Search

Uspješna je ona ekonomija koja raste i koja se razvija. Za razvoj ekonomije ključno je da je sveprisutan rast životnog standarda. Brojnim čimbenicima se prati rast kvalitete života i standarda cjelokupnog društva: porast bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti, kvalitetno obrazovanje, ulaganje u kulturu i brojni drugi. Također, kako bi poduzeća svojim potrošačima mogli pružiti nove proizvode i usluge, unaprjeđivati postojeće tehnološko stanje i time na brži i efikasniji način provodili proizvodnju bitno je ulagati u produkte intelekta. Potreba za zaštitom intelektualnog vlasništva kao i pravnim uređenjem istog, kroz vrijeme dobiva sve veći značaj. Privatno vlasništvo te javni pristup tom vlasništvu potrebno je održavati u konstantnoj ravnoteži. Zaštita tržišta intelektualnog vlasništva puno je kompleksnije uređena od zaštite primjerice fizički dobara, razlog tome je manjkavost razumijevanja poslovanja i zakona, ali i činjenice lakšeg dokazivanja posjedovanja materijalnih dobara. Pravodobnom zaštitom sprječava se nedopušteno služenje tuđim tvorevinama intelekta. Autorsko pravo jedno je od grana intelektualnog vlasništva, dok drugu granu sačinjava pravo industrijskog vlasništva. Autori djela uživaju benefite koje im pruža autorsko pravo i srodna prava. Zahvaljujući njemu, postaju vlasnici svojih ostvarenih ideja i kao takvi imaju sva prava upravljati svojim djelima jednako kao vlasništvom nad materijalnim dobrima. Za razliku od prijave autorskih djela, kada je riječ o prijavi industrijskog vlasništva, potrebno je poduzeti birokratske korake, prijava putem ispunjavanja za to predviđenih obrasca. Provođenje registracije obavljaju različita tijela kako na nacionalnoj razini tako i na međunarodnoj. Postoje različiti modeli zaštite, a kao rezultat ispravnog postupanja sa navedenim, postiže se razvoj ekonomije. Patenti, žigovi etc. kao dijelovi industrijskog vlasništva realizaciju započinju podnošenjem prijave za registraciju na razini državnog tijela Republike Hrvatske, putem za to predviđenog Zavoda ili putem međunarodnih razina. Važnost podnošenja i ostvarivanja zaštite, polazi od činjenice kako u trenutku kada izum postane patent, žig postane službena oznaka i slično, tada stvoritelj, osoba koja je ulaganjem svojih kreativnih ideja i inovacija, ostvarila pravo upravljanja i može ostvarivati pogodnosti putem njega. Isto tako, poduzeće koje ima novi proizvod ili uslugu, pomoću navedenog ostvaruje prednost nad konkurentima, odnosno ima monopol na tom tržištu. Osim poduzeća, koristi od prava imaju i krajnji potrošači, pomoću njega proizvodi su im lako prepoznatljivi, dolaze s pruženim informacijama o samom podrijetlu. Svako postupanje zaštićenim predmetom ili uslugom bez odobrenja stvoritelja, otvara mogućnost stvoritelju ili nadležnom tijelu, pokretanje spora i može biti kažnjeno. Krivotvorenje i piratstvo najistaknutije su kategorije povrede prava intelektualnog vlasništva. Krivotvoreni proizvodi nastaju prisvajanjem tuđe ideje po kojoj se proizvode, bez dopuštenja nosioca prava intelektualnog vlasništva, u većini slučajeva ne prate kvalitetu materijala i izrade, a oglašavanjem tvrde kako se radio o orginalnom proizvodu. Piratskim proizvodom naziva se autorsko djelo, nastalo umnožavanjem bez dopuštenja ovlaštene osobe. Obe kategorije obezvrjeđuju nove ideje i proizvode ili usluge, što za posljedicu ima oštećivanje društvene zajednice te cjelokupne ekonomije. Kako bi poduzeća bila adekvatno zaštićena potrebno je da ispravno provode i koriste prava intelektualnog vlasništva. Kategorije poput zaposlenosti, prihoda i plaća broje daleko veće postotke u poduzećima koja su ujedno nositelji prava intelektualnog vlasništva, za razliku od onih koji to nisu.

O tome koliko su pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost važne danas se sve više govori i posvećuje se sve više pažnje. Daleko se došlo od mišljenja da je prehrana važna samo za preživljavanje. Odabirom pravilne prehrane od rane i predškolske dobi za dijete znači zdraviji rast i razvoj, bolja koncentracija, prevencija za mnoge bolesti, uspješnije svladavanje zadataka i puno više energije kroz cijeli dan. Upravo je takva prehrana potrebna i za redovitu tjelesnu aktivnost koja je jednako važna kao pravilna prehrana. Kako svijest o važnosti pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnost raste, tako su počeli rasti i novi digitalni trendovi koji sve više zamjenjuju tjelesnu aktivnost, ali i negativno utječu na zdravu prehranu. Navike, ponašanje, običaji koji se uče i spoznaju u ranom i predškolskom razdoblju prate dijete kroz cijeli život. Zato se o stvaranju pravilnih i zdravih navika i načina života treba krenuti od najranije dobi s ciljem zdravog rasta i razvoja te postizanju boljeg uspjeha. U prvom dijelu rada iznosi se teorijska koncepcija o važnosti pravilne prehrane i stvaranje navika pravilne prehrane već od rane i predškolske dobi. Osim toga, navodi se i važnost tjelesne aktivnost djece rane i predškolske dobi u različitim organiziranim ustanovama ili u slobodnom vremenu djeteta te pozitivnom utjecaju koji ima na rani rast i razvoj. U drugom dijelu diplomskog rada iznose se rezultati istraživanja provedenog s roditeljima djece rane i predškolske dobi. Roditelji djece ispunili su anketu s pitanjima koja su se odnosila na razinu tjelesnih aktivnosti i prehrambenih navika djece rane i predškolske dobi s obzirom na mjesto stanovanja. Prema rezultatima može se zaključiti da djeca iz dvanaest različitih županija, bez obzira jesu li odrasli u gradu ili na selu ili u primorskoj ili kontinentalnoj hrvatskoj, pripadaju kategoriji normalno uhranjene djece.

Prisutnost glazbe u svakodnevnom okruženju djeteta razvija različite djetetove sposobnosti i kompetencije odnosno pridonosi dječjem cjelovitom razvoju. Glazba je prisutna u svakodnevnom životu djeteta, zato je važno postupno, primjereno i kvalitetno uvesti glazbu u svakodnevni rad s djecom. U radu su navedena područja djetetova razvoja koja glazba potiče i razvija te na koji način. Glazbene aktivnosti poput pjevanja, glazbenih igara, pokreta uz pjevanje i uz glazbene igre, brojalica te slušanja glazbe glavna su sredstva glazbenog odgoja jer se njima, osim na glazbeni, može utjecati i na opći, estetski, moralni, tjelesni i intelektualni razvoj djeteta. Umjetničko izražavanje i stvaranje u kontekstu različitih pedagoških koncepcija odgoja i obrazovanja smatra se bitnom sastavnicom utjecaja na cjeloviti razvoj djeteta predškolske dobi. Ništa od navedenog ne bi bilo moguće bez odrasle osobe, odnosno, odgajatelja kojemu je uloga stvoriti poticajno prostorno – materijalno okruženje i zainteresirati djecu za glazbu, njene elemente i glazben aktivnosti., The presence of music in the everyday environment of the child develops different child's abilities and competences, or contributes to the child's integral development. Music is present int he everyday life of a child, so it is important to gradually, appropriately and qualityly import music into everyday work with children. The paper focuses on the areas of child development that music promotes and develops in and in what way. Musical activities such as singing, playing games, singing and playing music, songwriting and listening to music are the main means of music education, as besides music, they can also influence the general, aesthetic, moral, physical and intellectual development of the child. Artistic expression and creation in the context of various pedagogical concepts of education and training is considered to be an essential component of the impact on the overall development of the child of preschool age. None of the above would have ben possible without the adult person, that is, the educator whose role is to create a stumulating psysical and material environment and to interest the children for music, its elements and musical acitivities.