Search

Ovaj rad nastoji ispitati pojam i prakse neoliberalne logike upravljanja shvaćene kao guvernmentalitet u polju baštine, te ustanoviti do koje mjere je suvremeni baštinski diskurs njime obilježen. Također se nastoji ispitati u kojoj mjeri kulturne i baštinske institucije i čimbenici na državnoj i nadržavnim razinama utjelovljuju neoliberalni guvernmentalitet, te premošćuje li se implementacijom neoliberalnih politika već postojeća nejednakost između različitih razina djelovanja u polju baštine ili se produbljuju. Ovaj rad također nastoji ispitati kategorije univerzalnosti i raznolikosti koje u većoj mjeri obilježavaju neoliberalni diskurs, te uvidjeti na kojim se ideološkim pretpostavkama te kategorije zasnivaju, kao i propitati one kategorije koje se pritom isključuju ili prikrivaju. Propitavši njihove pretpostavke, ovim se radom također pokušava odrediti ograničeni doseg civilnodruštvenog djelovanja i uključenosti zajednice u procese oblikovanja baštine te donošenja odluka. Stavljajući proizvodnju javnog interesa u prvi plan, ispitat će se i paradigmatsko slabljenje intrinzične političnosti i konfliktnosti baštine, koje je u širem smislu svojstveno neoliberalnom guvernmentalitetu. This paper aims to examine the notion and practices of the neoliberal logic of governing as governmentality (Foucault) in the field of heritage and to determine in which ways it has shaped the contemporary heritage discourse. It also strives to question whether national and supranational institutions and agencies embody neoliberal governmentality, and if so, whether the implementation of neoliberal policies manages to bridge or further undermines the already present inequalities in the field of heritage production. This paper also aims to question the categories of universality and diversity which are prevalent in the discourse of neoliberalism, and to examine their ideological presuppositions in relation to categories which they exclude or mask. By doing so, this paper will then examine the imposed limits of civil society involvement and inclusion of the community in the processes of heritage and decision making. Foregrounding the production of public interest, we shall also examine the paradigmatic weakening of the intrinsically political and conflictual character of heritage which is characteristic for neoliberal governmentality in a broader sense.

Različiti autori na različite načine definiraju civilno društvo. Prema jednoj definiciji, civilno društvo se odnosi na dobrovoljno udruživanje ljudi. U Hrvatskoj se civilno društvo kontinuirano razvija od osamostaljenja. Sastoji se od zaklada, udruga, političkih stranaka, vjerskih skupina, sindikata i udruga poslodavaca, koji će biti predstavljeni u radu u nastavku. Ono što je od početka 2020. godine globalno promijenilo život i rad, a što nitko nije mogao predvidjeti, je pandemija Covid-19. Zbog pandemije i „borbe“ s njom poduzimane su različite mjere koje su utjecale na život i rad. Kao i svi, tako su se i organizacije civilnog društva morale prilagoditi novonastaloj situaciji, a upravo je cilj ovog rada istražiti utjecaj pandemije Covid-19 na civilno društvo u Hrvatskoj te će isto biti predstavljeno u nastavku rada., Different authors define civil society in different ways. According to one definition, civil society refers to the voluntary association of people. In Croatia, civil society has been continuously developing since independence. It consists of foundations, associations, political parties, religious groups, trade unions and employers' associations, which will be presented in the work below. What has changed life and work globally since the beginning of 2020, and what no one could have predicted, is the Covid-19 pandemic. Due to the pandemic and the "fight" against it, various measures were taken that affected life and work. Like everyone else, civil society organizations had to adapt to the new situation, and the aim of this paper is to investigate the impact of the Covid-19 pandemic on civil society in Croatia and the same will be presented in this paper.

Prema mnogim autorima, pojam mladih sve se češće spominje u suvremeno doba, a mladost predstavlja period u životu pojedinca između djetinjstva i zrelosti. S obzirom da se u mladosti osobe suočavaju s mnogo problema zbog velikih očekivanja okoline koje mladi ne mogu ispuniti radi ekonomskih i socijalnih razlika, dolazi do pojačane potrebe razvitka koncepta rada s mladima. U Republici Hrvatskoj rad s mladima još nije potpuno koncipiran, još ni jedna struka nije posvetila svoj rad proučavanju rada s mladima te postoji određeno neslaganje prilikom prevođenja termina rada s mladima. U fokusu rada s mladima jest mladim ljudima ponuditi platformu za njihovo ostvarivanje te usvajanje kompetencija da postanu produktivni članovi svoje zajednice. S obzirom da rad s mladima još nije potpuno zaživio u Hrvatskoj, vrlo je važno imati uvid koliko su doista mladi angažirani unutar svoje zajednice. Stoga, fokus ovoga rada jest na civilnom angažmanu mladih unutar lokalnih zajednica. Postoji mnogo definicija civilnog angažmana, ono što civilni angažman obuhvaća razlikuje se od autora do autora te od države do države, no svi se slažu kako civilni angažman kao koncept poziva na djelovanje te od njega koristi ima cjelokupno društvo kao i pojedinac (stjecanjem iskustava, razvijanjem vještina i kompetencija, osjećaja empatije, solidarnosti te potrebu za promjenom). Zbog raznih definicija civilnog angažmana, prethodnih istraživanja civilnog angažmana kakav se u ovom radu istraživao nema mnogo, no ima mnogo istraživanja koja su se bavila određenim dijelovima onoga što civilni angažman predstavlja u ovom radu. Pretraživanjem literature, uočeno je kako ne postoji ni mnogo istraživanja civilnog angažmana na otocima RH, stoga, sukladno navedenom, cilj ovog istraživanja bio je steći uvid u civilni angažman mladih otoka Krka u svojoj lokalnoj zajednici, s naglaskom na njihove potrebe, interese i perspektive. U istraživanju sudjelovalo je 77 ispitanika, u dobi između 18 i 30 godina, s prebivalištem/boravištem na otoku Krku te je istraživanje provedeno u 2021. godini. Rezultati istraživanja prikazuju kako je u prosjeku jako mali broj mladih osoba s otoka Krka civilno angažiran, iskazuju potrebu za većom uključenošću unutar svoje zajednice, kao i za većom ponudom sadržaja/aktivnosti/prostora za mlade., According to many authors, the concept of youth is mentioned more often in modern times, while youth represents the period in an individual's life between childhood and maturity. Given that people face many problems in their youth due to the high expectations of the society that young people cannot fulfill due to economic and social differences, there is an increased need to develop the concept of youth work. In the Republic of Croatia, youth work has not yet been fully conceptualized, not a single profession has yet dedicated its work to the study of youth work, and there is some disagreement when translating the term youth work. The focus of youth work is to offer young people a platform for their realization and the acquisition of competencies to become productive members of their community. Given that youth work has not yet fully taken root in Croatia, it is very important to have an insight into how engaged young people really are within their community. Therefore, the focus of this work is on the civic engagement of young people within local communities. There are many definitions of civic engagement, what civic engagement includes differs from author to author and from country to country, but everyone agrees that civic engagement as a concept calls for action and benefits the entire society as well as the individual (by gaining experience, developing skills and competences, feelings of empathy, solidarity and the need for change). Due to the various definitions of civic engagement, there are not many previous studies of civic engagement as investigated in this paper, but there are many studies that have dealt with certain parts of civic engagement represented in this paper. Searching the literature, it was observed that there is not much research on civic engagement on the islands of the Republic of Croatia, therefore, in accordance with the above, the goal of this research was to gain insight into the civic engagement of young people on the island of Krk in their local community, with an emphasis on their needs, interests and perspectives. 77 respondents, between the ages of 18 and 30, residing on the island of Krk participated in the research, and the research was conducted in 2021. The research results show that, on average, a very small number of young people from the island of Krk are civically engaged, expressing the need for greater involvement within their community, as well as for a greater offer of content/activities/spaces for young people.

Nakon Baršunaste revolucije i pada komunizma, mirni raspad Čehoslovačke donio je nove probleme i potrebu za rješavanjem pitanja uspostave vlasti i demokratizaciju društva za te dvije novostvorene države. Budući da su Češka i Slovačka do 1993. godine bile u zajedničkoj državi, a početak procesa demokratizacije je započeo 1989., možemo pretpostaviti da je njihov put k demokratizaciji imao zajedničku početnu točku i jednake uvjete za obje države. Rad se bavi komparativnom analizom pet elemenata demokratizacije, a to su demokratski izborni režim, institucionalne strukture, gospodarski razvoj, sloboda civilnog društva i sloboda izražavanja. Cilj ovog rada je izdvajanje faktora koje je utjecao na različite puteve demokratizacije u Češkoj i Slovačkoj. After the Velvet Revolution and the fall of communism, the peaceful disintegration of Czechoslovakia brought new problems and the need to solve the issue of the establishment of government and the democratization of society for those two newly created states. Since the Czech Republic and Slovakia were in a common state until 1993, and the beginning of the democratization process began in 1989, we can assume that their path to democratization had a common starting point and equal conditions for both states. The paper deals with a comparative analysis of five elements of democratization, namely the democratic electoral regime, institutional structures, economic development, freedom of civil society and freedom of expression. The aim of this paper is to single out the factors that influenced the different paths of democratization in the Czech Republic and Slovakia.

Nakon Baršunaste revolucije i pada komunizma, mirni raspad Čehoslovačke donio je nove probleme i potrebu za rješavanjem pitanja uspostave vlasti i demokratizaciju društva za te dvije novostvorene države. Budući da su Češka i Slovačka do 1993. godine bile u zajedničkoj državi, a početak procesa demokratizacije je započeo 1989., možemo pretpostaviti da je njihov put k demokratizaciji imao zajedničku početnu točku i jednake uvjete za obje države. Rad se bavi komparativnom analizom pet elemenata demokratizacije, a to su demokratski izborni režim, institucionalne strukture, gospodarski razvoj, sloboda civilnog društva i sloboda izražavanja. Cilj ovog rada je izdvajanje faktora koje je utjecao na različite puteve demokratizacije u Češkoj i Slovačkoj., After the Velvet Revolution and the fall of communism, the peaceful disintegration of Czechoslovakia brought new problems and the need to solve the issue of the establishment of government and the democratization of society for those two newly created states. Since the Czech Republic and Slovakia were in a common state until 1993, and the beginning of the democratization process began in 1989, we can assume that their path to democratization had a common starting point and equal conditions for both states. The paper deals with a comparative analysis of five elements of democratization, namely the democratic electoral regime, institutional structures, economic development, freedom of civil society and freedom of expression. The aim of this paper is to single out the factors that influenced the different paths of democratization in the Czech Republic and Slovakia.

U radu su iznesene teorije trojice kontraktualističkih filozofa koje se odnose na raspravu o prirodnom (pretpolitičkom) stanju te koncepcijama osnivanja države pojedinog filozofa. U prvom redu prikazane su teorije Thomasa Hobbesa i Johna Lockea, kao značajnijih filozofa koji su djelovali tijekom 17. stoljeća, u vremenima engleskih građanskih ratova. Uz njih, bit će prikazan i društveno-ugovorni predložak J. J. Rousseaua, filozofa koji je pak djelovao u 18. stoljeću, a čija su djela ujedno utjecala i na kasniji razvoj Francuske revolucije. Hobbesova je filozofija među prvima prikazala prirodno stanje kao rat svakog čovjeka protiv svakog drugog, a što je, kako ćemo pokazati u radu, zapravo oslikavalo i društvo njegova vremena. Lockeova teorija prirodnog stanja zamišljena je tako da su u njemu najprije vladale sloboda i jednakost, a ljudi su bili zaštićeni prirodnim zakonom. Pravo kažnjavanja, koje prema Lockeu posjeduje svaki čovjek u prirodnom stanju, najprije je dovelo do sukoba među ljudima što je konačno preraslo u netrpeljivost. Rousseau, ne prihvaćajući Hobbesovo i Lockeovo viđenje prirodnog stanja, iznosi vlastitu teoriju prema kojoj čovjek živi i radi samostalno i upravo zbog toga je i sretan jer ne dolazi u sukob s drugim ljudima. Sukob i rat među ljudima izbija kada prirodni čovjek prelazi na sjedilački način života i biva prisiljen biti u kontaktu s ljudima što izaziva ljubomoru i zavist među njima. Zbog svih nevolja koje su zadesile ljude u prirodnom stanju, sva trojica filozofa kao rješenje nude osnivanje države koja će preko građanskih zakona brinuti o sigurnosti i imovini svojih podanika. The paper presents the theories of three social contract philosophers related to the discussion of the (pre-political) state of nature and conceptions of the founding of the state of a particular philosopher. In the first place, the theories of Thomas Hobbes and John Locke are presented, as significant philosophers who acted during the 17th century, in times of English civil wars. In addition to them, the socio-contractual template of J. J. Rousseau, a philosopher who in turn acted in the 18th century, and whose works also influenced the later development of the French Revolution, will be presented. Hobbes' philosophy was among the first to portray the state of nature as the war of every man against every other, which, as it will be shown in the paper, actually reflected the society of his time. Locke's theory of the state of nature is conceived in such a way that in it first ruled freedom and equality, and people were protected by natural law. The right to punish, which according to Locke is possessed by every man in his state of nature, first led to conflict between people, which finally turned into intolerance. Rousseau, without accepting Hobbes and Locke's view of the state of nature, puts forward his own theory that man lives and works independently and that is why he is happy because he does not come into conflict with other people. Conflict and war between people breaks out when natural man transitions to a sedentary lifestyle and is forced to be in contact with people, which causes jealousy and envy among them. For all the troubles that have befallen people in their state of nature, all three philosophers offer as a solution the establishment of a state that, through civil laws, will take care of the safety and property of its subjects.

Osnovna svrha ovog rada je utvrđivanje ključnih izazova s kojima se susreću menadžeri u organizacijama civilnog društva. Sporedni cilj rada je prikaz specifičnosti menadžmenta, odnosno prikaz specifičnosti upravljačkih struktura odabranih zemalja Europske Uniji. Glavna metoda rada je prikupljanje i analiza podataka. Dobiveni rezultati upućuju na moguću klasifikaciju izazova menadžmenta na: izazove vezane uz same organizacije civilnog društva, na izazove vezane uz menadžere u takvim organizacijama, na izazove vezane uz okolinu organizacija (lokalnu zajednicu, državu, Europsku Uniju), te specifične izazove koje navodimo kao rezultat novonastale pandemije, te brojnih pratećih promjena u menadžmentu organizacija civilnog društva. Glavni izazovi vezani uz: 1. organizacije su: relativni novitet, složenost, postojanje više različitih svrha organizacija, izazovi specifične strukture; 2. menadžere: propust identificiranja ključnih dionika, brzopletost, nedostatak kreativnosti i inovativnosti, kopiranje postojećih neučinkovitih modela, nedostatak vještina, nedovoljni naglasak na usavršavanju; 3. okolinu: digitalizacija, globalizacija, demografske promjene, populizam, ekonomska kriza, sužavanje prostora civilnog društva; 4. specifične izazove vezane uz pandemiju: rad od kuće, potreba za informatičkim znanjima, upravljanje u online uvjetima., The main purpose of this paper is to identify the key challenges faced by managers in civil society organizations. The secondary goal of the paper is to present the specifics of management, i.e to present the specifics of management structures of selected countries of the European Union. The main method of work is data collection and analysis. The obtained results indicate a possible classification of management challenges into: challenges related to civil society organizations themselves, challenges related to managers in such organizations, challenges related to the environment of organizations (local community, state, European Union), and specific challenges listed as a result new pandemics, and numerous accompanying changes in the management of civil society organizations. The main challenges related to: 1. organizations are: relative novelty, complexity, existence of several different purposes of organizations, challenges of specific structure; 2. managers: failure to identify key stakeholders, arogancy, lack of creativity and innovation, copying existing inefficient models, lack of skills, insufficient emphasis on training; 3. environment: digitalization, globalization, demographic changes, populism, economic crisis, narrowing of civil society; 4. specific challenges related to the pandemic: working from home, the need for IT knowledge, online management.

Sve veći utjecaj globalizacije i novih tehnologija na svakodnevni život, te sve veći protok informacija, ostavio je trag i na jednostavan čin kupovine. Odlazak u trgovinu više nije isključivo zbog zadovoljavanja potreba za hranom, odjećom ili higijenom. Odlazak u trgovinu postao je izraz političkih i moralnih stavova koji pojedinci imaju, koji se odražava na cijeli ekonomski sustav. U tom trenutku govorimo o političkom konzumerizmu. Politički konzumerizam počiva na uvjerenju da naše političke i moralne stavove prenosimo na tržište činom kupovine. Naša kupovina poruka je proizvođačima s kojim poslovnim praksama i proizvodima se slažemo, a s kojima ne. Pristup ovome radu bilo je popunjavanje istraživačke praznine političkog konzumerizma u Hrvatskoj. Da bi politički konzumerizam ostvario svoj puni potencijal bitna je mobilizacija što većeg broja ljudi, koji se okupljaju oko zajedničkih vrijednosti. Civilni sektor prepoznat je kao snažan mobilizirajući akter, te predstavlja građane okupljene oko svojih vrijednosti, stoga istraživanje započinjemo pitanjem postoji li politički konzumerizam u civilnom sektoru u Hrvatskoj. Pokušaj odgovora proizašao je iz analize sadržaja web stranica i društvenih mreža udruga u Hrvatskoj. Rad nudi teorijski temelj za daljnja istraživanja političkog konzumerizma, te nudi uvid u vrijednosti i stavove civilnog sektora. Zaključak rada je da se svjetski trend političkog konzumerizma slijeva i na Hrvatsku. The growing impact of globalization and new technologies on everyday life, and the increasing flow of information, has left its mark on the simple act of shopping. Going to the store is no longer solely to meet the needs for food, clothing, or hygiene. Shopping has become an expression of the political and moral attitudes that individuals have, which is reflected in the entire economic system. At that point, we are talking about political consumerism. Political consumerism is based on the belief that we transfer our political and moral views to the market through the act of buying. Our purchase of messages is to manufacturers with which business practices and products we agree and with which we do not. The approach to this paper was to fill the research gap of political consumerism in Croatia. For political consumerism to reach its full potential, it is important to mobilize as many people as possible, who gather around common values. The civil sector is recognized as a strong mobilizing actor, and represents citizens gathered around their values, so we begin the research with the question of whether there is political consumerism in the civil sector in Croatia. The attempt to answer this question arose from content analysis of websites and social networks of associations in Croatia. The paper offers a theoretical basis for further research on political consumerism and offers insight into the values and attitudes of the civil sector. The conclusion of the paper is that the world trend of political consumerism is spreading to Croatia as well.

Sve veći utjecaj globalizacije i novih tehnologija na svakodnevni život, te sve veći protok informacija, ostavio je trag i na jednostavan čin kupovine. Odlazak u trgovinu više nije isključivo zbog zadovoljavanja potreba za hranom, odjećom ili higijenom. Odlazak u trgovinu postao je izraz političkih i moralnih stavova koji pojedinci imaju, koji se odražava na cijeli ekonomski sustav. U tom trenutku govorimo o političkom konzumerizmu. Politički konzumerizam počiva na uvjerenju da naše političke i moralne stavove prenosimo na tržište činom kupovine. Naša kupovina poruka je proizvođačima s kojim poslovnim praksama i proizvodima se slažemo, a s kojima ne. Pristup ovome radu bilo je popunjavanje istraživačke praznine političkog konzumerizma u Hrvatskoj. Da bi politički konzumerizam ostvario svoj puni potencijal bitna je mobilizacija što većeg broja ljudi, koji se okupljaju oko zajedničkih vrijednosti. Civilni sektor prepoznat je kao snažan mobilizirajući akter, te predstavlja građane okupljene oko svojih vrijednosti, stoga istraživanje započinjemo pitanjem postoji li politički konzumerizam u civilnom sektoru u Hrvatskoj. Pokušaj odgovora proizašao je iz analize sadržaja web stranica i društvenih mreža udruga u Hrvatskoj. Rad nudi teorijski temelj za daljnja istraživanja političkog konzumerizma, te nudi uvid u vrijednosti i stavove civilnog sektora. Zaključak rada je da se svjetski trend političkog konzumerizma slijeva i na Hrvatsku., The growing impact of globalization and new technologies on everyday life, and the increasing flow of information, has left its mark on the simple act of shopping. Going to the store is no longer solely to meet the needs for food, clothing, or hygiene. Shopping has become an expression of the political and moral attitudes that individuals have, which is reflected in the entire economic system. At that point, we are talking about political consumerism. Political consumerism is based on the belief that we transfer our political and moral views to the market through the act of buying. Our purchase of messages is to manufacturers with which business practices and products we agree and with which we do not. The approach to this paper was to fill the research gap of political consumerism in Croatia. For political consumerism to reach its full potential, it is important to mobilize as many people as possible, who gather around common values. The civil sector is recognized as a strong mobilizing actor, and represents citizens gathered around their values, so we begin the research with the question of whether there is political consumerism in the civil sector in Croatia. The attempt to answer this question arose from content analysis of websites and social networks of associations in Croatia. The paper offers a theoretical basis for further research on political consumerism and offers insight into the values and attitudes of the civil sector. The conclusion of the paper is that the world trend of political consumerism is spreading to Croatia as well.

Rad se bavi ekološkom problematikom i ekološkim pokretom na području Socijalističke Republike Hrvatske, i dijelom cijele Jugoslavije, u periodu od 1979. do 1990. godine. Analizom arhivske građe, periodike i dostupne literature nastoji prikazati ekološke probleme, društvena kretanja i ustvrditi razloge pojave ekološkog pokreta na području Hrvatske. Osim toga, u radu se iznosi kronologija ekološke misli u Hrvatskoj u navedenom periodu, koji je ključan u etabliranju ekologije u kontekstu razvoja civilnoga društva i pojave „novih društvenih pokreta“. U radu se iznose brojni zaključci koji stvaraju sliku „odozgo“ i „odozdo“, šaljući tako čitatelju antropološku sliku o percepciji ekološke problematike iz očišta pojedinaca i običnih ljudi, te države i njenih institucija u analiziranom periodu. The paper deals with environmental issues and the environmental movement in the territory of the Socialist Republic of Croatia, and part of the whole of Yugoslavia, in the period from 1979. to 1990. By analyzing archival material, periodicals and available literature, it seeks to present environmental problems, social trends and the reasons for the emergence of the environmental movement in Croatia. In addition, the paper presents the chronology of ecological thoughts in Croatia in this period, which is crucial in establishing ecology in the context of the development of civil society and the emergence of "new social movements". The paper presents numerous conclusions that create an image „from above“ and „from below“, thus sending a complete anthropological picture of the perception of environmental problems from the eyes of individuals and ordinary people and the state and its institutions in the analyzed period.

Trenutni rad bavi se proučavanjem uloge civilnog društva u suzbijanju korupcije u Hrvatskoj. Pomoću dostupne literature te rezultata postojećih istraživanja, prve dvije cjeline ovog rada pokrivaju fenomenologiju korupcije i njenu povezanost s civilnim društvom, građanstvom i medijima. Zadnja cjelina predstavlja istraživači dio rada, koji za cilj ima ispitati i komentirati dosadašnju uspješnost provedbe mjera zamišljenih Strategijom suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine koje se odnose na jačanje uloge civilnog društva, građana i medija u suzbijanju korupcije. Dio podataka dobiven je sekundarnim istraživanjem, odnosno analizom objavljenih podataka o stupnju provedenosti mjera zamišljenih Strategijom, dok je preostali dio podataka biti dobiven polu-strukturiranim intervjuima s predstavnicima dviju relevantnih civilnih udruga koji su imali ulogu ključnih informanata u istraživanju. Na temelju prikupljenih podataka teorijskog i istraživačkog dijela rada iznesene su manjkavosti institucionalnog okvira borbe protiv korupcije u Hrvatskoj te su ponuđeni konkretni komentari i prijedlozi za poboljšanje budućih napora u okviru djelovanja protiv korupcije. The current paper examines the role of civil society in suppressing corruption in Croatia. Using the available literature and the results of existing scientific research, the first two sections of the paper cover the phenomenology of corruption and its connection with civil society, citizens, and the media. The last part presents the research section of the paper, which aims to examine and comment on the success of the implementation of measures proposed by the Anti-Corruption Strategy for the period from 2015 to 2020 related to strengthening the role of civil society, citizens and media in suppressing corruption. Part of the data was obtained by secondary research, i.e. analysis of published data on the degree of implementation of measures envisaged by the Strategy, while the remaining part of data was obtained by semi-structured interviews with representatives of two relevant civil society organizations, who played a key informant role in the research. Based on the collected data from the theoretical and research part of the paper, the shortcomings of the institutional framework of the fight against corruption in Croatia are presented and concrete comments and suggestions for improving future efforts towards corruption suppression are offered.

Društveno poduzetništvo na održiv način u svrhu poboljšanja života građana djeluje u području šireg društvenog interesa. Kultura i društveno poduzetništvo usko su povezani. Utjecaj društvenog poduzetništva na kulturu je značajan kao utjecaj kulture u provedbi projekata društvenog poduzetništva. Cilj ovog rada je dokazati važnost razvoja društvenog poduzetništva te utvrditi je li društveno poduzetništvo prepoznato i poticano od strane nadležnih institucija. U radu se analizira djelovanje društvenog poduzetništva u kulturi s istaknutim primjerima društvenog poduzetništva u području istočne Hrvatske. Istraživanje je provedeno metodom dubinskog intervjua sa stručnjacima iz vodećih udruga u području društvenog poduzetništva te je analizirana struktura projekata koje provode najznačajnije udruge koje djeluju na području istočne Hvatske. U radu je dokazana nužnost potrebe za definiranjem pravnog okvira koji bi regulirao pitanje društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj te potreba za razvojem poticajnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva. Social entrepreneurship operates sustainably in order to improve the lives of citizens in the area of broader social interest. Culture and social entrepreneurship are closely linked. The impact of social entrepreneurship on culture is as significant as that of culture in the implementation of social entrepreneurship projects. The aim of this paper is to prove the importance of the development of social entrepreneurship and to determine whether social entrepreneurship is recognized and encouraged by the competent institutions. This paper analyzes the activities of social entrepreneurship in culture with prominent examples of social entrepreneurship in eastern Croatia. Research methods include in-depth interviews with experts from leading associations in the field of social entrepreneurship and analysis of the structure of projects implemented by the most important associations operating in eastern Croatia. This paper proves the necessity of defining the legal framework that would regulate social entrepreneurship in the Republic of Croatia and demonstrates the need to develop a stimulating environment for the development of social entrepreneurship.

Hrvatsko civilno društvo još uvijek nije na visokoj razini. Organizacije civilnog društva sve se više prepoznaju kao pružatelji socijalnih usluga. Naglašava se koncept kombinirane socijalne politike, odnosno međusektorske suradnje za efikasno podmirenje socijalnih potreba. Uloga civilnog društva u području socijalne skrbi usmjerena je na integraciju marginaliziranih skupina. Posebna je pozornost u ovom radu posvećena Udruzi za sindrom Down u Splitu, koja se bavi inkluzijom osoba sa Down sindromom u sve aspekte društvenog života. U radu se prikazuju rezultati istraživanja čiji je primarni cilj bio produbljivanje spoznaja i iskustava o ulozi civilnih udruga u integraciji osoba sa Down sindromom. Podaci su prikupljeni metodom fokus grupe, odnosno tehnikom polustrukturiranog intervjua. U fokusnoj grupi sudjelovale su 4 članice udruge. Provedenom analizom utvrđena je velika aktivnost civilne udruge, koja svojim djelovanjima poboljšava integraciju., Croatian civil society is still not at a high level. Civil society organizations are increasingly recognized as providers of social services. The concept of welfare mix, crosssectoral cooperation, for effective social needs is emphasized. The role of civil society in the social welfare is focused on the integration of marginalized groups. This paper analyzes Down Syndrome Association in Split, which deals with the inclusion of persons with Down Syndrome in all aspects of social life. This paper is focused on deepening the knowledge and experience of the role of civil associations in the integration of people with Down Syndrome. The data were collected using the focus group method by the technique of the semi structured intervju. The focus group included 4 members of the association. The results show great deal of activity of civil associations which has achieved integration through its activities.

U ovome radu želi se prikazati koncept volonterstva, njegov razvoj u okviru civilnog društva i aktivnog građanstva te drugo, percepcija i stavovi građana o volontiranju u hrvatskom društvu. U prvom dijelu rada predstavljena je povezanost volontiranja, civilnog društva i aktivnog građanstva te pravni i institucionalni okvir za razvoj volonterstva. U središnjem dijelu, temeljem istraživanja volontiranja u Hrvatskoj, prikazane su percepcija i stavovi o volontiranju od samih volontera, društva te specifične populacije, studenata. Istraživanja generalno pokazuju pozitivne stavove od građana, volontera i studenata. U radu se također problematiziraju teme kao što su motivacija za volonterskim radom te pri samome kraju predstavljaju se aktivnosti za unaprjeđivanje volontiranja. Ovim se radom ističe važnost volontiranja za pojedinca i za cjelokupno društvo u zemlji., This paper aims to present the concept of volunteering, its development within civil society and active citizenship, and the perception and attitudes of citizens about volunteering in Croatian society. The first part of the paper presents connection between volunteering, civil society and active citizenship and the legal and institutional framework for the development of volunteering. In the central part, based on volunteering research in Croatia, are presented the perception and attitudes of volunteers, the society and the specific population, students. Research generally shows positive attitudes from citizens, volunteers and students. The paper aslo discusses topics such as motivation for volunteer work, and at the very end are activities to improve volunteering. This work emphasizes the importance of volunteering for the individual and for the whole society in the country.

Društveno poduzetništvo specifičan je oblik poduzetništva koji se temelji na načelima društvene, ekonomske i ekološke održivosti. Uglavnom podrazumijeva reinvestiranje dobiti za dobrobit zajednice. Rad daje uvid u koncept društvenog poduzetništva naglašavajući izazove istog. U prvom dijelu rada objašnjen je pojam društvenih poduzeća i poduzetnika te načela društvenog poduzetništva, prikazani su mogući pravni oblici društvenih poduzeća. Nakon toga iskazana je problematika razvoja društvenog poduzetništva kroz glavne izazove u Hrvatskoj. Teorija je potkrijepljena primjerom neuspješnog i izrazito uspješnog društvenog poduzeća u Republici Hrvatskoj. Metodologija pristupa materiji te iskazivanja primjera iz prakse iskazuje se kroz proučavanje teorije, indiciranje najvažnijih elemenata za razumijevanje iste te uspoređivanje konkretnih informacija, trenutnih stanja odabranih društvenih poduzeća u Republici Hrvatskoj. Social Entrepreneurship is a specific form of entrepreneurship based on the principles of social, economic and environmental sustainability. Mainly involves reinvesting profits for the benefit of the community. The paper gives an insight into the concept of social entrepreneurship, highlighting the challenges it faces. In the first part of the paper, the notion of social enterprises and entrepreneurs and the principles of social entrepreneurship are explained, the possible legal forms of social enterprises are presented. After that, the issues of social entrepreneurship development were highlighted through the main challenges in Croatia. The theory is corroborated by the example of an unsuccessful and extremely successful social enterprise in the Republic of Croatia. The methodology of approach to the matter and the presentation of examples from practice is expressed through the study of theory, indicating the most important elements for understanding it and comparing concrete information, the current situation of selected social enterprises in the Republic of Croatia.