Search

Smatra se da polifenoli, bioaktivni spojevi samoniklog i začinskog bilja, te voća i povrća, imaju niz pozitivnih zdravstvenih učinaka. U biljnom svijetu prisutni su od M do mM koncentracija. Međutim, polifenoli imaju nisku biodostupnost (nM vrijednosti) pa se njihova biološka aktivnost može povezati s crijevnim metabolitima koji u krvotoku mogu biti prisutni u većim koncentracijama (M vrijednosti). Glavnina strukturno složenih polifenola (95%) prolazi crijevni metabolizam kojim mogu nastati hidroksibenzojeve kiseline i fenoli, jednostavni spojevi koji su rasprostranjeni i u biljkama [1]. Antiradikalna aktivnost kvercetina i šest kateholnih spojeva proučavana je in silico pomoću DFT metode uporabom Gaussian 09 programskog paketa [2]. Optimizacija geometrija studiranih struktura i izračuni frekvencija izvršeni su na M05-2X/6-311++G(d, p) i B3LYP- D3/6-311++G(d, p) razini teorije uporabom SMD solvatacijskog modela. Proučavana su dva mehanizma hvatanja slobodnih radikala: dvostruki prijenos atoma vodika (double HAT) i dvostruki uzastopni prijenos protona i elektrona (double SPLET). Dobiveni rezultati pokazuju da kateholni spojevi imaju nešto veći antiradikalni potencijal od kvercetina, te da mogu inaktivirati slobodne radikale raznih svojstava (HO•, HOO•, CH3O•, CH2=CH–CH2O–O•, Cl3COO• i dr.). Osim toga, utvrđeno je da su drugi HAT i SPLET mehanizmi manje energijski zahtjevni procesi od prvih, što ukazuje da su 2H+/2e– procesi svojstveni kateholnoj strukturi. Dobiveni rezultati pokazuju da kateholni spojevi izvorno prisutni u samoniklom i začinskom bilju ili nastali bakterijskom razgradnjom u debelom crijevu imaju potencijal hvatanja slobodnih radikala in vivo. LITERATURA: [1] D. Del Rio, A. Rodriguez-Mateos, J.P.E. Spencer, M. Tognolini, G. Borges, A. Crozier, Antioxid. Redox Signaling 18 (2013) 1818. [2] M.J. Frisch, G.W. Trucks, H.B. Schlegel et al., GAUSSIAN 09, Wallingford, CT, 2009.

Potočna pastrva je široko rasprostranjena vrsta iz porodice Salmonidae, prirodno obitava u Europi i dijelu Azije a unesena je u staništa diljem svijeta. Obitava u hladnim vodotocima i jezerima. U Hrvatskoj je rasprostranjena u gornjim dijelovima tekućica. S obzirom da je ova vrsta izuzetno atraktivna za uzgoj, kao i za sportski ribolov, u prošlosti je zabilježeno mnogo translokacija i poribljavanja s različitih lokacija. Danas se u uzgoju u Hrvatskoj nalazi alohtoni atlantski tip pastrve, a poribljavanja se vrše isključivo ribom iz uzgoja što dovodi do križanja uzgojnih i divljih jedinki te utječe na genotip populacije. Ovim istraživanjem je analizirano nekoliko populacija potočnih pastrva sa Žumberka, Samoborskog gorja i Gorskog kotara (crnomorski slijev, sjeverozapadna Hrvatska). Primarni cilj istraživanja je bio utvrditi postoje li značajne morfološke razlike između ovih populacija. U analizu su uključene i ribnjačke populacije pastrva atlantskog tipa kako bi se utvrdile sličnosti i razlike morfoloških osobina alohtonih i divljih populacija što može ukazati na poribljavanje alohtonim atlantskim genetskim materijalom. Pastrve su uzorkovane metodom elektroribolova na 8 vodotoka i jednom ribnjaku (ukupno 11 lokaliteta) u dva vremenska razdoblja. Prvo uzorkovanje je obavljeno tijekom jeseni 2009. na potocima Slapnica i Kupčina (Žumberak) te Gradna, Bregana i Rudarska Gradna (Samoborsko gorje). Drugo uzorkovanje je obavljeno tijekom ljeta i jeseni 2017. na potocima Slapnica i Kupčina (Žumberak) ; Curak, Bresni potok i Mala Lešnica (Gorski kotar) te ribnjacima Vrabac na Žumberku. Ukupno su ulovljene 124 jedinke. Ulovljenim jedinkama je izvagana masa (g) i izmjerena totalna (cm) i standardna duljina (cm). Osim toga, na svakoj jedinki je izmjereno 16 morfometrijskih i 6 merističkih mjera. Prikupljeni podaci su statistički analizani u programu Canoco 5 upotrebom linearne analize kanoničke redundancije (RDA). Testirane su nezavisne morfološke varijable i lokacije kao zavisne nominalne varijable. Analiza morfoloških podataka obrađena je univarijatno, pomoću analize varijance (ANOVA), s time da se testiranje postojanja razlika u morfološkim varijablama provelo Monte Carlo testom s 999 permutacija s povratnom selekcijom. Rezultati ukazuju da geografski bliske populacije nisu fenotipski sličnije u odnosu na geografski udaljenije populacije. Najznačajniji parametri za odvajanje populacija su merističke i morfometrijske vrijednosti peraja. Jedinke analizirane na Samoborskom gorju izdvajaju se od jedinki s ostalih lokacija prema broju tvrdih šipčica u leđnoj peraji, broju mekih šipčica u lijevoj trbušnoj peraji, broju mekih šipčica u lijevoj prsnoj peraji i duljini glave. Jedinke uzorkovane na Kupčini (Žumberak) su morfološki slične jedinkama iz Male Lešnice i Bresnog potoka (Gorski kotar) i to prema broju tvrdih šipčica u lijevoj prsnoj peraji i duljini leđne peraje. Jedinke s ribnjaka Vrabac se razlikuju u najvećem broju morfoloških karakteristika, što se i očekivalo s obzirom da je poznato da se radi o jedinkama atlantskog haplotipa uvezenim iz Danske. Rezultati ukazuju na značajnije poribljavanje atlantskom pastrvom potoka Curak, zatim ostalih vodotokova Gorskog kotara te Samoborskog gorja. Jedinke iz potoka Slapnica (Žumberak) i Rude (Samoborsko gorje) se značajno razlikuju od ostalih analiziranih jedinki pri čemu je Slapnica morfološki sličnija onima u Gorskom kotaru, a Rude ostalima iz Samoborskog gorja. S obzirom na dobivene rezultate, preporuka je da se potakne uzgoj autohtonog dunavskog tipa potočne pastrve usmjerenog upravo za poribljavanje otvorenih voda kako bi se spriječio gubitak izvornih linija potočne pastrve.

Predstavljeni su rezultati dobiveni iz studije izvodljivosti koja je napravljena prije konstrukcije salmonidne riblje farme i razvoja sportsko-rekreativnog ribolova na rijeci Krupici- općina Rudo. Dati su status ribljih izvora u spomenutoj rijeci te prijedlozi o mogućnostima izgradnje, organizacije i zaštite ribljih izvora buduće riblje farme salmonida.

Rezultati studije isplativosti za uzgajalište salmonidnih riba i sportski ribolov na rijeci Krupici su predstavljeni.

Zadovoljavajuća stopa rasta riba može se osigurati redovitom prehranom koja bi trebala biti različita u svim fazama razvoja i sa odgovarajućom ravnotežom hranidbenih komponenata. Fiziološka stopa rasta kalifornijske pastrve je praćena u laboratorijskim uvjetima gdje je temperatura vode bila 14 stupnjeva Celzijevih. Jedinke korištene u eksperimentu uzete su iz ribnjaka "Tropic". Cilj našeg istraživanja izloženog u ovom radu usmjeren je na utvrđivanje prirasta, konverzije i utjecaja na kvalitetu vode pri uzgoju kalifornijske pastrve u strogo kontroliranim uvjetima, uz upotrebu peletirane hrane domaće proizvodnje. U isto vrijeme određivani su parametri kvalitete vode, koncentracija kisika, pH i kemijska potrošnja kisika. Akvarijska voda mijenjana je najmanje dva puta dnevno, te je hrana ravnomjerno grupirana.

Prikazani su novi trendovi u visokom obrazovanju u akvakulturi i ribarstvu, usaglašeni s principima Bolonjske deklaracije. Opisana je potreba za praćenjem tržišta rada i industrije i prilagođavanje visokoobrazovnih institucija tim trendovima. Opisai su primjeri studija akvakulture u Europi i Hrvatskoj, kao i novi trend osnivanja zajedničkih studija.