Search

Sudjelovanje na 90. danima dijabetologa predavanjem Antropološka istraživanja djece i trudnica-CRIBS

Unatoč opsežnoj literaturi koja istražuje kvalitetu života i njene prediktore, psihološke varijable poput percepcije stresnih životnih događaja, simptoma depresije, lokusa kontrole i nade gotovo da nisu istraživane među trudnicama, pri čemu nema istraživanja u kojima su na istom uzorku obuhvaćeni prediktori kvalitete života mladih majki u razdoblju izolacije tijekom COVID -19 epidemije. I trudnoća i COVID-19 zatvaranje specifične su okolnosti u životu mladih žena koja mogu predstavljati rizik za njihovo metalno zdravlje, a tijekom 2020. i 2021. godine utvrđeno je kako su upravo žene s malom djecom s rizikom za razvoj smetnji i problema mentalnog zdravlja tijekom COVID-19 epidemije, što je bio dodatni poticaj za provođenje ovog istraživanja. Cilj je bio ispitati razliku u kvaliteti života na istom uzorku žena koje su bile trudnice u 18. do 28. tjednu prenatalnog razdoblja i mladih majki tijekom COVID-19 zatvaranja 2020. godine te istražiti odrednice i usporediti strukturu prediktora kvalitete života u trudnoći i tijekom COVID-19 zatvaranja. Navedenim dvjema točkama mjerenja obuhvaćene su 133 zdrave trudnice u dobi od 18 godina ili više, s jadranskih otoka Brača i Hvara, kao i susjednog kopnenog grada Splita i okolne Splitsko- dalmatinske županije. Primijenjene su skraćena verzija skala procjene kvalitete života, upitnika Svjetske zdravstvene organizacije (WHOQOL-bref), multidimenzionalna ljestvica zdravstvenog lokusa kontrole, Edinburška skala postnatalne depresije te procjene stresa i nade. Mlade majke procijenile su većom kvalitetu života tijekom COVID-19 u odnosu na kvalitetu života u trudnoći na sve četiri domene. Utvrđeni su različiti obrasci značajnih prediktora za četiri domene kvalitete života u dvije točke mjerenja te različita struktura prediktora u trudnoći i tijekom COVID-19 zatvaranja, pri čemu je odabranim prediktorima u trudnoći objašnjena znatno veća količina varijance kvalitete života u odnosu na razdoblje tijekom COVID-19.

Pojam “stres” se danas često susreće, a označava iscrpljenost uzrokovanu duševnim ili tjelesnim preopterećenjem organizma [1]. Utvrđeno je da tijekom stresnih razdoblja dolazi do disregulacije osi hipotalamus- hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA) što dovodi do povećanih razina kortizola takozvanog “hormona stresa” koji sudjeluje u mnogim metaboličkim i imunomodulacijskim procesima [2]. Posljednjih desetljeća glazba se proučava kao nefarmakološka i neinvanzivna metoda snižavanja stresa poznata po svom smirujućem učinku [3]. Glavni cilj ovog istraživanja je detekcija i povezanost razine kortizola u trudnica s provođenjem slobodnog vremena u stvaranju i slušanju glazbe. Pretpostavka je da bi ispitanice s većom učestalošću glazbenih aktivnosti trebale imati bolje vrijednosti biokemijskih parametara i održavati normalan indeks tjelesne mase (BMI). Istraživanje će se provoditi na podacima prikupljenim tijekom provedbe projekta “Kohortna studija rođenih na istočnojadranskim otocima (CRIBS)” kako bi se razjasnili čimbenici povezani u kontekstu metaboličkog sindroma koji zahvaća sve veći dio populacije. Analizirani su uzorci seruma prikupljeni od zdravih trudnica u Splitsko- dalmatinskoj županiji (Hrvatska). Primijenjen je analitički protokol za određivanje kortizola u humanom serumu tekućinskom kromatografijom visoke učinkovitosti (HPLC). Preliminarnim rezultatima utvrđena je statitički značajna umjerena negativna povezanost kortizola i provođenja slobodnog vremena (stvaranjem i slušanjem glazbe) tijekom trudnoće (p

Cilj istraživanja je utvrditi promjene u načinu provođenja slobodnog vremena trudnica prije i tijekom trudnoće te utvrditi neke psihosocijalne odrednice zadovoljstva životom trudnica na otocima i susjednom kopnu. Istraživanjem je obuhvaćeno 326 žena u razdoblju od 18 do 28 mjeseca trudnoće. Osim sociodemografskih varijabli obrazovanja, subjektivne procjene materijalnog stanja obitelji i broja članova kućanstva sudionica primijenjeni su instrumenti koji mjere zadovoljstvo životom, učestalost korištenja slobodnog vremena, uznemirenost stresnim događajima, dimenzije zdravstvenog lokusa kontrole, depresivne simptome te izraženost nade. Smanjena je čestina korištenja svih oblika slobodnog vremena trudnica u trudnoći pri čemu je utvrđena je statistički značajna promjena u korištenju aktivnijih oblika slobodnog vremena trudnica (tjelovježba, rekreacija na otvorenom, vrtlarstvo, putovanja, umjetnost i obrt, hobiji, vjerske i duhovne aktivnosti kartanje, piće, slušanje glazbe, računarstvo i igranje igrica) dok nema razlike u čestini čitanja knjiga, gledanja TV i filmova, u vremenu provedenom s obitelji i prijateljima te pripremi hrane i kuhanju prije i poslije trudnoće. Odabranim prediktorskim varijablama objašnjeno je 38, 2% varijance zadovoljstva životom trudnica, pri čemu su sa zadovoljstvom životom izravno ili neizravno povezani subjektivna procjena materijalnog stanja obitelji, promjena u načinu korištena slobodnog vremena trudnica, moćni drugi kao dimenzija lokusa kontrole, depresivni simptomi i nada. Što je bolja subjektivna procjena materijalnog stanja u obitelji, izraženija nada i vjerovanje trudnica da moćni drugi imaju kontrolu nad njihovim zdravljem te manji broj depresivnih simptoma trudnica, izraženije je njihovo zadovoljstvo životom. Također, što je veća razlika u korištenju slobodnog vremena prije i za vrijeme trudnoće veće je zadovoljstvo životom trudnica. Navedeno ukazuje na veće zadovoljstvo životom trudnica koje u većoj mjeri vode brigu o vlastitom slobodnom vremenu i aktivno se prilagođavaju trudničkom statusu. Osim smjernica za buduća istraživanja u izlaganju će se diskutirati praktične implikacije dobivenih rezultata.

CILJ: Cjelogenomske asocijacijske studije (GWAS) dosada su identificirale stotine učestalih varijanti gena povezanih s kompleksnim tragovima, međutim te varijante mogu objasniti samo manji dio fenotipske raznolikosti. U posljednje vrijeme sve više pažnje usmjereno je na ulogu epigenetičke varijabilnosti u etiologiji kompleksnih bolesti. Otkrivanje temeljnih genetičkih i epigenetičkih čimbenika koji pridonose povećanom riziku razvoja kardiometaboličkih poremećaja može značajno pridonijeti razvoju novih strategija prevencije i terapije navedenih poremećaja. U ovom istraživanju proveli smo iscrpnu asocijacijsku studiju na razini cijelog epigenoma (EWAS) koristeći longitudinalne uzorke sakupljene u razmaku od 10 godina i integrirali ih s prethodno provedenom GWAS studijom metaboličkih tragova populacije istočnojadranskih otoka Hrvatske. Glavni cilj rada je utvrditi epigenetičke čimbenike koji stoje u podlozi nastanka kardiometaboličkih poremećaja u navedenoj populaciji. METODE: Postavili smo sljedeće hipoteze: (1) stabilne epigenetičke oznake definiraju razvojnu putanju kardiometaboličkih tragova ; (2) dinamične oznake koje se mijenjaju tijekom života ovisno o unutarnjim biološkim procesima i egzogenim stresorima pridonose razvoju kardiometaboličkih poremećaja kasnije u životu ; i (3) te epigenetičke oznake u interakciji sa genetičkom raznolikošću utječu na varijabilnost fenotipa. Za testiranje hipoteza iskoristili smo postojeću bazu od >1, 400 uzoraka koja sadrži fenotipske, okolišne, DNA i GWA podatke prikupljenu na otoku Hvaru 2007.-2008. godine te ponovo uzorkovali >700 osoba iz prethodne studije 10 godina kasnije (2017.). Također smo proveli EWAS koristeći novorazvijeni EPIC 850K BeadChip methylation array na uparenim uzorcima u dvije vremenske točke kako bi procijenili metilacijske uzorke i proveli integrativnu cjelogenomsku i cjeloepigenomsku analizu kako bi istražili njihov zajednički utjecaj na varijabilnost tragova pomoću pristupa sistemske biologije. REZULTATI: Nakon provođenja asocijacijske studije kardiometaboličkih tragova na razini cijelog epigenoma te integrativne cjelogenomske i cjeloepigenomske analize otkriven je relativno malen medijan beta-vrijednosti metilacijskih uzoraka tijekom10 godina. ZAKLJUČAK: Preliminarno istraživanje temeljeno na nasumično odabranih 112 parova (N=224) uzoraka pokazuju da je medijan beta-vrijednosti metilacijskih uzoraka tijekom 10 godina relativno malen što sugerira da su pronađene epigenetičke oznake stabilne značajke kardiometaboličkih tragova. Financirano od strane NIH, projekt broj R56HL128493.

Utjecaj prehrane na zdravlje i razvoj bolesti.

Cilj našeg istraživanja bio je pronaći razlike između trenera različitih sportova, u dimenzijama zadovoljstva životom i općeg životnog iskustva, za skup nezavisnih varijabli, sociodemografskih te vezanih uz bivšu sportsku karijeru te trenerski posao. Ispitali smo ukupno 132 trenera različitih sportova u Hrvatskoj, tijekom seminara za trenere Hrvatske olimpijske akademije. Za mjerenje zadovoljstva životom, koristili smo Proširenu skalu zadovoljstva životom i skalu Općeg životnog iskustva. Najveći broj statistički značajnih razlika među trenerima pronađen je u području rodnih razlika, što smo protumačili potencijalnim rodnim ulogama i stereotipima. Statistički značajne razlike pronađene su u dimenziji Životno postignuće (veći rezultati kod neoženjenih/ neudanih) ; u dimenziji Fitness (veći rezultati kod trenera koji su to postali odmah nakon sportske karijere) ; u dimenziji Zadovoljstvo i optimizam (veći rezultati kod trenera koji su ranije osvajali medalje na državnom prvenstvu). Treneri koji su se prestali baviti sportom zbog kritičnih događaja u životu, imaju veće prosječne rezultate u dimenziji Negativne emocije i stres. Pronašli smo mali broj statistički značajnih razlika među trenerima u zadovoljstvu životom i općem životnom iskustvu u odnosu na skup nezavisnih varijabli.

Istraživanja su provedena 2003. godine na uzorku od 307 ispitanika na otoku Visu (Komiža, grad Visa i Viška sela), 135 muškaraca i 172 žene u dobi od 18 do 85. godine. Analiza se temelji na upitniku o prehrambenim navikama i anamnezi kompleksnih bolesti, antropometrijskim mjerenjima, biokemijskim analizama krvi i mjerenju krvnog tlaka. Utvrđena je promjena u prehrambenim navikama u odnosu na tradicijonalnu mediteransku prehranu, što uključuje znatno viši unos crvenog mesa, zasićenih masnih kiselina, mlijeka i mliječnih proizvoda te jednostavnih šećera. Nadalje, utvrđena je jedna od najvećih prevalencija pretilosti u Hrvatskoj, što je jedan od glavnih uzroka visokoj prevalenciji hipertenzije (69 %), metaboličkog sindroma (prema NCEP) (47, 2 %), dijabetes melitusa (8, 1 %) koronarnih bolesti (9, 4 %) i moždanog udara (3, 9 %). Metabolički sindrom (MS) jedan je od najvećih rizika u nastajanju dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Promjena prehrambenih navika snažan je pokretač za ekspresiju gena odgovornih za nastajanje kompleksnih bolesti, što će imati veći odjek u manjim, relativno izoliranim populacijama.

U ovom je radu provedeno istraživanje o prehrambenim navikama, predikciji metaboličkog sindroma te učinku edukacije o zdravlju adolescenata u dobi od 14 do 17 godina u 3 hrvatske regije. Cilj istraživanja bio je utvrditi prehrambene navike, antropometrijske karakteristike i biokemijske parametre krvi te odrediti učestalost povećane tjelesne mase, pretilosti i predikciju metaboličkog sindroma kod ispitanika različite dobi i spola u Dalmaciji, Istočnoj i Središnjoj Hrvatskoj. Cilj je bio ispitati i učinak edukacije o prehrani i zdravim životnim stilovima tijekom jedne godine s obzirom na promatrane parametre. Provedena je dijetetička metoda (nekvantitativni upitnik o učestalosti unosa hrane i pića), antropometrijsko mjerenje, mjerenje krvnog tlaka i biokemijska analiza krvi. Nakon ciljane edukacije s obzirom na utvrđeni prehrambeni status ispitanika, pristupilo se ponovnom utvrđivanju prehrambenih navika, antropometrijskom mjerenju, mjerenju krvnog tlaka te biokemijskoj analizi krvi ispitanika. Izvedeni su zaključci o promjenama u prehrambenim navikama, učestalosti prekomjerne tjelesne mase, pretilosti i predikcije metaboličkog sindroma ispitanika. Adolescenti se međusobno razlikuju u prehrambenim navikama i predikciji metaboličkog sindroma prema dobi, spolu i regiji. Pozitivan učinak edukacije o prehrambenim navikama i zdravim životnim stilovima očituje se većim promjenama u prehrambenim navikama ispitanica u odnosu na ispitanike iz svih regija. Nakon edukacije, nema značajne promjene kod normalno uhranjenih ispitanika oba spola iz Dalmacije i Središnje Hrvatske dok se povećava broj prekomjerno teških ispitanika iz Dalmacije te pretilih ispitanika iz Istočne Hrvatske. Prije i nakon edukacije, predikcija metaboličkog sindroma prema kriterijima National Cholesterol Education Programs (NCEP), ustanovljena je kod jedne ispitanice iz Dalmacije. Najzastupljeniji prediktivni parameteri za metabolički sindrom u ovoj populaciji bili su povišeni krvni tlak i sniženi HDL-kolesterol. The focus of the research in this paper was on dietary habits, prediction of the metabolic syndrome and effects of education on health in adolescents aged 14 to 17 years in 3 Croatian regions. The aim of the study was to determine eating habits, anthropometric characteristics and biochemical parameters of blood and to determine the frequency of weight gain, obesity and prediction of metabolic syndrome in participants of different ages and genders in Dalmatia, Eastern and Central Croatia. The other aim was to examine the effects of education on nutrition and healthy lifestyles during a period of one year with respect to the observed parameters. A dietetic method was conducted (non-quantitative questionnaire on the frequency of food and beverage intake), together with anthropometric measurement, blood pressure measurement and biochemical analysis of blood. After the targeted education with regard to the established nutritional habits of the participants was concluded, a second round of determining of dietary habits, anthropometric measurement, measurement of blood pressure and biochemical analysis of the participants' blood was started. Conclusions were drawn on the changes of participants' dietary habits, the frequency of their overweight, obesity, and predictions of metabolic syndrome. The adolescents differ from each other in dietary habits and prediction of metabolic syndrome by: age, gender, and geographical region. The positive effect of education on dietary habits and healthy lifestyles is manifested in significant changes in the dietary habits of the female participants compared to the total number of participants from all regions. After the education, there are no significant changes in the normal diet of participants in both gender from Dalmatia and Central Croatia, while the number of overweight participants from Dalmatia and obese participants from Eastern Croatia is increasing. Before and after education, the prediction of metabolic syndrome was established in one participant from Dalmatia, according to the criteria of the National Cholesterol Education Programs (NCEP). The most common parameters of participants with prediction of metabolic syndrome are high blood pressure and lowered HDL-cholesterol.

Pregled rada Instituta za antropologiju od njegovog osnutka 1992. godine, objavljen povodom 25. obljetnice postojanja.