Search

Prilagodba minimalnim kapitalnim zahtjevima te makroprudencijalnim zaštitnim slojevima kapitala koje donosi Bazel III zahtijeva od banaka povećanje redovnog osnovnog kapitala. Koristeći uzorak od 25 hrvatskih banaka u razdoblju od 2011. do 2015. godine u radu se ispituje hipoteza da bankovni kapital determinira kreditni rast. Hrvatske su banke u promatranom razdoblju povećale odnos ukupnog kapitala i aktive na razini sustava, dok je istovremeno zabilježen opadajući trend prosječnog udjela ukupnih kredita u aktivama banaka. Rezultati statičkog panel modela potvrđuju satistički ne značajan utjecaj bankovne kapitaliziranosti na kreditni rast, stoga što je isti pod utjecajem ostalih faktora specifičnih za krizno i post-krizno razdoblje. Slab oporavak kreditne aktivnosti zajedno sa prevladavajućim rizicima za financijsku stabilnost koji proizlaze iz strukturnih ranjivosti i restrukturiranja koncerna Agrokor ukazuju na primjerenost prevladavajućih zahtjeva za održavanjem regulatornih zaštitnih slojeva kapitala. To comply with Bazel III minimum capital requirements and macroprudential capital buffers banks have to increase quantity of common equity capital. Using the sample od 25 Croatian banks for the years 2011 to 2015 this paper examines the hypothesis that capital requirements determine credit growth. Stylised facts show that banks on aggregate level increased total capital ratio, while the average proportion of total loans in the total assets decreased during the observed period. However, the results of static panel data analyses show statistically insignificant impact of bank capitalisation on credit growth as the letter has been determined by other factors specific for crisis and post-crisis period. Modest recovery of credit growth together with prevailing risks for financial stability that arise from structural vulnerabilities and restructuringof the Agrokor group give strong support for maintaining actual levels of regulatory capital buffers in Croatia.

Zabilježeni ubrzani kreditni rast u zemljama srednje i istočne Europe je bio predmetom istraživanja mnogih ekonomista. Rast kredita sam po sebi može ukazivati na stabilnost financijskog sustava i povjerenje u ekonomiju, dok prekomjerni kreditni rast može dovesti do „pregrijavanja“ ekonomije uz ozbiljne posljedice na gospodarski razvoj, agregatnu potražnju, kamatne stope, inflaciju, deficit tekućeg računa, nezaposlenost i generalno financijsku stabilnost. Predmet i cilj ovog rada je korištenjem dinamičkog panel modela istražiti i procijeniti utjecaj makroekonomskog okruženja i pokazatelja bankarskog poslovanja na razinu kredita privatnog sektora za vrijeme prekomjernog kreditnog rasta od 2003.-2007. i za vrijeme kreditnog loma od 2008.-2014. godine. Provedeno empirijsko istraživanje je dokazalo da na kreditni ciklus u CEE zemljama su značajno utjecali pokazatelji makroekonomskog okruženja i pokazatelji bankarskog poslovanja. U fazi ekonomskog rasta stabilnost makroekonomskog okruženja i razvijenost financijskih tržišta i bankarskog sektora je pozitivno utjecala na ukupan rast razine kredita privatnog sektora, dok u fazi financijske krize i recesije makroekonomski pokazatelji i pokazatelji bankarskog rasta su negativno utjecali na rast ukupne razine kredita privatnog sektora te je došlo do kreditnog loma. Accelerated credit growth in Central and Eastern Europe has been the subject of research by many economists. Credit growth can be an indicator of the stability of the financial system and confidence in the economy, while excessive credit growth may lead to "overheating" of the economy with serious consequences for economic development, aggregate demand, interest rates, inflation, current account deficit, unemployment and general financial stability. The subject and the purpose of this paper is to explore and evaluate the impact of the macroeconomic and bank business indicators on the level of private sector credit during the period 2003.-2007. excessive credit growth, and during the period 2008.-2014. credit crunch using the dynamic panel model. The conducted empirical research has proven that macroeconomic indicators and banking business indicators have strongy influenced the credit cycle in CEE countries. In the economic growth stage, the stability of the macroeconomic environment and the development of the financial markets and the banking sector have had a positive impact on the overall growth of private sector credit, while in the financial crisis and the recession macroeconomic indicators and bank growth indicators have adversely affected the growth of total private sector credit which resulted in a credit crunch.