Search

Luk (Allium cepa L.) je jedna od najčešće uzgajanih vrsta iz roda Allium (Amarylldaceae) koji broji više od 500 vrsta. Prepoznatljiv okus, miris, kao i česta lakrimacija (suzenje očiju) te farmakološka svojstva potječu od prisutnih organosumporovih spojeva nastalih enzimskom hidrolizom nehlapljivih S-alk(en)il cistein sulfoksida. U radu je napravljena izolacija eteričnog ulja hidrodestilacijom u aparaturi po Clevengeru iz triju vrsta komercijalno pribavljenih lukova (crveni, ljubičasti i srebrenac) te ekstrakcija diklormetanom nakon autolize 24 sata. Nehlapljivi vodeni ostatak u tikvici nakon hidrodestilacije je filtriran i liofiliziran. Dobiveni uzorci su testirani na antioksidaciju korištenjem tri različite metode (DPPH, FRAP i Rancimat) te na inhibiciju acetilkolinesteraze i butirilkolinesteraze (korištenjem Ellman metode). Inhibicija ovih kolinesteraza još uvijek predstavlja jedinu farmakoterapiju kod Alzheimerove bolesti koja sama čini preko 50% svih neuroloških oboljenja kod osoba starijih od 65 godina. Za testiranu koncentraciju od 227 µg/mL, utvrđena je vrlo slaba antioksidacijska aktivnost (

Rad na izradi Popisa flore Hrvatske započet krajem 1993. godine priveden je kraju. Treći i poslednji volumen obuhvaća 49 porodica s ukupno __ rodova. Na realizaciji je sudjelovalo 14 autora iz 4 ustanove. U odnosu na prethodna dva volumena (Nikolić 1994, 1997) nema značajnijih koncepcijskih promjena. Koncept, pravila, korištene kratice i simboli u Index Florae Croaticae Pars 3. u skladu su s već objavljenim uputama (Nikolić 1994), te ovdje neće biti ponavljane. U manjoj je mjeri preinake pretrpio indeks, koji osim validnih imena rodova i viših taksonomskih kategorija, sada sadrži i značajnije sinonime iz porodica Poaceae i Cyperaceae, s ciljem olakšavanja uporabe liste. U nastojanju da se čim veći broj svojti poprati i odgovarajućom literaturom koja navodi i potvrđuje nalazišta u Hrvatskoj ili obrazlaže taksonomsku problematiku svojte, u Dodatku (str.___) je citirano više od 3000 referenci. U radnoj verziji je stanovit broj temeljnih referenci višestruko ponavljan od strane različitih autora Popisa. Iako ne potpuno, ovo je ponavljanje u velikoj mjeri smanjeno citiranjem najznačajnih florističkih i drugih radova u Literaturi nakon ovog Predgovora, a njihovim izostavljanjem iz Dodatka. Napori da Popis bude što dostupniji domaćoj i inozemnoj stručnoj i znanstvenoj javnosti rezultirao je zamjenom prethodnog statičnog WWW servisa, novom bazom podataka pretraživom putem Interneta. CROFlora 2.0 database dobila je Internet interface na adresi http://hirc.botanic.hr/croflora/tax_default.asp. Toplo se zahvaljujem B. Mitić na golemom trudu u konačnoj obradi teksta, a A. Kumbarić na unosu obimnog materijala u CROFlora 2.0 bazu podataka. Zahvaljujem suradnicima na angažmanu i konstruktivnim raspravama, a prof. dr. I. Šugaru na uporabi pojedinih narodnih naziva rodova sabranih tijekom njegovog dugogodišnjeg rada na problematici narodnog nazivlja u nas. Toni Nikolić, Zagreb, 5. travanj 1999.