Search

Fenolni spojevi predstavljaju sekundarne biljne metabolite koji imaju vrlo važnu fiziološku i morfološku ulogu u rastu i reprodukciji biljke pružajući joj i zaštitu protiv patogena i predatora. Cilj ovoga istraživanja je dobiti pregled promjena u sastavu i sadržaju fenolnih spojeva odnosno flavonola, flavanola, hidroksicimetnih i hidroksibenzojevih kiselina prisutnih u listovima četiri različite crne sorte vinove loze. Ekstrakti su analizirani tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti. Dobivenim rezultatima utvrđena je značajna varijabilnost u masenim udjelima fenolnih spojeva između sorata po pojedinim terminima uzorkovanja, kao i značajna varijabilnost u sadržaju fenolnih spojeva unutar iste sorte tijekom različitih termina uzorkovanja., Phenolic compounds represent secondary plant metabolites which play an important physiological and morphological role in plant growth and reproduction. They also provide a protection against pathogens and predators. The aim of this study is to obtain an overview of changes in the composition and phenolic compounds content, more precisely flavonols, flavanols, hydroxycimetic and hydroxybenzoic acids present in the leaves of four different grapevine varieties. The extracts were analyzed by high performance liquid chromatography. Based on the obtained results, significant variability in mass shares of phenolic compounds between varieties was determined by individual sampling terms, as well as significant variability in the content of phenolic compounds within the same variety during different sampling terms.

Grk bijeli sorta je vinove loze usko vezana za mjesto Lumbarda na otoku Korčuli. Jedna je od rijetkih sorata koja posjeduje funkcionalno ženski tip cvijeta. Zbog nepravilnosti u građi cvijeta te često sterilnog polena dolazi do lošije oplodnje. U grozdu se formiraju velike, sjemene bobe te male besjemene bobe – „pasoline”. Uslijed lošije oplodnje dolazi do većeg udjela pasolina u grozdu te nižeg priroda. Pretpostavlja se kako oplođene i neoplođene bobe imaju različita kemijska svojstva te se samim time izravno povezuje razina oplodnje i kvaliteta vina Grk. U ovom istraživanju utvrđen je kemijski sastav sjemenih boba i pasolina. Od polifenolnih spojeva pasoline su sadržavale značajno više koncentracije gotovo svih flavonoidnih spojeva, kumarinske kiseline, ferulinske kiseline te resveratrola. S druge strane, sjemene bobe bile su bogatije kaftarinskom, fertarinskom te kafeinskom kiselinom. Značajnih razlika u osnovnim pokazateljima kakvoće mošta nije bilo., Grk bijeli is grapevine variety closely related to the place Lumbarda on the island of Korčula. It is one of the rare grape varieties with functionally female type of flower. Fertilization is often poor due to irregularities in the flower structure and sterile pollen. Two types of berries are developed in the cluster, large, seeded berries and small, seedless berries – 'pasoline'. Due to the poor fertilization, a greater share of the cluster is seedless berries, which consequently leads to lower yields. It is believed that these two types of berries have different chemical properties which directly connects fertilization rate with the Grk wine quality. This research determined the chemical content of seeded and seedless berries. Seedless berries had higher concentrations of almost all flavonoid compounds, coumaric acid, ferulic acid and resveratrol. On the other hand, seeded berries had a higher caftaric, fertaric and caffeic acid content. Also, there were not significant differences in basic quality indicators.

S ciljem introdukcije i davanja preporuke za uvrštavanje na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze nekih od sorata s otpornošću na gljivične bolesti, na pokušalištu Agronomskog fakulteta „Jazbina“ u Zagrebu, podignut je pokusni nasad sorata Bačka, Bianca, Merzling, Orion, Panonija, Phoenix, Sirius, Staufer i Regent. Istraživanja su provedena u periodu od 2007. do 2012. godine s osobitim naglaskom na gospodarske i tehnološke karakteristike koje sorte očituju na području Zagrebačkog vinogorja. Uvometrijskim mjerenjima i mehaničkom analizom grozda i bobice utvrđeno je da su sve sorte s obzirom na randman tipično vinske, s visokim udjelom mesa u odnosu na čvrsti ostatak. Grozdovi su im mali do srednje veliki. Utvrđeni koeficijenti rodnosti pokazuju visok rodni potencijal istraživanih sorata, a kemijski sastav mošta ukazuje na njihov visok kvalitativni potencijal. Fizikalno-kemijska analiza vina i rezultati senzornih ocjenjivanja pokazuju kako su vina svih sorata bogata alkoholom, što je uz primjerenu kiselost i visoke količine ukupnog ekstrakta rezultiralo dobrim ocjenama na senzornom ocjenjivanju. Kvalitetom su se osobito istaknule sorte Bianca i Regent s prosječnom ocjenom višom od 80 bodova, no i od ostalih sorata su u većini godina proizvedena vina koja su ocjenjivači svrstali u kategoriji kvalitetnih.

Utjecaj srednje i jako paljenih bačava (225 L) od slavonske hrstovine na kakvoću crnih vina praćen je tijekom 9 mjeseci dozrijevanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u kemijskom sastavu i senzornim svojstvima vina ´Cabernet Sauvignon´, ´Merlot´ i ´Petit Verdot´. Promjene u kemijskom sastavu vina praćene su metodom plinska kromatografija-masena spektrometrija (GC-MS) temeljem uzorkovanja vina svakih 3 mjeseca. Utvrđen je različiti intenzitet ekstrakcije polifenolnih spojeva, ovisno o jačini paljenja bačava koji je najviše utjecao na koncentracije eugenola, gvajakola, vanilina te cis i trans-hrastovog laktona. Na koncentracije ostalih laktona (γ-heksalakton, γ-nonalakton, γ-dekalakton) veći utjecaj je imala sorta u odnosu na jačinu paljena i vrijeme dozrijevanja. Ekstrakcija hlapivih spojeva iz drva bila je različita među ispitivanim vinima pri čemu je u vinu ´Cabernet Sauvignon´ bila najintenzivnija. Razlike su utvrđene i u koncentracijama hlapivih fenola. Tako su vina ´Petit Verdot´ imala najnižu koncentraciju etil-fenola i etilgvajakola dok je veća koncentracija zabilježena u vinima ´Cabernet Sauvignon´ neovisno o jačini paljenja. Prema rezultatima senzornog ocjenjivanja bolja su vina dozrijevana u srednje paljenim bačvama u odnosu na ona iz jako paljenih, pri čemu je ukupno najbolje ocijenjeno vino sorte ´Merlot´., The wood-related volatile profile of red wines aged in medium and hard toasted Croatian oak barrels was studied by GC–MS method. The objective of this study was to describe the differences in chemical composition and sensory properties of the 'Cabernet Sauvignon,' 'Merlot' and 'Petit Verdot' wines during the nine months aging period. Different rates of extraction have been observed, depending on the toasting method used. The toasting level influenced more considerably eugenol, guaiacol, vanillin and cis and trans-oak lactone concentrations. Among other lactones analysed (γ-hexalactone, γ-nonalactone, γ-decalactone), grape variety had more pronounced influence than toasting level and aging period. The accumulation of oak compounds was different, depending on the wine aged in the barrels with the extraction rate being more favoured in the Cabernet Sauvignon wines. Marked difference was noted in the ethyl phenols concentrations among tested wines. 'Petiti Verdot' contained the lowest levels of both phenols (ethyl phenol and guaiacol) while higher concentrations were noted in Cabernet Sauvignon wines regardless of the toasting level. Sensory evaluation pointed out better overall quality of wines aged in medium toasted barrels while among varieties, best results were achieved in Merlot wines.

Unazad nekoliko godina na području grada Kastva nekolicina proizvođača grožđa i vina u suradnji sa znanstvenim institucijama i uz potporu lokalnih jedinica uprave i samouprave nastoji obnoviti vinogradarsku proizvodnju temeljenu na autohtonom sortimentu. Prvi korak već je napravljen identifikacijom nekoliko autohtonih sortata. Sorte Jarbola, Verdić, Mejsko belo, Divjaka i Brajkovac su nakon identifikacije razmnožene i posađene u zasad manjim nasadima lokalnih vinogradara. Cilj ovog rada bio je utvrditi osnovne gospodarske i ampelografske karakteristike navedenih sorata u proizvodnom nasadu lokalnih proizvođača. Analizom podataka utvrđen je broj grozdova po trsu, prinos po trsu, mehanički sastav grozda i kemijski sastav mošta. Na taj način utvrđene su osnovne razlike između sorata kao i gospodarski potencijal svake sorte. Sorta Verdić ima dimenzijama i masom najveći grozd, dok sorta Brajkovac dimenzijama i masom ima najmanji grozd. Sorta Jarbola ima najveću masu bobice i najveći udio mesa u masi grozda te izrazito veliki broj grozdova po trsu. Sorta Divjaka se odlikuje visokom rodnošću te najmanjom masom bobica. Sorte Mejsko belo i Brajkovac pokazale su se, zbog visokog sadržaja šećera, kao sorte s najboljim kvalitativnim potencijalom u promatranoj godini istraživanja., Several years ago in the city area of Kastav several grape and wine producers in cooperation with scientific institutions and local-government tried to restore the grape production based on autochthonous grapevine varieties. The first step has already been done by identifying several indigenous varieties. After the identification, Verdić, Mejsko belo, Divjaka, Jarbola and Brajkovac variety were propagated and planted in new vineyards of local producers. The aim of this study was to determine the basic yeald and ampelographic characteristics of mentioned varieties in vineyards of local grepe and wine producers in Kastav. Analysis of the data is determined by the number of bunches per vine, yield per vine, the chemical composition of must and mechanical composition of the cluster and berry. This research set out the basic differences between varieties and economic potential of each variety. Variety Verdić have the largest and variety Brajkovac the smallest dimensions and mass of the cluster. Variety Jarbola have the largest berry mass and the highest proportion of meat in the cluster mass. Also it has a very large number of clusters per vine. The Divjaka variety is distinguished by its high yield-set potential and the smallest mass of berry. The varieties of Mejsko Belo and Brajkovac have higher sugar content and proved to be potentially best-quality varieties in this year of research.

Unazad nekoliko godina na području grada Kastva nekolicina proizvođača grožđa i vina u suradnji sa znanstvenim institucijama i uz potporu lokalnih jedinica uprave i samouprave nastoji obnoviti vinogradarsku proizvodnju temeljenu na autohtonom sortimentu. Prvi korak već je napravljen identifikacijom nekoliko autohtonih sortata. Sorte Jarbola, Verdić, Mejsko belo, Divjaka i Brajkovac su nakon identifikacije razmnožene i posađene u zasad manjim nasadima lokalnih vinogradara. Cilj ovog rada bio je utvrditi osnovne gospodarske i ampelografske karakteristike navedenih sorata u proizvodnom nasadu lokalnih proizvođača. Analizom podataka utvrđen je broj grozdova po trsu, prinos po trsu, mehanički sastav grozda i kemijski sastav mošta. Na taj način utvrđene su osnovne razlike između sorata kao i gospodarski potencijal svake sorte. Sorta Verdić ima dimenzijama i masom najveći grozd, dok sorta Brajkovac dimenzijama i masom ima najmanji grozd. Sorta Jarbola ima najveću masu bobice i najveći udio mesa u masi grozda te izrazito veliki broj grozdova po trsu. Sorta Divjaka se odlikuje visokom rodnošću te najmanjom masom bobica. Sorte Mejsko belo i Brajkovac pokazale su se, zbog visokog sadržaja šećera, kao sorte s najboljim kvalitativnim potencijalom u promatranoj godini istraživanja.

Utjecaj srednje i jako paljenih bačava (225 L) od slavonske hrstovine na kakvoću crnih vina praćen je tijekom 9 mjeseci dozrijevanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u kemijskom sastavu i senzornim svojstvima vina ´Cabernet Sauvignon´, ´Merlot´ i ´Petit Verdot´. Promjene u kemijskom sastavu vina praćene su metodom plinska kromatografija-masena spektrometrija (GC-MS) temeljem uzorkovanja vina svakih 3 mjeseca. Utvrđen je različiti intenzitet ekstrakcije polifenolnih spojeva, ovisno o jačini paljenja bačava koji je najviše utjecao na koncentracije eugenola, gvajakola, vanilina te cis i trans-hrastovog laktona. Na koncentracije ostalih laktona (γ-heksalakton, γ-nonalakton, γ-dekalakton) veći utjecaj je imala sorta u odnosu na jačinu paljena i vrijeme dozrijevanja. Ekstrakcija hlapivih spojeva iz drva bila je različita među ispitivanim vinima pri čemu je u vinu ´Cabernet Sauvignon´ bila najintenzivnija. Razlike su utvrđene i u koncentracijama hlapivih fenola. Tako su vina ´Petit Verdot´ imala najnižu koncentraciju etil-fenola i etilgvajakola dok je veća koncentracija zabilježena u vinima ´Cabernet Sauvignon´ neovisno o jačini paljenja. Prema rezultatima senzornog ocjenjivanja bolja su vina dozrijevana u srednje paljenim bačvama u odnosu na ona iz jako paljenih, pri čemu je ukupno najbolje ocijenjeno vino sorte ´Merlot´.

Uzgoj vinove loze na području Dalmacije ima tradiciju dužu od dva tisućljeća. Pregledom povijesnih zapisa o uzgoju istraživanih sorata na području Dalmacije većina sorata se po prvi put spominje u 19.st. Iznimku čini sorta Tribidrag o čijem uzgoju prvi spomen nalazimo u 16.st. Većina istraživanih sorata se u značajnoj mjeri uzgajala i u predfiloksernom razdoblju te su i danas gospodarski iznimno značajne na području Dalmacije, ali i Republike Hrvatske u cjelini., Tradition of grape wine cultivation in Dalmatia lasts over two millenniums. Overviewing the historical accounts on the production of researched varieties in Dalmatia, most of the varieties are mentioned in the 19th century. Variety Tribidrag is an exception as accounts on its cultivation date to 16th century. Most of the researched varieties have been significantly cultivated during the pre-phylloxera period and are still exceptionally economically important in Dalmatia and Republic of Croatia as a whole.

S ciljem introdukcije i davanja preporuke za uvrštavanje na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze nekih od sorata s otpornošću na gljivične bolesti, na pokušalištu Agronomskog fakulteta „Jazbina“ u Zagrebu, podignut je pokusni nasad sorata Bačka, Bianca, Merzling, Orion, Panonija, Phoenix, Sirius, Staufer i Regent. Istraživanja su provedena u periodu od 2007. do 2012. godine s osobitim naglaskom na gospodarske i tehnološke karakteristike koje sorte očituju na području Zagrebačkog vinogorja. Uvometrijskim mjerenjima i mehaničkom analizom grozda i bobice utvrđeno je da su sve sorte s obzirom na randman tipično vinske, s visokim udjelom mesa u odnosu na čvrsti ostatak. Grozdovi su im mali do srednje veliki. Utvrđeni koeficijenti rodnosti pokazuju visok rodni potencijal istraživanih sorata, a kemijski sastav mošta ukazuje na njihov visok kvalitativni potencijal. Fizikalno-kemijska analiza vina i rezultati senzornih ocjenjivanja pokazuju kako su vina svih sorata bogata alkoholom, što je uz primjerenu kiselost i visoke količine ukupnog ekstrakta rezultiralo dobrim ocjenama na senzornom ocjenjivanju. Kvalitetom su se osobito istaknule sorte Bianca i Regent s prosječnom ocjenom višom od 80 bodova, no i od ostalih sorata su u većini godina proizvedena vina koja su ocjenjivači svrstali u kategoriji kvalitetnih., In order to introduce several resistant grape varieties in the National Variety List of the Republic of Croatia, trial field of varieties Bačka, Bianca, Merzling, Orion, Panonija, Phoenix, Sirius, Staufer and Regent was planted on the experiment station Jazbina of the Faculty of Agriculture in Zagreb. The research was conducted in the period 2007–2012, and special emphasis was put on the expression of the production characteristics of these varieties in the Zagreb winegrowing area. Uvometric measurements and the mechanical analysis of bunch and berries were conducted, showing good flesh/solid residue ratio and small to medium bunches, both being typical for wine varieties. The analysis of must determined high qualitative potential, and bud fertility coefficients showed high productive potential. Wine analysis showed a high amount of alcohol with favourable acid content and high total extract; this resulted in high grades at tastings, conducted during several years of experiments. Bianca and Regent stand out from the rest of the sorts by their wine quality, gaining an average grade of 80 points on wine testing. Nevertheless, wines of the remaining sorts were in the most productive years also classified as quality wines.