Search

Tema ovog rada su pristupi poučavanju japanskog jezika. Kroz rad je na početku dan pregled bitnih karakteristika japanskog jezika, a zatim je proučavano u razdoblju od 16. stoljeća do danas nekoliko pristupa poučavanja zajedno s njihovim metodama: Formalistički pristup, pristup Direktna metoda, Strukturalni pristup, Komunikacijski pristup, Humanističko-afektivni pristup te pristup Obrnuta učionica (Flipped classroom). Također, dan je povijesni pregled poučavanja japanskog jezika u Hrvatskoj te smjernice ZEROJ-a i JF Standarda kao i specifičnosti predmetnog kurikuluma za strane jezike. Uz to su dani primjeri radionice japanskog jezika za roditelje, pismene pripreme jedne nastavne jedinice japanskog jezika te materijali koji su poslužili za pripremu istih. Dolazimo do spoznaje da je japanski jezik specifičan za pučavanje te se u zaključku pitamo hoće li smjernice ZEROJ-a i JF Standarda utjecati na budući predmetni kurikulum Japanskog jezika. This paper tackles approaches to teaching Japanese as a foreign language. The work starts with an overview of the essential characteristics of the Japanese language and continues with research on several teaching approaches and their methods from the 16th century to the present day , as follows: Formalistic approach, Direct method approach, Structural approach, Communicative approach, Affective Humanistic Approach and Flipped classroom approach. A historical overview of teaching Japanese in Croatia is also outlined and the Common European Framework of Reference for Languages (CEFRL) and the JF Standard guidelines as well as the Croatian curriculum for foreign languages. In addition, there is an example of Japanese language workshop for parents, written preparation of a Japanese lesson as well as samples of didactic materials. The result of the research concludes that the Japanese language is specific in its teaching approaches. As yet there is no definitive answer as to how the CEFRL and JF Standard guidelines will affect the future inclusion of the Japanese language as a primary or secondary school curriculum subject.

Europske jezične politike potiču samostalnost u učenju stranih jezika, budući da je ona prepoznata kao učinkovit čimbenik uspješnosti ovladavanja stranim jezikom. Svrha je ovoga rada istaknuti poveznicu između samostalnosti u učenju stranih jezika i alata europske jezične politike za razvijanje glavnih obilježja samostalnosti u učenju odnosno Zajedničkog europskog referentnog okvira (ZEROJ) i Europskog jezičnog portfolija (EJP). U radu se detaljno prikazuju glavna obilježja samostalnosti u učenju stranih jezika, uloga učenika i nastavnika u samostalnom učenju stranih jezika te struktura, cilj i svrha ZEROJ-a i EJP-a. Zaključuje se kako ZEROJ potiče samostalnost u učenju koja se očituje u samovrednovanju učenika, samostalnom utvrđivanju ciljeva učenja, samostalnom odabiru i korištenju jezičnim materijalima te isticanju važnosti uporabe stranih jezika., The European language policy promotes learner autonomy in foreign language learning, since it is an important factor in successful foreign language acquisition. The aim of this paper is to demonstrate the link between learner autonomy in learning foreign languages and European language policy tools for developing key features of learner autonomy, such as the Common European Framework of Reference for Languages (CEFRL) and the European Language Portfolio (ELP). This paper presents in detail the main features of learner autonomy in foreign language learning, the roles of students and teachers in learner autonomy and the structure and purpose of CEFRL and ELP. It is our conclusion that CEFRL encourages learner autonomy in areas of self-evaluation, autonomous setting of learner goals, choice and usage of language materials and emphasis on the importance of foreign language use., Die europäische Sprachenpolitik fördert autonomes Fremdsprachenlernen, weil dies einen wichtigen Faktor beim erfolgreichen Fremdsprachenerwerb darstellt. Das Ziel dieser Arbeit ist die Erläuterung des Zusammenhangs zwischen der Lernerautonomie beim Fremdsprachenlernen und den Tools der europäischen Sprachenpolitik für die Förderung der konstituierenden Merkmale beim autonomen Fremdsprachenlernen. Diese Tools sind der Gemeinsame Europäische Referenzrahmen für Sprachen (GER) und das Europäische Sprachportfolio (ESP). In dieser Arbeit wird auf die Hauptmerkmale des autonomen Fremdsprachenlernens, die Schüler- und Lehrerrolle beim autonomen Fremdsprachenlernen sowie das Ziel des Gemeinsamen Europäischen Referenzrahmens für Sprachen (GER) und des Europäischen Sprachportfolios (ESP) eingegangen. Folgende Schlussfolgerung konnte anhand der Arbeit gezogen werden: GER fördert autonomes Fremdsprachenlernen, was sich im Bereich der Schülerselbstbewertung, der Selbstsetzung der Lernziele, der selbständigen Auswahl und des selbständigen Gebrauchs der Sprachmaterialen sowie der Hervorhebung der Bedeutung des Fremdsprachengebrauchs widerspiegelt.

U Opatiji je 19. i 20. listopada održan međunarodni znanstveni skup u organizaciji IATEFL --- TEA SIG. Programski je bio zamišljen kao propitivanje uspješnosti upotrebe zajedničkoga europskoga referentnoga okvira u nastavi različitih stranih jezika, s otvorenim pozivom na kritičko promatranje rezultata.