Search

Svrha ovog rada jest iznijeti pregled klime i klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj te vidjeti na koji način su one utjecale na turizam i gospodarstvo u zadnjih desetak godina. Klima predstavlja vremenske uvjete koji prevladaju duže vrijeme na nekom području. Tematika kojom se rad bavi bazira se na globalnom zatopljenju kao najvećem faktoru koji utječe na prirodu, čovječanstvo i industrije te sve aktivnosti u gospodarstvu. Globalno zatopljenje predstavlja ozbiljan problem kojemu se treba što brže pristupiti te pronaći efektivne načine smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na sve gospodarske i prirodne aspekte. Da bi se došlo do podataka i odgovorilo na temu napravljeno je istraživanje gdje se uspoređuju broj dolazaka i noćenja u Republici Hrvatskoj sa brojem padalina i insolacijom. Istraživanje je pokazalo kako globalno zatopljenje i povećanje temperature pogoduju turizmu i dolasku ljudi jer se brojke kroz godine povećavaju zajedno sa temperaturom, dok je zimski turizam nešto slabiji jer zimske sezone traju kraće iz razloga što više nema toliko prirodnog snijega. Za gospodarstvo, poljoprivredu i ribarstvo drukčija je priča. Tamo su utjecaji klimatskih promjena znatno veći te postoji opasnost da će se u budućnosti ribolov smanjiti jer ribe neće moći podnijeti toplije temperature. Također i gospodarstvo odnosno poljoprivreda će osjetiti negativan učinak klimatskih promjena iz razloga što neke vrste voća i povrća se neće moći više kvalitetno uzgajati na Hrvatskom području, što može dovesti do poskupljenja ili čak nestašice vode te će se radi tog razloga morati tražiti alternativne metode navodnjavanja što će rezultirati poskupljenjem i tako direktno utjecati i na sveukupno gospodarstvo., The purpose of this paper is to provide an overview of the climate and climate change in the Republic of Croatia and see how they have been affecting tourism and the economy in the last ten years. Climate can be explained as the weather conditions that prevail in an area over a long period of time. This paper focuses on the global warming as the most influential factor when it comes to changes in nature, humanity, industry, and activities in general. Global warming is the gradual increase in temperature in the Earth's atmosphere, generally due to the greenhouse effect, which was caused by pollution in the environment. In order to get the data and answer the questions posed by this paper, this case study was written in a way that compares the number of arrivals and overnight stays in the Republic of Croatia to the likes of precipitation, isolation, and temperature. The case study shows that the global warming and increase in temperature favor tourism and people's arrivals as numbers increase over time with temperatures, while winter tourism is somewhat weaker because winter seasons are shorter due to the lack of natural snow as of late. It’s a completely different story for the economy, agriculture, and fishing. The impact of climate change is considerably higher in those fields, as is the danger of a decrease in fishing activity in the future as the fish will not be able to withstand the warmer temperatures.

Ovaj rad bavi se tematikom antropocena koja je u hrvatskoj znanstvenoj i popularnoj literaturi zanemarena, a sastavni je dio naše svakodnevnice. S obzirom da u hrvatskoj znanosti nedostaje prijevod strane literature, ali isto tako i interes za bavljenjem ekološkom geopolitikom, a posebice diskursom antropocena, ovaj rad važan je upravo iz razloga što je obogatio hrvatsku literaturu. Metoda ovog rada je pregledni rad jednog pojma. U prvom dijelu opisuje se povijesni razvoj novog geološkog razdoblja – antropocena, njegove implikacije i potencijalni ishodi u budućnosti ako čovječanstvo ne preuzme brigu za okoliš. Metoda drugog dijela rada je geopolitička analiza sigurnosti različitih područja u svijetu, a u tom dijelu razmatraju se sigurnosni izazovi i opasnosti koje prijete čovječanstvu već danas, ali i u ne tako dalekoj budućnosti ako glavni akteri ne preuzmu brigu o klimatskim promjenama. Ovaj pregledni rad dokazao je da je pitanje klimatskih promjena važno pitanje, a novo razdoblje antropocena razdoblje je čovjekovog predominantnog utjecaja na prirodu. Pojava antropocena i njegov razvoj geopolitički uvjetuje budućnost čovječanstva, s obzirom da su klimatske promjene postale sigurnosno pitanje. This paper deals with the topic of Anthropocene, which is neglected in Croatian scientific and popular literature and is an integral part of our everyday life. Since Croatian scientific literature on the topic lacks suitable translation of foreign literature, but also the interest in dealing with ecological geopolitics, and in particular the Anthropocene discourse, this work is important precisely because it enriches Croatian literature. The method of this paper is a review of one concept. The first part describes the historical development of a new geological period – Anthropocene, its implications and potential outcomes in the future if humanity does not take care for the environment. The second part of the paper is a geopolitical analysis of the security of various areas in the world, and in this section security challenges and dangers that threaten mankind today are considered but also in the not so distant future if the main actors do not take care of climate change. This paper has shown that the issue of climate change is an important issue, and the new period of the Anthropocene is a result of mankind's predominant impact on nature. The emergence of Anthropocene and its development geopolitically influences the future of humanity, considering that climate change has become a security issue.

Ovaj rad bavi se tematikom antropocena koja je u hrvatskoj znanstvenoj i popularnoj literaturi zanemarena, a sastavni je dio naše svakodnevnice. S obzirom da u hrvatskoj znanosti nedostaje prijevod strane literature, ali isto tako i interes za bavljenjem ekološkom geopolitikom, a posebice diskursom antropocena, ovaj rad važan je upravo iz razloga što je obogatio hrvatsku literaturu. Metoda ovog rada je pregledni rad jednog pojma. U prvom dijelu opisuje se povijesni razvoj novog geološkog razdoblja – antropocena, njegove implikacije i potencijalni ishodi u budućnosti ako čovječanstvo ne preuzme brigu za okoliš. Metoda drugog dijela rada je geopolitička analiza sigurnosti različitih područja u svijetu, a u tom dijelu razmatraju se sigurnosni izazovi i opasnosti koje prijete čovječanstvu već danas, ali i u ne tako dalekoj budućnosti ako glavni akteri ne preuzmu brigu o klimatskim promjenama. Ovaj pregledni rad dokazao je da je pitanje klimatskih promjena važno pitanje, a novo razdoblje antropocena razdoblje je čovjekovog predominantnog utjecaja na prirodu. Pojava antropocena i njegov razvoj geopolitički uvjetuje budućnost čovječanstva, s obzirom da su klimatske promjene postale sigurnosno pitanje., This paper deals with the topic of Anthropocene, which is neglected in Croatian scientific and popular literature and is an integral part of our everyday life. Since Croatian scientific literature on the topic lacks suitable translation of foreign literature, but also the interest in dealing with ecological geopolitics, and in particular the Anthropocene discourse, this work is important precisely because it enriches Croatian literature. The method of this paper is a review of one concept. The first part describes the historical development of a new geological period – Anthropocene, its implications and potential outcomes in the future if humanity does not take care for the environment. The second part of the paper is a geopolitical analysis of the security of various areas in the world, and in this section security challenges and dangers that threaten mankind today are considered but also in the not so distant future if the main actors do not take care of climate change. This paper has shown that the issue of climate change is an important issue, and the new period of the Anthropocene is a result of mankind's predominant impact on nature. The emergence of Anthropocene and its development geopolitically influences the future of humanity, considering that climate change has become a security issue.

Ovaj rad bavi se tematikom antropocena i globalnog zatopljenja koji je dio naše svakodnevnice, a u hrvatskoj literaturi dosta zapostavljen. U prvom djelu rada opisan je pojam „antropocen“ kao novo doba u kojem se mi trenutno nalazimo, a što još nije dokazano. U drugom djelu obraĎuje se problem globalnog zatopljenja, njegovi uzroci i moguće posljedice za svijet i čovječanstvo. Na kraju drugog djela navode se načini smanjenja globalnog zatopljenja ljudskim aktivnostima i djelovanjem. Treći dio obraĎuje izloţbu inspiriranu antropocenom i čovjekom koji ţivi u tom dobu. Cilj rada je podići razinu sviijesti o problemu globalnog zatopljenja, ljudskom učinku na taj problem te provući poruku da svaki pojedinac moţe poduzeti neke korake kako bih pomogao u borbi protiv globalnog zatopljenja., My work deals with the topic of the Anthropocene and global warming, which is a part of our everyday life, and is neglected in Croatian literature. In the first part of the paper, the term "anthropocene" is described as a new age we are currently in, and which has not yet been proven. The second part deals with the problem of global warming, its causes and possible consequences for the world and humanity. At the end of the second part, I listed some of the ways to reduce global warming through human activities and actions. The third part deals with the exhibition inspired by the Anthropocene and the man who lives in that age. My main goal with the help of this work is to raise the level of awareness about the problem of global warming, the human effect on that problem, and convey the message that every individual can take some steps to help fight against global warming.

Klimatska promjena podrazumijeva statistički značajnu promjenu srednjeg stanja ili promjenjivost klimatskih elemenata. Može biti uzrokovana prirodnim ili antropogenim čimbenicima. Globalno zatopljenje često se navodi kao primjer klimatskih promjena. Odnosi se na se na trenutni porast prosječne temperature oceana i zraka. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) osnovali su Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) koji procjenjuje rizik od klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima. Prema izvješću IPCCa iz 2007. godine, prosječne Zemljine površinske temperature porasle su za oko 0,74 °C (1,33 °F) tijekom posljednjih 100 godina. Za projiciranje promjena klime potrebno je odrediti buduće emisije plinova staklenika u atmosferu. U posljednjem desetljeću 21. stoljeća predviđa se porast od 1,8 °C do 4 °C s obzirom na zadnjih 20 godina 20. stoljeća. Svrha ovog rada je pokazati povezanost između globalne i srednje dnevne temperature u Varaždinu. Climate change implies a statistically significant change in the mean state or variability of climatic elements. It can be caused by natural or anthropogenic factors. Global warming is often cited as an example of climate change. It refers to the current rise in average ocean and air temperatures. The World Meteorological Organization (WMO) and the United Nations Environment Programme (UNEP) have established the Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), which assesses the risk of climate change caused by human activities. According to an IPCC report in 2007, average Earth surface temperatures have risen by about 0.74 °C (1.33 °F) over the last 100 years. To project climate change, it is necessary to determine future greenhouse gas emissions into the atmosphere. In the last decade of the 21st century, it is estimated that the temperatures will rise by 1.8 °C to 4 °C in comparison to the last 20 years of the 20th century. The purpose of this paper is to show the connection between global and mean daily temperatures in Varaždin.

Temeljna svrha ovog rada jest ostvarivanje spoznaje o utjecajima klimatskih promjena na različite sastavnice koje čine opću kvalitetu življenja kao što su okoliš, zdravlje, gospodarstvo te turizam kao dio gospodarstva. Evidentno je da klimatske promjene postaju sve izraženije te bi nepravovremenim poduzimanjem korektivnih mjera mogle uzrokovati nepovratna stanja. U budućnosti, mnogi priobalni gradovi i obalna područja mogli bi biti zauvijek izgubljeni kao posljedica podizanja morske razine, a koje je uzrokovano globalnim zatopljenjem, odnosno stalnim temperaturnim porastima. Opasnost postoji za razne biljne i životinjske vrste koje se teže prilagođavaju meteorološkim promjenama, a što će također dovesti do daljnih nepovoljnih okolnosti u sektorima poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. S obzirom da primarni sektor ima značajnu ulogu u egzistenciji ruralnih, ali i urbanih kućanstava, mnogi ljudi biti će suočeni s velikim izazovima u vidu prilagodbe novonastalim uvjetima. Rješenja za potencijalne scenarije svakako postoje kroz politike ublažavanja emisija i prilagodbe klimatskim promjenama, no ključ za uspjeh leži u aktivnom uključivanju pojedinca u stvaranju bolje budućnosti., The main purpose of this paper is to gain insight into the impacts of climate change on the various components that make up the overall quality of life such as the environment, health, economy and tourism as part of the economy. It is evident that climate change is becoming more visible and by avoiding to take corrective measures in a timely manner, it could cause irreversible conditions. In the future, many coastal cities and areas could be lost forever as a result of rising sea levels, which is caused by global warming as well as constant temperature rises. There is a danger to various plant and animal species that find it more difficult to adapt to meteorological changes, which will also lead to further unfavorable circumstances in the agriculture, fisheries and forestry sectors. Given that the primary sector has a significant role in the existence of rural as well as urban households, many people will face great challenges in terms of adapting to new conditions. Solutions to the potential scenarios certainly exist through policies of emissions mitigation and adapting to climate change, but the key to success lies in actively involving the individual in creating a better future.

Globalno zagrijavanje je pojava koja se pojavljuje prvom industrijskom revolucijom, a iz godine u godinu promjene su sve vidljivije i ozbiljnije. Klimatske promjene odnose se na bilo koje dugoročne promjene u Zemljinoj klimi, klimi regije ili klimi grada. Te promjene uključuju zagrijavanje, hlađenje i promjene koje nisu vezane za temperaturu. Ljudi utječu na klimu na razne načine kao što su deforestacija i povećavanje obradivih površina, potrošnja fosilnih goriva u proizvodnji energije, prometu, poljoprivredi i tako dalje. Dokazano je da je ljudska aktivnost glavni uzročnik globalnog zagrijavanja. Cilj diplomskoga rada je ispitati znanja i stavove učenika srednjih škola o utjecaju klimatskih promjena. Učenici koji su sudjelovali u anketi polaznici su 4. razreda Opće gimnazije „Ivan Švear“ u Ivanić-Gradu te Gimnazije „Matija Mesić“ u Slavonskome Brodu. Anketni upitnik je anoniman i proveden je među 190 ispitanika. U uvodnome dijelu diplomskoga rada prikazat će se kratak osvrt što su to vrijeme i klima, klimatske promjene, efekt staklenika, zašto su klimatske promjene jedan od problema kojim se bavi bioetika te neki od načina borbe protiv klimatskih promjena. U središnjem dijelu rada interpretirat će se rezultati ankete. Osim prikaza rezultata ankete svako je pitanje dodatno potkrijepljeno dosadašnjim spoznajama o određenom problemu. Sami rezultati istraživanja pokazali su da su učenici svjesni da se promjene u klimi događaju i kako je potrebno nešto napraviti, ali nisu dovoljno upućeni u sam problem klimatskih promjena. Također navode dobre načine kako smanjiti emisije stakleničkih plinova. Global warming is a phenomenon that emerges with the first industrial revolution, and year after year the changes are becoming more visible and serious. Climate change refers to any long-term changes in the Earth's climate, the region's climate, or the city's climate. These changes include heating, cooling and temperature-related changes. Humans affect the climate in various ways such as deforestation and increasing arable land, consumption of fossil fuels in energy production, transport, agriculture and so on. Human activity has been shown to be a major cause of global warming. The aim of this thesis is to examine the knowledge and attitudes of high school students on the impact of climate change. The students who participated in the survey are 4th grade students of Ivan Švear General High School in Ivanic-Grad and Matija Mesić High School in Slavonski Brod. The questionnaire was anonymous and was conducted among 190 respondents. The introductory part of the thesis will give a brief overview of weather and climate, climate change, the greenhouse effect, why climate change is one of the problems addressed by bioethics, and some ways to combat climate change. The central part of the paper will interpret the results of the survey. In addition to presenting the results of the survey, each question is further substantiated by past knowledge of a particular problem. The results of the research themselves show that students are aware that climate change is happening and that something needs to be done, but they are not sufficiently aware of the climate change problem itself. They also list good ways to reduce greenhouse gas emissions.

U središtu pozornosti članka odnos je procesa rastućeg globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, među najvećim problemima suvremene civilizacije, i razvoja klimatske pismenosti, kao jedne od glavnih pretpostavki i alata ovladavanja ovim problemom. Tema klimatske pismenosti danas je u fazi iniciranja u formalnim i neformalnim obrazovnim praksama diljem svijeta. Rezultata sustavnih istraživanja ovih praksi u ovoj fazi, logično je, još nema. Definicija klimatske pismenosti koju ocjenjujemo uvjerljivom i korisnom u budućoj praksi klimatskog opismenjavanja glasi: „Klimatski pismena osoba: a) razumije osnovna načela planetarnog klimatskog sustava; b) zna kako doći do znanstveno vjerodostojnih informacija o klimatskim promjenama; c) komunicira o klimi i klimatskim promjenama na adekvatan i razumljiv način; i d) sposobna je učiniti utemeljene i odgovorne odluke u vezi s akcijama koje mogu utjecati na klimu u smjeru smanjenja stakleničkih plinova i smanjenja globalnog zagrijavanja“ (U. S. Climate Change Science Program, 2009). Prosječna klimatska pismenost, prema našoj općoj ocjeni, u suvremenoj je civilizaciji na niskoj razini. Za to nemamo potvrde u rezultatima istraživanja jer njih na ovu temu gotovo da i nema. Sustavno pogoršanje na polju globalnog zagrijavanje indirektno potvrđuje ovu procjenu. Klimatska pismenost suvremenih društava još ne pokreće bitne tehnologijske, organizacijske i društvene promjene ka smanjenju stakleničkih plinova. Osnovne zapreke u razvoju klimatske pismenosti sa sociologijskog motrišta su: a) Percepcija modernih ljudi je sužena, kasni za činjenicama, globalno zagrijavanje i klimatske promjene su – kažu oni - problem budućnosti! Klimatskim opismenjavanjem ćemo se baviti kada to bude aktualno; b) Učinkovit i organizirani politički globalni odgovor na problem globalnog zagrijavanja godinama je izostajao. To je, najkraće rečeno, odgodilo ili barem usporilo razvoj i širenje klimatske pismenosti; c) Klimatsko će opismenjavanje više potaknuti rastuće negativne posljedice globalnog zagrijavanja nego metoda anticipacije budućih posljedica klimatskih promjena; i d) „Prevođenje“ znanstvenih nalaza, podataka i spoznaja o globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama „običnim“ stanovnicima svijeta i pojedinih društava i država je neučinkovito., The focus of this paper is the relation between global warming and climate change, as the biggest problems of modern civilization, and the development of climate literacy, as one of the major prerequisites and tools for conquering this problem. The topic of climate literacy is being introduced in formal and informal education all over the world. As it is still in its preliminary, introductory phase, we do not have enough data to discuss its impacts in practice. A compelling definition of climate literacy, which we consider useful for its future practice, is as follows: “A climate-literate person: a) understands the essential principles of Earth’s climate system; b) knows how to assess scientifically credible information about climate; c) communicates about climate and climate change in a meaningful way; and d) is able to make informed and responsible decisions with regard to actions that may affect climate” (U. S. Climate Change Science Program, 2009). According to our assumptions, climate literacy of modern civilization is very low. We have no empirical research on which to base our assumptions as there are almost no research conducted on this topic. However, systemic changes to the worse with regards to global warming can serve as an indirect indication. Climate literacy of modern societies does not yet encourage significant technological, organisational and social changes towards the reduction of greenhouse gases. Major obstacles for the development of climate literacy from the sociological standpoint are as follows: a) The perception of modern people is narrow in its scope and lags behind the facts as they claim that global warming and climate change are issues of the future. Climate literacy should, according to them, be dealt with when the problem becomes more urgent; b) An efficient and organized global political response to the issue of global warming has been non-existent for years. This has either postponed or at least slowed down the development and spread of climate literacy; c) The development of climate literacy will be motivated more by growing negative consequences of global warming than by anticipating future consequences of climate change; and d) The “translation” of scientific findings, data and insights about global warming and climate change for “ordinary” citizens is inefficient., Im Mittelpunkt der Aufmerksamkeit steht in diesem Artikel das Verhältnis des Prozesses der wachsenden globalen Erwärmung und des Klimawandels, nämlich eines der größten Probleme der zeitgenössischen Zivilisation einerseits und der Entwicklung des klimatischen Alphabetismus, als eine der Hauptvoraussetzungen und Werkzeug zur Beherrschung dieses Problems andererseits. Das Thema des klimatischen Alphabetismus ist heute in der Iinitiierungsphase in formellen und nicht formellen Bildungspraxen in der Welt. Logischerweise existieren in dieser Phase noch keine Ergebnisse systematischer Forschung dieser Praxen. Die Definition des klimatischen Alphabetismus, die wir für überzeugend und nützlich für die zukünftige Praktik der klimatischen Alphabetisierung halten, lautet : „Eine klimatisch alphabetisierte Person: a) versteht die Grundprinzipien des Klimasystems auf dem Planeten ; b) weiß, wie man an wissenschaftlich glaubwürdige informationen über den Klimawandel gelangt; c) kommuniziert über das Klima und den Klimawandel auf eine adäquate und verständliche Art und Weise; d) ist fähig, begründete und verantwortungsvolle Entscheidungen zu treffen hinsichtlich der Aktionen, die das Klima beeinflußen können im Sinne der Reduzierung von Treibhausgasen und Senkung der globalen Erwärmung“ (U. S. Climate Change Science Program, 2009). Durchschnittlicher klimatischer Alphabetismus befindet sich in der zeitgenössischen Zivilisation, unserer Einschätzung nach, auf einem niedrigen Niveau. Dazu haben wir keine Bestätigung in Form von Forschungsergebnissen, weil es sie zu diesem Thema fast gar nicht gibt. Eine systematische Verschlechterung auf dem Gebiet der globalen Erwärmung bestätigt diese Einschätzung aber indirekt. Ein klimatischer Alphabetismus von zeitgenössischen Gesellschaften verursacht immer noch keine wesentlichen technologischen, organisatorischen und gesellschaftlichen Veränderungen zwecks Reduktion von Treibhausgasen. Die grundlegenden Barrieren für die Entwicklung des klimatischen Alphabetismus, vom soziologischen Standpunkt gesehen, sind: a) Der moderne Mensch hat ein enges Wahrnehmungsfeld und hinkt den Tatsachen hinterher. Die globale Erwärmung und der Klimawandel seien für ihn Probleme der Zukunft! „Wir befassen uns mit der klimatischen Alphabetisierung, sobald dies aktuell ist“; b) Eine effiziente organisierte politische globale Antwort auf das Problem der globalen Erwärmung blieb jahrelang aus. Das hat kurzum die Entwicklung und Verbreitung des klimatischen Alphabetismus hinausgezögert oder wenigsten verlangsamt; c) Klimatische Alphabetisierung wird eher durch wachsende negative Folgen der globalen Erwärmung motiviert werden als durch das Antizipieren eines zukünftigen Klimawandels; d) Das „Übersetzen“ wissenschaftlicher Befunde, Daten und Erkenntnisse über die globale Erwärmung und den Klimawandel ist für „Normalbürger“ ineffizient.