Search

Javnom komunalnom infrastrukturom (eng. utilities) smatraju se vodovi i pripadajući objekti određene infrastrukture odnosno cjelokupna mreža tog infrastrukturnog sustava. U radu se daje pregled novih propisa, uočeni problemi te predložena geoinformatička rješenja koja se tiču evidencije komunalne infrastrukture (KI) na primjeru dobre prakse. Praksa upravljanja evidencijama o KI u Europi je vrlo različita. U Hrvatskoj nova regulativa donosi upravljanje podacima o infrastrukturi centralizirano na državnoj razini, dok za neke vrste infrastrukture nadležnost ostaje na razini lokalne uprave. Osim propisa, za održivo upravljanje evidencijama KI ključna je i podrška korištenjem modernih geoprostornih tehnologija, što trenutno nije čest slučaj. Iz tog razloga potreban je širi pristup u razmatranju održivog upravljanja i razvoja evidencija KI. Bez međusobnog povezivanja, jednostavnog dijeljenja i interoperabilnosti više različitih skupova prostornih podataka neće biti kvalitetnog rješenja, što je jedini put ka pametnim prostorima i gradovima. U radu je na primjeru jedne općine u Hrvatskoj opisan razvoj modela, implementacija te predloženo održivo rješenje upravljanja evidencijom komunalne infrastrukture.

Rad prikazuje proces izrade Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske temeljem GIS analiza nad dostupnim postojećim prostornim podacima. Naglasak se daje na podršci odlučivanju o vrijednosti zemljišta, odnosno potencijalu zemljišta, kroz višekriterijske analize. Isti princip primjenjiv je na određivanje potencijala nekretnina općenito, a s tim u svezi i optimalnih lokacija za investiranje, odnosno nepogodnih lokacija za investiranje. Analizirani su odgovarajući propisi te prikazana obrada ulaznih podataka, primjeri GIS analiza temeljem postavljenih kriterija, te u konačnici i rezultat u obliku službenog Programa, te pripadajuće webGIS aplikacije. Rad daje osvrt na primjenjivost višekriterijskih prostornih analiza temeljem postojećih podataka u interdisciplinarnom okruženju, kako u ovom primjeru na poljoprivredi, ali tako i na gospodarskom, financijama, prostornom planiranju i slično.

Već dulje vrijeme govorimo o digitalnom društvu i vremenu, gdje digitalne tehnologije i digitalni pristupi donose velike promjene u načinu poslovanja. Postojeće, često i zastarjele načine poslovanja, tvrtke moraju promijeniti, odnosno prilagoditi modernim zahtjevima i izazovima društva. Takva promjena poslovnoih modela i procesa, korištenjem digitalnih tehnologija naziva se digitalna transformacija. Općenito, digitalna transformacija utječe na sve sektore gospodarstva i mijenja način na koji živimo, radimo i komuniciramo. Europska komisija u svom dokumentu o održivoj Europi do 2030., navodi kako je digitalna transformacija važan pokretač prelaska na niskougljično cirkularno gospodarstvo i društvo. Digitalna transformacija značajno utječe i na promjene na tržištu rada. Ona je jedan od aktualnih izazova i modela privlačenja te zadržavanja budućih zaposlenika, mladih talenata koji od svojih poslodavaca imaju sve veća očekivanja. Utjecaj digitalne transformacije razvidan je svakako i u geodetsko-geoinformatičkoj struci, te neminovno donosi promjene i u ovom području. Počevši od prvih digitizacija, digitalizacija pa sve do digitalne transformacije poslovanja. U posljednjih nekoliko godina, to se posebno odnosi na utjecaj novih digitalnih tehnologija poput: umjetne inteligencije, računarstva u oblaku, proširene i virtualne stvarnost, interneta stvari, visoko definiranih karata i dr. Navedene tehnologije, često nazivane i disruptivne, otvaraju nove mogućnosti i spremne su odgovoriti na izazove s kojima se suočava geodetsko-geoinformatička struka. U ovom radu bavimo se istraživanjem utjecaja digitalne transformacije na geodetsko-geoinformatičku struku i kako se nositi s tehnološkom razvojem te koji su novi smjerovi?

Rad prikazuje proces utvrđivanja stvarne dužine telekomunikacijskih vodova na području Grada Požege, jedinice lokalne samouprave koja je prema kategoriji veliki grad. Prikazani su integrativni faktori potrebe uspostave katastra telekomunikacijskih vodova (EKI, elektronička komunikacijska infrastruktura) u jedinici lokalne samouprave, ali kao posljedice niza povezanih pravnih okolnosti – preuzimanja nerazvrstanih cesta, uspostave registra nekretnina u vlasništvu Grada Požege, itd. U konačnici je iskazana i ekonomska analiza, odnosno proračun povećanja prihoda od naknade za služnost koju vlasnici naplaćuju od operatora. Kao usporedbu, rad okvirno prikazuje stanje ove problematike i u drugim jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Također, prikazana je općenito i europska praksa po pitanju uspostave služnosti. Zaključno, artikulirana je ekonomska poveznica te iskazana financijska korist ustrojavanja prostornih registara na opipljivom i stvarno provedenom procesu, kao poticaj za daljnji razvoj i implementaciju te ulaganje u (geo)prostorne registre.

U okviru projekta Danube Reference Data and Service Infrastructure (DRDSI), razvija se infrastruktura podataka i usluga za Dunavsku regiju, u sklopu podrške Dunavskoj strategiji Europske unije. DRDSI, poput drugih infrastruktura prostornih podataka, ima određene nedostatke u pogledu podataka i usluga. Kako je namjera izgraditi što potpuniju infrastrukturu s obzirom na tematske prioritete Dunavske strategije, nastoji se popuniti „rupe“ u pojedinim temama podataka i zemljama Dunavske regije na što učinkovitiji način. Rad prikazuje kategorizaciju „rupa“ u podacima DRDSI infrastrukture, te način na koji je moguće popuniti te nedostatke koristeći građane i njihov dobrovoljni doprinos, odnosno dobrovoljne geoinformacije. Osim ovoga, rad obrađuje i nadležne organizacije koje se bave pitanjem i promocijom dobrovoljnih geoinformacija, poglavito u Dunavskoj regiji, ali i u Europi. Nadalje, u radu se detaljnije elaborira primjer, odnosno slučaj uporabe dobrovoljnih aktivnosti te prikazuje pridruživanje određenim kategorijama nedostatnih podataka.

Sredinom 2015. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku kojom obvezuje sve jedinice lokalne samouprave da ažuriraju svoje baze podataka o obveznicima plaćanja komunalne naknade. Sukladno tome, u Gradu Požegi proveden je projekt ažuriranja baze podataka o obveznicima komunalne naknade s pomoću geodetskih metoda. Provedene su različite GIS analize temeljem već postojećih podataka Državne geodetske uprave – digitalnog katastarskog plana, registra prostornih jedinica i DOF5, koji su upotpunjeni dodatnim terenskim prikupljanjem atributnih podataka. Rad prikazuje analizu postojećeg stanja, korištene podatke i metodologiju. Razmatra se mogućnost te uspješnost primjene geodetskih metoda za postizanje velikog broja rezultata (površine koja podliježe plaćanju komunalne naknade) koji su već tradicionalno u građevinskoj domeni. Također, rad daje osvrt na financijski aspekt projekta, čiji rezultati čine snažan poticaj za uređivanje baza podataka počevši od lokalne razine. Shodno aktualnim temama sređivanja stanja u prostoru te evidencijama, u radu će se razmotriti prikladnost metodologije i postignutih rezultata kao temelja i smjernica pri uspostavi katastra zgrada, te u konačnici uvođenja poreza na nekretnine, u koju je svrhu baza modelirana.

Rad ističe važnost javnih registara, odnosno zemljišnih i drugih evidencija te važnost sređivanja nekretnina u vlasništvu jedinica lokalne samouprave kao kvalitetne osnove za investicije. Daje uvid u interne registre jedinica lokalne samouprave, načine evidentiranja nekretnina u JLRS-u za razliku od državne razine i sređivanja imovinsko-pravnih odnosa kao preduvjeta za raspolaganje. Također je prikazana i vanjska revizija načina upravljanja nekretninama te uloga geodetskih stručnjaka u cjelokupnom procesu upravljanja nekretninama JLRS-a.

Europski Joint Research Center (JRC) provodi projekt uspostave infrastrukture podataka i usluga podataka povezanih s Dunavskom regijom (DRDSI – Danube Reference Data and Service Infrastructure). U okviru projekta mreža stručnjaka iz svake zemlje Dunavske regije koja se naziva Danube_NET (devet zemalja članica Europske unije (EU) i pet zemalja koje nisu članice a pripadaju Dunavskoj regiji) sudjeluje u izradi svojih nacionalnih infrastruktura podataka i usluga podataka koji su povezani s četiri vertikalna prioriteta Dunavske strategije – zaštita okoliša, navodnjavanje i poljoprivredna proizvodnja, proizvodnja energije i navigabilnost. Može se reći da se radi o paralelnoj infrastrukturi INSPIRE-a, ali se radi i o neprostornim podacima koji se mogu svrstati u jedan ili više navedenih vertikalnih prioriteta. U većini zemalja se za izgradnju ove DRDSI infrastrukture oslanja na već etabliranu INSPIRE infrastrukturu, dakle prostorne podatke, te geodetsku struku kao matičnu struku koja pruža prostorne podatke i upravlja njima. Također, mnogi članovi Danube_NET mreže stručnjaka su upravo geodetske struke. Ovaj rad će prikazati metodologiju DRDSI projekta, aktivnosti projekta, glavne rezultate, te će autori razdvojiti i iskazati udio geodezije i geodetskih podataka utvoj infrastrukturi koja služi kao tehnička potpora izradi Dunavske strategije Europske unije.

Nezakonita izgradnja i rekonstrukcija zgrada jedinstven je problem na području država jugoistočne Europe. Republika Hrvatska ozbiljno je pristupila rješavanju navedenog problema donošenjem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12 i 143/13). Njime je pojednostavljen dotadašnji postupak legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada. Osim što je jednostavniji, postupak je financijski povoljniji nego što je bio prije, a na istom postupku zaposlen je veliki broj stručnjaka inženjerskih zanimanja. Ovim radom prikazuje se postupak legalizacije, ali se daju i okvirni pokazatelji gospodarskog učinka legalizacije.

Dunavska strategija (EU Strategy for the Danube Region - EUSDR) je program za makroregiju u kojem sudjeluje 14 zemalja, od kojih 9 zemalja članica Europske unije (EU) i 5 nečlanica među kojima i Bosna i Hercegovina. Dunavskom strategijom se želi potaknuti bolja suradnja između uključenih zemalja te koordinirano djelovanje na ostvarenju zajedničkih ciljeva. Neki od prioriteta su poboljšanje cestovnog i željezničkog prometa, plovnost rijeka, obnovljivi izvori energije i dr. Zemlje Dunavske regije trebaju zajednički raditi na ekonomiji, edukaciji, istraživanjima i inovacijama, te regiju promovirati kao atraktivnu turističku i kulturnu destinaciju. Za ostvarenje ciljeva Dunavske strategije potrebni su prostorni podaci koji se trebaju nesmetano dijeliti između svih zemalja Dunavske regije na jasan i jednostavan način. U tu svrhu Zajednički istraživački centar EU (Joint Research Centre) inicirao je 2013. godine uspostavu infrastrukture za referentne podatke i usluge u Dunavskoj regiji (Danube Reference Data and Service Infrastucture - DRDSI). DRDSI se temelji na principima INSPIRE direktive i ima za cilj omogućiti pristup harmoniziranim prostornim podacima u Dunavskoj regiji te u konačnici osigurati podršku u provedbi Dunavske strategije. U ovom radu dan je pregled uspostave DRDSI-a, mogućnosti korištenja, kao i trenutne te daljnje planirane aktivnosti.

Ovaj diplomski rad je primjer primjene geomarketinga na području Požeško – slavonske županije. Pomoću GIS-a zorno prikazuje prostorne odnose, te time daje izbor rješenja i pomaže u donošenju važnih odluka. Primjena geomarketinga može biti vrlo široka. Koriste ga lokalne samouprave, poslovni subjekti, akademska zajednica i građani.