadžmenta. Priprema podataka izvršena je pomoću računalnog tabličnog kalkulatora Microsoft Office Excel. Kolmogorov-Smirnovljevim testom analizirana je raspodjela kontinuiranih numeričkih vrijednosti te su se shodno dobivenim podacima primijenili odgovarajući neparametrijski testovi. Kategorijske i nominalne vrijednosti su tablično prikazane kroz odgovarajuće frekvencije i udjele. Kontinuirane vrijednosti prikazane su kroz medijane i interkvartilne raspone, a razlike između njih analizirane su Kruskal-Wallis, odnosno post-hoc Mann-Whitney U testom te prikazane grafikonima u Box i Whisker plotu unutar kojeg su prikazane vrijednosti medijana, interkvartilnih raspona, minimalnih i maksimalnih vrijednosti te ekstremnih vrijednosti koje se od medijana razlikuju za više od 1,5 interkvartilnih raspona. Načinjena je konfirmatorna faktorska analiza s Varimax rotacijom u kojoj su izračunate komponente matriksa i faktorska zasićenja za tri faktora (kognitivna ili spoznajna, emocionalna ili afektivna, te konativna ili ponašajna domena) te je za svaki faktor izračunat koeficijent unutarnje konzistencije Cronbach alfa koji je bio zadovoljavajuće jačine (>0,700). Rezultati su pokazali da su istraživanjem dokazane sve postavljene hipoteze i ostvareni svi postavljeni ciljevi. Potvrđene su hipoteze da su uvjerenja i stavovi menadžera u smještajnoj turističkoj industriji funkcija raznih karakteristika smještajnog objekta (kategorija, poslovna orijentacija prema određenom tipu gostiju, lokacija, kontinuitet poslovanja tijekom godine, razvijanje SPA i wellness ponude, posjedovanje pisane politike kvalitete). Dokazano je da snažnije proekološke stavove i veću razinu ekološke svijesti o klimatskim promjenama i međuutjecaju klimatskih promjena i turističkog smještaja pokazuju menadžeri zaposleni u: objektima sa višom kategorijom (većim brojem zvjezdica), smještenim u primorskim županijama, koji rade tijekom cijele godine, koji imaju snažnu orijentaciju prema SPA i wellness ponudi i sadržajima, koji imaju jasno definiranu pisanu politiku kvalitete i zaštite okoliša, te su usmjereni prema organiziranim grupama i obiteljskim gostima. Isto je potvrđeno i o klimatskim promjenama kao determinantama oblikovanja turističke ponude. Također najveću razinu ekološke svijesti o klimatskim promjenama i međuutjecaju klimatskih promjena i turističkog smještaja kao i o klimatskim promjenama kao determinantama oblikovanja turističke ponude pokazuju menadžeri koji rade na pozicijama top menadžmenta, imaju završenu najmanje visoku stručnu spremu, članovi su ekoloških nevladinih organizacija i sebe smatraju aktivistima, ženskog su spola i imaju više od 15 godina radnog staža., Between tourism and climate change there is a two-way relationship as tourism is largely dependent on climate and is influenced by climate change which happens in real time. On the other hand it is estimated that tourism is responsible for at least 8% of global CO2 emissions which is why great efforts are being made at the global and national level to mitigate the consequences of climate change and to plan and take measures to prevent further negative consequences that could be irreversible in the future. Starting from the assumption of a two-way relationship between climate change and tourism, especially tourist accommodation, and the importance of knowing the beliefs and attitudes of managers in entire tourist accommodation offer as key persons in tourism management as decision-makers and key actors in the implementation of development and business policies in the area of sustainable development which is inseparable from the impact on climate change, the main objective of the research would be to examine and analyze the beliefs and attitudes about the climate change and the interinfluence of climate change and tourist accommodation, and climate changes as determinants in creating tourist offer, as well as the differences between managers in different tourist accommodation facilities. The research was focused on 1084 facilities, representing the total number of all categorized facilities by type as hotels and aparthotels, then tourist resorts and tourist apartments as well as camps, and marinas in the Republic of Croatia covered by the latest available List of categorized facilities on 7 March 2019. For the purpose of determining the beliefs and attitudes on climate change and the interinfluence of climate change and tourist accommodation, a questionnaire designed for this research was used. Out of the total number of questionnaires submitted, 283 questionnaires had been duly completed, representing 26.1% of respondents, including 4.60% of the members of the Management Board or the Supervisory Body, 46.65% of the Directors or Heads of the Facility or members of the Operational Management, 19% quality managers and 33.56% of middle management staff. Data processing was performed using the Microsoft Excel spreadsheet software. Kolmogorov-Smirnov's test analyzed the distribution of continuous numerical values and according to to the obtained data corresponding non-parametric tests were applied. Categorical and nominal values are shown using corresponding frequencies and shares. Continuous values are shown using medians and interquartile ranges, and the differences between them are analyzed by Kruskal-Wallis's, that is post-hoc Mann-Whitney U test, and presented in Box and Whisker's plot in which shows median values, interquartile ranges, minimum and maximum values, and extreme values which differ from the medians by more than 1.5 interquartile ranges. Confirmatory factor analysis with Varimax rotation was performed in which matrix and factor saturation were calculated for three factors (cognitive, emotional and behavioral domain) and for each factor the coefficient of the internal consistency of Cronbach alpha was satisfactory (> 0.700). The results showed that all hypotheses of research were proven in the paper. The hypotheses that the beliefs and attitudes of managers in the tourist industry are the functions of the various characteristics of the accommodation facility (category, business orientation according to the type of guests, location, continuity of business during the year, development of SPA and wellness offer, possession of written quality policy). It has been shown that stronger proecological attitudes and higher levels of ecological awareness of climate change and the interinfluence of climate change and tourist accommodation are shown by managers employed in: higher category facilities (higher number of stars) located in coastal counties, which are open all year round, have a strong orientation towards SPA/wellness offer and amenities, have a clearly defined written policy of quality and environmental protection, and are oriented towards organized groups and family guests. The same has been confirmed about climate changes as determinants of creating the tourist offer. Also, the highest level of ecological awareness of climate change and the interinfluence of climate change and tourist accommodation, as well as climate changes as the determinants of tourist offer is shown by managers who work in top management positions, have at least completed a tertiary level of education, are members of ecological NGOs, and consider themselves activists, are of female gender and have more than 15 years of service.

Globalno zagrijavanje je pojava koja se pojavljuje prvom industrijskom revolucijom, a iz godine u godinu promjene su sve vidljivije i ozbiljnije. Klimatske promjene odnose se na bilo koje dugoročne promjene u Zemljinoj klimi, klimi regije ili klimi grada. Te promjene uključuju zagrijavanje, hlađenje i promjene koje nisu vezane za temperaturu. Ljudi utječu na klimu na razne načine kao što su deforestacija i povećavanje obradivih površina, potrošnja fosilnih goriva u proizvodnji energije, prometu, poljoprivredi i tako dalje. Dokazano je da je ljudska aktivnost glavni uzročnik globalnog zagrijavanja. Cilj diplomskoga rada je ispitati znanja i stavove učenika srednjih škola o utjecaju klimatskih promjena. Učenici koji su sudjelovali u anketi polaznici su 4. razreda Opće gimnazije „Ivan Švear“ u Ivanić-Gradu te Gimnazije „Matija Mesić“ u Slavonskome Brodu. Anketni upitnik je anoniman i proveden je među 190 ispitanika. U uvodnome dijelu diplomskoga rada prikazat će se kratak osvrt što su to vrijeme i klima, klimatske promjene, efekt staklenika, zašto su klimatske promjene jedan od problema kojim se bavi bioetika te neki od načina borbe protiv klimatskih promjena. U središnjem dijelu rada interpretirat će se rezultati ankete. Osim prikaza rezultata ankete svako je pitanje dodatno potkrijepljeno dosadašnjim spoznajama o određenom problemu. Sami rezultati istraživanja pokazali su da su učenici svjesni da se promjene u klimi događaju i kako je potrebno nešto napraviti, ali nisu dovoljno upućeni u sam problem klimatskih promjena. Također navode dobre načine kako smanjiti emisije stakleničkih plinova. Global warming is a phenomenon that emerges with the first industrial revolution, and year after year the changes are becoming more visible and serious. Climate change refers to any long-term changes in the Earth's climate, the region's climate, or the city's climate. These changes include heating, cooling and temperature-related changes. Humans affect the climate in various ways such as deforestation and increasing arable land, consumption of fossil fuels in energy production, transport, agriculture and so on. Human activity has been shown to be a major cause of global warming. The aim of this thesis is to examine the knowledge and attitudes of high school students on the impact of climate change. The students who participated in the survey are 4th grade students of Ivan Švear General High School in Ivanic-Grad and Matija Mesić High School in Slavonski Brod. The questionnaire was anonymous and was conducted among 190 respondents. The introductory part of the thesis will give a brief overview of weather and climate, climate change, the greenhouse effect, why climate change is one of the problems addressed by bioethics, and some ways to combat climate change. The central part of the paper will interpret the results of the survey. In addition to presenting the results of the survey, each question is further substantiated by past knowledge of a particular problem. The results of the research themselves show that students are aware that climate change is happening and that something needs to be done, but they are not sufficiently aware of the climate change problem itself. They also list good ways to reduce greenhouse gas emissions.