Search

Ilirsko-Ugarski kolegij u Bologni djelovao je od 1553. do 1781. godine, a bio je namijenjen boravku pitomaca (alumna) s područja Zagrebačke biskupije i Slavonije koji su studirali na tamošnjem Sveučilištu. Nastavljajući se na ranija istraživanja umjetničke baštine povezane s ovom ustanovom, prilog donosi prikaz zidnih oslika u prizemnom trijemu dvorišta kolegija. Uz očito ugledanje na praksu heraldičkoga isticanja studenata, profesora i pokrovitelja na zidovima isvodovima povijesnoga sjedišta bolognskoga Sveučilišta (Archiginnasio), slikani grbovi i napisi otkrivaju specifične ikonografske ambicije svojih naručitelja (rektora i alumna Ilirsko-Ugarskoga kolegija) te nude mogućnost daljnje interpretacije njihova identiteta i načina (samo)predstavljanja u kulturno poticajnoj sredini.

Okosnica rada prijevod je slabo poznate i apsolutno prve objavljene autobiografske književne pripovijesti Luciana Morpurga (Split 1886-Rim 1971) na temu njegove kućne posjete, kao venecijanskog brucoša Više trgovačke škole sa Sveučilišta Ca’ Foscari, tada najvećem živućem talijanskom pjesniku Giosuèu Carducciju (Valdicastello 1835-Bologna 1907) i budućem prvom talijanskom Nobelovcu (1906), već ostarjelom i teško bolesnom u njegovu bolonjskomu domu. Kroz živopisne reminiscencije na ugođaje dogodovština venecijanskih, padovanskih i bolonjskih brucoša ispričanih u Morpurgovoj pripovijesti Una visita a Carducci nel settembre 1903 (Rivista Dalmatica, Zara 1935), a koji kulminiraju skupnom odlukom i posjetom odabranika Carduccijevu domu u Bologni, iščitava se i tumači pjesnikova veza s Dalmacijom i Hrvatima uz prizivanja na neke njegove znamenite hrvatske promicatelje za koje je Vinko Lozovina još 1934. u Obzoru istaknuo da ih je deset Hrvata, od koje desetorice devet iz Dalmacije! Morpurgovo autobiografsko svjedočanstvo baca još nepoznato svjetlo na ostarjelog pjesnika revolucionara, ali i pjesnika prirode i svemira, koji se, oduzeta govora, rasplakao na Morpurgove riječi Split i Dalmacija.

Opetovanim svraćanjem pozornosti na ozbiljna upozorenja koja sam davao prilikom recenziranja pojedinih slovenskih studijskih programa, moj prilog diskusiji na okruglom stolu o iskustvima s "Bolonjom", s novom reformom studija, koncentriran je na četiri područja, od njih petnaestak, na koja recenzent, prema utvrđenom obrascu mora dati svoje odgovore. Pri tome sam nacrte programa ljubljanske slovenistike i južne slavistike usporedio s općenitim zagrebačkim iskustvima reforme studija, dakle ne samo južnoslavističkoga i kroatističkoga. Na kraju, daju se u obliku odgovora povjerenstvu za unapređenje nastave, zaključne konstatacije, s namjerom konačnoga odustajanja od recenzija i novih diskusija o reformi.

Bolonjska deklaracija temeljni je dokument bolonjskog procesa. To je zajednička deklaracija europskih ministara naobrazbe okupljenih u Bolonji 1999. godine. Potpisalo ju je 29 zemalja koje su se složile da u razdoblju od 2000.-2010. provedu konkretne mjere za provedbu načela te deklaracije.

Regija Emilia-Romagna smjestila se u središnjem dijelu Italije i slobodno možemo reći da je poveznica talijanskog sjevera i juga ; Ova regija podjeljena je na 9 administrativnih provincija, a to su Bologna, Modena, Parma, Ferrara, Reggio Emilija, Piacenza, Forli-Casena i Rimini. U novim političkim uvjetima Bologna postaje važno trgovačko i industrijsko središte (prehrambana, obućarska, keramička, kemijska, metaloprerađivačka industrija, strojogradnja), a kako se broj stanovnika neprestano povećavao, početkom 20.st. srušene su stare gradske zidine (osim nekoliko dijelova) kako bi se grad prostorno mogao širiti.

We made a few suggestions how to use computers to speed up the examination process according to the Bologna process which requires frequent testing and how to help teachers to get the results and present them to students.

Osvrt na povijest istraživanja Strossmayerova misala i njegovo smještanje u bolonjski kontekst uključivanjem na izložbu "Giotto e le arti a Bologna al tempo di Bertrando del Poggetto"

Navigacija Naslovnica O Matici hrvatskoj Članstvo Zbivanja Knjige Časopisi Odjeli Ogranci Galerija Salon Mladi glazbenici Knjižara Javna nabava Najam dvorana Katalog informacija Kontakt Broj 312, 16. veljače 2006. ISSN 1330-2787 arhitektura časopisi kulturna kronika marginekologija filatelija film fotografija glazba kazalište književnost kolumne kritika likovnost multimediji ples razgovori Kontakt Uredništvo Pretplata Arhiva Naslovnica Likovnost Muzej Morandi, Comune di Bologna — Palazzo d'Accursio, Piazza Maggiore, Bologna, Italija Život oblika Museo Morandi smješten je u otmjenoj Palazzo d'Accursio na glavnom bolonjskom trgu. Muzej Morandi, Comune di Bologna — Palazzo d'Accursio, Piazza Maggiore, Bologna, Italija Život oblika Museo Morandi smješten je u otmjenoj Palazzo d'Accursio na glavnom bolonjskom trgu. U njemu je izložena najbogatija zbirka velikog Bolonjeza. Osim Morandijevih umjetnina, izložena je i umjetnikova osobna zbirka starih majstora te vjerna rekonstrukcija njegova atelijera sa štafelajem, bojama, pokućstvom... Članak daje prikaz stalne postave navedenog muzeja te pregled Morandijeve umjetničke biografije.

Reogranizacija predmeta za programiranje i jezike

Autorica donosi rano razdoblje života B. A. Krčelića dok je studirao u Bologni.

U članku se najprije opisuju povijesne okolnosti osnutka značajnog obrazovnog zavoda Collegium Hungaro-Illyricum, koji je od 1553. do 1781, Hrvatsku preko vodećih ličnosti njenog crkvenog i svjetovnog životta povezivao s najstarijim europskim sveučilištem. Zatim se daje tumačenje cilja i bitne svrhe njegova osnivanja, da bi se potom kratkim prikazom života i djela odabranih pitomaca ilustrirali osnovni tokovi njegova utjecaja na složeno tkivo političke, duhovne i opće kulturne povijesti Hrvatske tog vrtmena.