Search

U elaboratu su prikazani rezultati hidromorfološkog monitoringa tekućica u Hrvatskoj obavljeni u 2019. i 2020. godini za naručitelja Hrvatske vode.

Od 2017. do 2019. godine istraživačka skupina Zavoda za fizičku geografiju Geografskoga odsjeka PMF-a zajedno s projektnim partnerom tvrtkom Elektroprojekt d.d. razvijala je metodologiju te provela prvi nacionalni monitoring (praćenje) i ocjenu hidromorfološkog stanja većih prirodnih i umjetnih jezera u Hrvatskoj sukladno Okvirnoj direktivi o vodama Europske unije. Glavni ciljevi projekata bili su: 1. Objedinjavanje i prikaz postojećih metoda i alata praćenja hidromorfoloških obilježja stajaćica i ocjene hidromorfoloških promjena u zemljama članicama Europske unije, sukladno Okvirnoj direktivi o vodama Europske unije ; 2. Uspostava i provedba hidromorfološkog monitoringa na stajaćicama u Republici Hrvatskoj te ocjena hidromorfološkog stanja stajaćica ; 3. Razvijanje metodologije praćenja i ocjene hidromorfoloških elemenata kakvoće u stajaćicama, koja bi odgovorila na potrebe detektiranja promjena hidromorfoloških uvjeta i procesa te određivanja razine odstupanja od referentnih uvjeta. Projekt je uz razvoj metodologije obuhvaćao i prvi terenski hidromorfološki monitoring na svim većim prirodnim i umjetnim jezerima u Hrvatskoj (ukupno 82 vodna tijela).

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2015. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2015. godine.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2014. godine.

Izgrađeni hidrotehnički objekti, od kojih najviše akumulacije, dovode do značajnih hidromorfoloških promjena na samom vodotoku na kojem se nalazi akumulacija, kao i do hidroloških promjena u zaobalju. Kako bi se očuvalo dobro stanje voda zaobalja na prostorima gdje se nalaze hidrotehnički objekti, potrebno je izvršiti određene radove vezano za revitalizaciju.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2014. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2013. godine.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2013. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2012. godine.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2012. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2011. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2011. godine.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2010. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2009. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

Fizikalno-kemijske, biološke i ihtiološke značajke voda hidroelektrana na Dravi.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2008. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U sklopu istraživanja kvalitete voda rijeke Drave kao relevantni pokazatelj kvalitete vode istraživan je mrežni fitoplankton u akumulacijama HE Čakovec, HE Varaždin i HE Dubrava. U razdoblju od 1999. do 2008. godine, uzorci mrežnog fitoplanktona sakupljani u svrhu utvrđivanja kvalitativnog sastava i kvantiteta broja stanica fitoplanktonske zajednice te stupnja saprobnosti. Uz saprobni indeks određeni su i Generički indeks dijatomeja (GDI)i Trofički indeks dijatomeja (TDI). Također su u svrhu opisivanja fitoplanktonske zajednice i promjena u kvaliteti vode određeni i Shannon Wiener indeks raznolikosti vrsta te Pielou-ov indeks ujednačenosti zajednice. Ukupno je određeno 179 vrsta mrežnog fitoplanktona. Najzatupljenija skupina bila je Bacillariophyceae (diajtomeje) s ukupno 92 određene vrste. Od ostalih skupina u planktonu su određene 42 vrste iz skupine Chlorophyta (zelene alge), 20 Cyanobacteria (modrozelene alge), 11 Dinophyta (svjetleći bičaši), 8 Euglenophyta, 4 Chrysophyta (zlatno-žute alge) te po jedna vrsta iz skupine Xanthophyceae i skupine Cryptophyta. Ukupan broj stanica mrežnog fitoplanktona tijekom istraživanog razdoblja na svim mjernim postajama kretao se u rasponu od 670 do 6x1000000 stanica l-1. Srednja vrijednost broja stanica po litri u akumulaciji Čakovec kretala se u rasponu od 1500 do 1.9x1000000, u akumulaciji Varaždin 5050 - 4.7x1000000 te u akumulaciji Dubrava 3150 - 1.4x1000000.

Istraživanja i optimizacija ihtiocenoze u svrhu smanjenja trofije akumulacije Butoniga tijekom 2007. godine.

Fizikalno-kemijske, biološke i ihtiološke značajke voda hidroelektrana na Dravi.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2006. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

Donji tok rijeke Drave unatoč promijenjenog hidrološkog režima uslijed mnogobrojnih uzvodnih hidrotehničkih zahvata, svrstava se među ekološki najbolje očuvane europske riječne ekosustave. Područje karakterizira zastupljenost mnogih bioloških vrsta, među kojima se posebice ističu rijetke i ugrožene vrste na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini. Budući da se, prema u svijetu opće prihvaćenim znanstvenim i stručnim načelima o ekologiji riječnih ekosustava, dionice rijeka gdje nisu izvedeni hidrotehnički zahvati više ne tretiraju kao neuređeni i nestabilni dijelovi vodotoka, već kao visoko dinamičan i stabilan ekosustav, postojeće ekološko stanje rijeke Drave i inundacijskog područja potrebno je primjenom određenih mjera zaštite očuvati, a degradirana ekološki vrijedna područja revitalizirati. U ovom radu izložen je pristup revitalizaciji vlažnih staništa rijeke Drave, a što je predloženo u Studiji ''Uređenje inundacijskog područja rijeke Drave od rkm 0 + 000 do rkm 176 + 450 za potrebe obrana od poplava i revitalizaciju poplavnih područja'' koju je tvrtka Elektroprojekt d.d. Zagreb izradila za potrebe Hrvatskih voda). Svrha izrade studije je definiranje hidrotehničkih, ekoloških i drugih mjera s aspekta održive obrane od poplava i poboljšanje ekološkog stanja vlažnih područja.

Krške vodotoke Dinarida Hrvatske nastanjuje 15% od ukupno 546 vrsta riba u Europi. Vodotoke tog područja naseljava velik broj endemskih vrsta riba. Prema Smith & Darwall 2006. rijeka Neretva, zajedno s četiri druga područja u Mediteranu, ima najveći broj ugroženih slatkovodnih vrsta riba. Stupanj endemizma u krškoj ekoregiji je veći od 10% ukupnog broja ribljih vrsta. Iako su ribe koje naseljavaju ovo područje bile zanimljive ihtiolozima već u 19. stoljeću, fauna riba delte Neretve i pritoka nije nikad bila sistematski istražena s taksonomskog aspekta (Heckel & Kner 1858, Kolombatović 1907, Heintz 1908). Brojne vrste riba koje naseljavaju ovo područje imaju vrlo uzak i ograničen areal, te su ugrožene i nalaze se na Crvenom popisu ugroženih riba IUCN-a 2006. Jadranski slijev nastanjuje 88 vrsta riba, od toga su 44 vrste endemi Sredozemlja, od kojih je 41 vrsta endem jadranskog slijeva. Endemskih vrsta koje nastanjuju krške rijeke jadranskog slijeva samo u Hrvatskoj je 16. Više od polovice slatkovodnih vrsta riba jadranskog slijeva nastanjuje rijeke Neretvu, Omblu, Trebišnjicu, Moraču i njihove pritoke, a više od 30 ih je autohtono. Utvrđene vrste pripadaju u više od 22 porodice, a najbrojnija je porodica Cyprinidae s 20 vrsta, potom slijede porodice Salmonidae sa šest vrsta, Gobiidae i Mugilidae s tri vrste, te Petromyzontidae sa dvije vrste. Ihtiofauna delte Neretve je bogata endemskim vrstama te ovdje obitava više od 20 endemskih vrsta, od toga 18 vrsta su endemi jadranskog slijeva, a tri su endemi Hrvatske. Čak šest vrsta riba nastanjuje samo ovo područje, a to su: Salmothymus obtusirostris, Cobitis narentana, Chondrostoma knerii, Rutilus basak, Knipowitschia croatica i K. radovici. Status i kategorija ugroženosti je prikazana za sljedeće rodove: Lampetra, Acipenser, Salmo, Salmothymus, Cobitis, Alburnus, Chondrostoma, Squalius, Delminichtys, Phoxinellus, Rutilus, Knipowitschia i Pomatoschistus. Gotovo polovica vrsta (45%) od ukupnog broja vrsta koje nastanjuju ovo područje se nalaze u nekoj od kategorija ugroženosti, a uglavnom je riječ o endemskim vrstama. Prirodna staništa u kojima borave endemske vrste u novije se vrijeme sve više narušavaju zbog različitih ljudskih aktivnosti koje imaju dalekosežne posljedice pa je šest endemskih vrsta kritično ugroženo, sedam endemskih vrsta je ugroženo, pet endemskih vrsta je osjetljivo, dvije endemske vrste su u kategoriji nedovoljno poznatih vrsta, a jedna vrsta je gotovo ugrožena. Cjelokupna zajednica riba ovog područja je ugrožena uslijed različitih ljudskih aktivnost, poput: izgradnje brana i akumulacija, melioracija i regulacija vodotoka, onečišćenjem iz industrijskih i poljoprivrednih izvora i unosom alohtonih vrsta riba.

Fizikalno-kemijske, biološke i ihtiološke značajke voda hidroelektrana na Dravi.

Istraživanja i optimizacija ihtiocenoze u svrhu smanjenja trofije akumulacije Butoniga tijekom 2005. godine

U sklopu projekta korištenja voda sliva T-M-T lokalitet Klokun je razmatran kao prostor za energetsko korištenje vodnog potencijala respektirajući i potrebe, drugih korisnika vodnog potencijala i prostora, kao i vodoprivredne uvjete. Proučavajući mogućnost energetskog korištenja u predstudiji izvodljivosti analizirana je izvedivost obzirom na kriterijalne funkcije višenamjenskog korištenja raspoložive bilance vode sukladno vodoprivrednim uvjetima, kao i doprinos projekta obrani od voda i obrani voda čineći projektno rješenje prijateljskim s okruženjem. Predstudija izvodljivosti je pripremljena tako da treba poslužiti za utvrđivanje izvedivosti projekta energetskog korištenja i ishođenje koncesijskih prava i sukladnih vodoprivrednih dokumenata kako bi, bude li izvedivo, nastavili daljnje aktivnosti na projektu ka njegovom dogotovljenju i komercijalnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Projektna rješenja trebaju pridonijeti uređenju okoliša, urbanističkom uređenju prostora i otvoriti perepsktive razvoja turističkih, sportsko-rekreacijskih i drugih djelatnosti. Sustav s pripadajućim objektima i postrojenjima: retencija, derivacijski objekti, pregrada, strojarnica s pratećim objektima, infrastruktura pristupnih putova i električne mreže u sklopu projekta MHE u svemu treba pratiti i podržavati prostorne i urbanističke planove šireg obuhvata te tradiciju gradnje kao i ambijentalne materijale i autohtone biljne vrste kako bi s krajobrazom činio jedinstvenu prirodnu cjelinu.Pri izradi predstudije izvodljivosti uzeta je u obzir sva raposloživa dokumentacija, a rješenje je tehnički obrađeno tako da posluži donošenju poslovne odluke o daljnjem vođenju projekta izradi naredne faze projektne dokumentacije, ishođenje prava i relevantnih dozvola sukladno pozitivnim propisima, nužnih za daljnu realizaciju projekta. U predstuddiji izvodljivosti su obuhvaćeni svi opisi i potrebni crteži, uključujući ali ne ograničavajući se na one koji su specificirani u projektnom zadatku, a u skladu sa standardnom međunarodno prihvaćenom nomenklaturom za Idejno rješenje, i najboljom međunarodnom praksom i potrebama za sagledavanje koncepcije rješenja.

Istraživanja bioloških značajki akumulacija koje pripadaju hidroenergetskom sustavu HE Vinodol.

Fizikalno-kemijske, biološke i ihtiološke značajke voda hidroelektrana na Dravi.

Fizikalno-kemijske, biološke i ihtiološke značajke voda hidroelektrana na Dravi.

U sklopu projekta korištenja voda sliva T-M-T lokalitet Koćuša je razmatran kao prostor za energetsko korištenje vodnog potencijala respektirajući i potrebe, drugih korisnika vodnog potencijala i prostora, kao i vodoprivredne uvjete. Proučavajući mogućnost energetskog korištenja u predstudiji izvodljivosti analizirana je izvedivost obzirom na kriterijalne funkcije višenamjenskog korištenja raspoložive bilance vode sukladno vodoprivrednim uvjetima, kao i doprinos projekta obrani od voda i obrani voda čineći projektno rješenje prijateljskim s okruženjem. Predstudija izvodljivosti je pripremljena tako da treba poslužiti za utvrđivanje izvedivosti projekta energetskog korištenja i ishođenje koncesijskih prava i sukladnih vodoprivrednih dokumenata kako bi, bude li izvedivo, nastavili daljnje aktivnosti na projektu ka njegovom dogotovljenju i komercijalnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Projektna rješenja trebaju pridonijeti uređenju okoliša, urbanističkom uređenju prostora i otvoriti perepsktive razvoja turističkih, sportsko-rekreacijskih i drugih djelatnosti. Sustav s pripadajućim objektima i postrojenjima: retencija, derivacijski objekti, pregrada, strojarnica s pratećim objektima, infrastruktura pristupnih putova i električne mreže u sklopu projekta MHE u svemu treba pratiti i podržavati prostorne i urbanističke planove šireg obuhvata te tradiciju gradnje kao i ambijentalne materijale i autohtone biljne vrste kako bi s krajobrazom činio jedinstvenu prirodnu cjelinu.Pri izradi predstudije izvodljivosti uzeta je u obzir sva raposloživa dokumentacija, a rješenje je tehnički obrađeno tako da posluži donošenju poslovne odluke o daljnjem vođenju projekta izradi naredne faze projektne dokumentacije, ishođenje prava i relevantnih dozvola sukladno pozitivnim propisima, nužnih za daljnu realizaciju projekta. U predstuddiji izvodljivosti su obuhvaćeni svi opisi i potrebni crteži, uključujući ali ne ograničavajući se na one koji su specificirani u projektnom zadatku, a u skladu sa standardnom međunarodno prihvaćenom nomenklaturom za Idejno rješenje, i najboljom međunarodnom praksom i potrebama za sagledavanje koncepcije rješenja.

Istraopživanja u svrhu optimizacije ihtiocenoze tijekom 2004. godine.

Tijekom ihtioloških istraživanja ušća rijeke Neretve i njenih pritoka u Hrvatskoj zabilježene su 34 vrste riba iz 15 porodica. Najbrojnija porodica bila je porodica Cyprinidae zastupljena s 14 vrsta, a slijede ju porodice Gobiidae s tri vrste te Salmonidae i Mugilidae sa po dvije vrste, dok su sve preostale porodice zastupljene samo sa po jednom vrstom. Na različitim staništima dominiraju različite vrste, ali u čitavom uzorku najčešće vrste su: Anguilia anguilla, Scardinius erythropthaimus scardafa, Rutilus basak, Atherina boyeri, Gasterosteus aculeatus, Gambusia affinis, Cobitis taenia narentana, Phoxinelius adspersus, Blenius fiuviatilis i Knipowitschia punctatissima. Predatorne vrste su vrlo rijetke, ako isključimo jegulju i relativno rijetku pastrvu. Riblja zajednica ušća Neretve obuhvaća 12 endemskih ribljih vrsta istočno-jadranskog slivnog područja medu kojima su i Chondrostoma kneri, Leuciscus svallize Leuciscus mc(rolepis, Paraphoxinus adspersus, Rutilus basak, Knipowitschia punctatissima croatica i Salmothymus obtusirostris. Strane unesene vrste su: Gambusia affinis, lctalurus nebulosus, Carassius auratus gibelio, Lepomis gibbosus i Cyprinuscarpio. Shanon-Wienerov indeks raznolikosti za riblju zajednicu iznosi 3.731 (log e) od mogućeg maksimuma od 5.044 s ujednačenošću od 74 %. Od 34 ekološki obrađene vrste njih 13 obuhvaćeno je Aneksom III Bernske konvencije.

Raznolikost, sastav vrsta i struktura riblje zajednice istraživani su u srednjem toku rijeke Drave u Hrvatskoj u razdoblju od 1983. do 2002. godine. U ovom radu opisan je utjecaj triju hidroelektrana i njihovih akumulacija na zajednicu riba. Tijekom razdoblja od dvadeset godina ulovljeno je 25, 913 jedinki riba koje obuhvaćaju 56 različitih vrsta iz 16 porodica. Porodica Cyprinidae zastupljena je s 31 vrstom, porodica Percidae sa 7 vrsta, a porodica Salmonidae s 3 vrste, dok su sve ostale porodice zastupljene sa po jednom ili dvije vrste riba. U samim akumulacijama deverika je dominantna vrsta, dok su ostale značajne vrste za rijeku Dravu bodorka, klen, uklija i balavac.

Procjena mogućnosti odvodnja viška vode iz Vrgorskog polja

Fizikalno-kemijske, biološke i ihtiološke značajke voda hidroelektrana na Dravi.

Cilj je studije bio dati biološko ekološke značajke za područje akumulacije Bajer, rijeke Krapine i okolnih područja u blizini naselja Konjšćina kako bi se zadovoljile povećane potrebe za vodom s planiranim proširenjem KTE Jertovec, čime je ujedno predviđeno proširenje i povećanje volumena postojeće akumulacije.

Obavljena su istraživanja planktonskih i bentonskih zajednica na nekoliko vertikalnih profila u akumulacijama Hazna i Vidara i određen je trofički stupanj zajedno sa fizikalno-kemijskim parametrima.

Struktura zajednice fitoplanktona u hidroenergetskom sustavu HE Čakovec

Sastav mrežnog planktona Baćinskih jezera.

Ihtiofauna Baćinskih jezera.

Kemizam vode i ihtioprodukcija Visovačkog jezera NP "Krka".

Procjena stupnja trofije Visovačkog jezera na temelju zajednice zooplanktona NP "Krka".