Search

Park prirode Dinara obuhvaća teritorij dviju županija s četiri grada i pet općina. S obzirom na njihova razvojna nastojanja, nužno je pronaći kompromis između razvoja djelatnosti i očuvanja prostora koji će biti temelj za održivi razvoj područja. Krajobrazno planiranje analizira međuodnos krajobraznih vrijednosti i razvoja te predlaže mogućnosti kompromisa. Temeljne metode kojima se rad bavi su modeliranje vrijednosti krajobraza i analiza njihovog odnosa s predviđenim zahvatima. Dobiveni model vrijednosti krajobraza ukazuje na to koji dijelovi krajobraza imaju veću vrijednost s obzirom na zahtjeve zaštite prirodnih, doživljajnih i kulturnih dobara. Model se u konačnici preklapa s planiranim zahvatima te je dobivena jasna slika konfliktnih područja. Rad opisuje utjecaj pojedinih zahvata na kvalitete krajobraza koje je potrebno očuvati te predlaže smjernice za korekcije planova, u svrhu očuvanja postojećih vrijednosti, a s mogućnošću primjerenog razvoja područja. Dinara Nature Park covers the territory of two counties with four cities and five municipalities. Considering their development endeavours, it is necessary to find a compromise between the activities and the preservation of landscape, which will be the basis for the sustainable development of the area. Landscape planning analyses the relationship between landscape values and development and proposes compromises. Basic methods used are modeling of landscape values and analysis of their relationship with the planned interventions. Obtained landscape value model indicates which parts of the landscape have a greater value regarding to the protection of natural, experiential and cultural assets. Finally, the model is overlapped with the planned interventions and a clear picture of the conflicted areas is obtained. The paper describes the impact of interventions on the qualities of the landscape that need to be preserved and suggests guidelines for plan corrections in order to preserve existing values with the possibility of appropriate development of the area.

Područje planinskog masiva Dinara koji obuhvaća planine Dinaru, Troglav i Kamešnicu prepoznat je kao prostor iznimne geološke, biološke, krajobrazne, kulturne i povijesne vrijednosti na osnovu čega je 2021. godine 630, 50 km2 proglašeno Parkom prirode Dinara, što ga čini drugim najvećim parkom prirode u Hrvatskoj. Površina parka prirode obuhvaća teritorij dviju županija s četiri grada i pet općina, od kojih je njih pet (Općina Kijevo, Općina Civljane, Grad Vrlika, Općina Hrvace, Općina Otok) s preko 50 % teritorija unutar područja predviđenog za zaštitu. S obzirom na razvojna nastojanja navedenih županija, gradova i općina, važno je prepoznati tendencije zaštitno- razvojnih nastojanja i pronaći kompromis koji će biti temelj za održivi razvoj ovog područja. Krajobrazno planiranje svojim metodama i alatima utvrđuje i analizira međuodnos krajobraznih vrijednosti i gospodarskog razvoja te predlaže mogućnosti kompromisa između ovih dvaju nastojanja. Temeljne metode krajobraznog planiranja kojima se ovaj rad bavi jesu utvrđivanje i modeliranje vrijednosti krajobraza te analiza odnosa tih vrijednosti sa zahvatima predviđenim prostornim planovima. Rezultat takvih metoda je georeferencirani prostorni model koji prikazuje utvrđene vrijednosti i potencijalne konflikte u nekom prostoru. Najvažnija metoda je identifikacija i analiza vrijednosnih krajobraznih modela Parka prirode Dinara i to u 3 kategorije: prirodne, vizualno- doživljajne i kulturno-povijesne vrijednosti krajobraza. Izradi modela prethodi detaljna analiza svih sastavnica okoliša, okupljanje i izrada prostornih podataka uz pomoć GIS programa: QGis i ProVAL2000. Dobiveni modeli omogućavaju identifikaciju vrijednosti postojećih elemenata koji čine krajobraz ili koji su utjecali na njegovu tvorbu: geomorfologije, staništa, zaštićenih i ugroženih vrsta, korištenja i namjene zemljišta, naselja i puteva, rekreacijskih staza i objekata te elemenata kulturne i povijesne baštine. Preklapanjem osnovna tri vrijednosna modela u konačnici se dobiva kumulativni model sveukupnih krajobraznih vrijednosti prostora koje jasno prikazuju koji dijelovi krajobraza imaju veću vrijednost s obzirom na zahtjeve zaštite prirodnih, doživljajnih i kulturnih dobara. Konačni model vrijednosti krajobraza Parka prirode Dinara preklopljen je s planiranim zahvatima u prostoru te je dobivena jasna slika konfliktnih zona i negativnog utjecaja u prostoru. Na temelju toga vrlo je lako uočiti ranjivost područja u kojima se planiraju određeni zahvati a time i prevenirati neželjene promjene. Na osnovu preklopljenog vrijednosnog modela s planiranim zahvatima, rad opisuje utjecaj pojedinih zahvata na kvalitete krajobraza koje je potrebno očuvati te predlaže smjernice za korekcije planova, u svrhu očuvanja i minimalnog utjecaja na postojeće vrijednosti, s mogućnošću primjerenog gospodarskog razvoja područja.

Polazeći od koncepta održivosti, demokratizacije samog pojma kulturne baštine i uloge lokalne zajednice u njenom prepoznavanju, valorizaciji i prezentaciji, želimo prezentirati rad udruge Prijatelji baštine-Amici hereditatis kao pozitivan primjer gore navedenih praksi. Udruga je osnovana 2005. godine na inicijativu građana i u tom je trenutku pred sebe postavila namjeru osnivanja gradskog muzeja kao središnje institucije čiji se cilj ogleda u vrednovanju, očuvanju i prezentaciji lokalne kulturne i povijesne baštine. Po uspjehu inicijative okrenula se sinergijskom djelovanju, kako s muzejem tako i s ostalim javnim institucijama šireći svoj djelokrug. Njen rad posebno je unaprijeđen posljednjih godina organizacijom prezentacije lokalne kulturne baštine u različitim formatima oblikovanih na temelju pomnog praćenja potreba lokalne zajednice, ali i međunarodnom suradnjom s drugim europskim udrugama i inicijativama slična formata. Među njima se posebno ističu projekti osnivanja Virtualnog muzeja industrijske baštine te inicijativa izrade zelenog katastra s krajnjim ciljem očuvanja bogate prirodne baštine. Njima je potrebno pridodati i održavanje baštinskih ciklotura te Ljetne škole arhitekture kroz koju se mlađoj populaciji nastoji približiti međuodnos baštinskih, prirodnih i arhitektonskih elemenata. Dosadašnji projekti, ali i oni u pripremi, osmišljeni su s ciljem usklađivanja pristupa kulturnoj baštini s održivim kulturnim turizmom i prirodnom baštinom.