Search

Pametni satovi sve su moderniji i napredniji te svakom korisniku olakšavaju svakodnevni život. Svaki korisnik može pregledati i pratiti podatke vezane uz vlastito zdravlje kao što su otkucaji srca, tlak, razina kisika u krvi itd. Uz to, korisnik može pametni sat koristiti za: pregled poruka i odgovaranje istima, obavljanje poziva, upravljanje glazbom, pokretanje treninga i njegovo praćenje, beskontaktno plaćanje, kućnu automati-zaciju i još mnogo toga. Cilj rada bio je upoznati se s pojmom operativnog sustava pametnih satova i usporediti dva operativna sustava: watchOS i Wear OS. U sklopu rada provedena je i kratka anketa. Podaci su prikupljeni od ukupno 102 ispitanika. Rezultati omogućuju uvid u percepciju društva u vezi operativnih sustava pametnih satova. Smart watches are getting more modern and advanced and they make life easier for every user. Each user can view and monitor data related to his own health, such as hearth rate, blood pressure, blood oxygen level etc. In addition, the user can use the smart watch to: view and reply to messages, make calls, manage music, monitor training data, contactless payment, home automation and much more. The aim of this paper was to get acquainted with the concept of the operating system of smart watches and the comparison of two operating systems: watchOs and Wear OS. As part of this paper, a short survey was conducted. Data was collected from a total of 102 participants. The results provide an insight into society's perception regarding the operating systems of smart watches.

U okviru diplomskog rada potrebno je razviti operacijski sustav koji će proširiti osnovne funkcionalnosti već implementirane u završnome radu pod naslovom "Operacijski sustav za rad u stvarnom vremenu" (Kelava, 2019.). Dakle pored već implementiranog Round-robin i Rate-monotonic raspoređivanja zadataka, te pored upravljačkog sustava za tipkovnicu i prikaz, potrebno je implementirati i naprednije komponente poput FCFS raspoređivača, prioritetnoga raspoređivanja, CFS raspoređivača dizajniranoga od strane Inga Molnara kojim se ravnomjerno raspoređuje procesorska snagu među procesima, te naposljetku i datotečni sustavi FFS koji je korišten u ranijim fazama Unixa, a kojemu je cilj smjestiti više sličnih datoteka zajedno kako bi se smanjilo vrijeme potrage na disku s raznim heuristikama. Izvedbu samoga rada potrebno je demonstrirati na ARM arhitekturi za koju je operacijski sustav i razvijan. As part of the thesis, it is necessary to develop an operating system that will expand the basic functionalities already implemented in the bachelor’s thesis entitled "Realtime operating system" (Kelava, 2019). So in addition to the already implemented Round-robin and Rate-monotonic task scheduling and keyboard and display control system, it is necessary to implement more advanced components such as FCFS scheduler, priority scheduling, CFS scheduler designed by Inga Molnar which evenly distributes processing power among processes, and finally FFS file systems used in earlier stages of Unix, and which aims to place multiple similar files together to reduce disk search time with various heuristics. The performance of the work itself needs to be demonstrated on the ARM architecture for which the operating system was developed

Cilj ovog završnog rada bio je razviti funkcionalan operacijski sustav (engl. operating system) „od nule”. Iako je poprilično jednostavan, usporedivši ga s modernim operacijskim sustavima široke uporabe, pruža uvid u osnove njihovog funkcioniranja i razvoja. Prvi je korak bio napisati njemu pripadajući pokretač operacijskog sustava (engl. bootloader), u ovom slučaju u MBR (engl. Master Boot Record) formatu. Zatim taj bootloader učitava narednih „x” sektora sa diska (nakon prvog, koji je sȃmi bootloader). Učitavanje tih sektora odnosi se na učitavanje kôda jezgre (engl. kernel) koji se nalazi u njima. Zadano procesor kôd počinje izvršavati u tzv. Real Mode-u, odnosno interpretira instrukcije kao 16-bitne. Kako bi imao proširen set mogućnosti potrebno ga je prebaciti u 32-bitni zaštićeni način rada (engl. Protected Mode, u daljnjem tekstu „PM”). U PM-u procesor dobiva mogućnost adresiranja, odnosno korištenja, mnogo više memorije nego što je imao u 16-bitnom načinu, a također se otvara i mogućnost zaštite memorije. Prebacivanje u PM podrazumijeva određene pripreme koje su objašnjene u glavnom dijelu rada. Nakon svega toga počinje se izvršavati kôd operacijskog sustava, za potrebe ovog rada napisan u programskom jeziku C. Video memorija koristi se u tekstualnom načinu rada koji je jednostavniji jer se pikselima (engl. pixel – picture element) ne pristupa direktno. Za pokretanje kôda koristio se emulator QEMU (engl. Quick Emulator), ali treba imati u vidu da ga je moguće pokrenuti i preko nekog tipa stvarnog diska (npr. CD-ROM-a, tvrdog diska, memorijskog štapića itd.) direktno na bilo kojem 32 ili 64-bitnom računalu x86 arhitekture. Točnije rečeno, na procesoru koji implementira x86 set instrukcija (engl. instruction set). U praksi praktički na bilo kojem današnjem stolnom (engl. desktop) računalu., The goal of this undergraduate thesis was to develop functional operating system (OS) from scratch. Even though it's pretty simple, comparing it to the modern widespread operating systems, it provides insight into the basics of their functioning and development. The first step was writing it's appurtenant bootloader, in this case in MBR (Master Boot Record) format. Then that bootloader loads subsequent „x” number of sectors from the disk (after the first one, which is the bootloader itself). Loading of sectors is about loading the kernel code which resides inside them. By default, CPU (Central Processing Unit) starts to execute code in the so-called Real Mode, i.e. it interprets code as a set of 16-bit instructions. To widen its options, it's necessary to make a switch to 32-bit Protected Mode (hereinafter PM). Being in PM, CPU gains access to much more memory than it had on disposition in the 16-bit mode. Also, it opens up a way to implement memory protection. Switch to PM implies certain setup steps which are explained in the main part. After all that the OS code, for this thesis' needs written in programming language C, starts to execute. Video memory is used in text mode which is simpler because pixels (picture elements) are not accessed directly. Code was executed with QEMU (Quick Emulator), but it must be noted that it's possible to execute it using some type of real-life disk (e.g. CD-ROM, hard disk, USB stick etc.) directly on any 32 or 64-bit computer which implements x86 Instruction Set; virtually on any modern desktop computer.

Ovaj diplomski rad prikazuje i opisuje kako su se operacijski sustavi razvijali kroz povijest te je detaljno opisan rad operacijskog sustava u suštini. Navedeni su i objašnjeni razno razni zadaci koje rade operacijski sustavi. Istraženo je koje hardverske komponente trebaju imati računala za rad na pojedinim operacijskim sustavima. Detaljnije je opisan rad programa, procesa, dretvi, jezgra operacijskog sustava, gospodarenje spremničkim prostorom i na kraju datotečni podsustav. Proučit će se gdje se sve koriste i gdje se sve mogu primjenjivati operacijski sustavi i na koji način oni pripomažu i koje pogodnosti imaju za krajnjeg korisnika. This dissertation shows how operating systems have evolved through history and it describe in detail the operation of the operating system in essence. The various tasks performed by operating systems are listed and explained. It was investigated which hardware components computers should have so they can work on individual operating system. The operation of the program, process, threads, operating system kernel, container space management and finally the file subsystem are described in more detail. It will examine where everything is used and where all operating systems can be applied and how they can help and what benefits they have for the end user.

Ovaj završni rad testira performanse stolnog računala koje ima operacijski sustav Linux koji je skup osnovnih sustavnih programa koji omogućuje vezu između sklopovlja i korisničkih programa. Pogledom na popularnost distribucija operacijskog sustava Linux odabrane su sljedeće distribucije operacijskog sustava Linux: Ubuntu 20.04. LTS, Linux Mint 19.3. Tricia i PopOS 20.04. Ideja završnog rada je detaljno proučiti i usporediti rad s procesorom, memorijom, grafičkim sustavom i SSD diskom između različitih distribucija Linux operacijskog sustava, te usporediti njihove performanse. Mjerenja su provedena s više različitih testnih alata specijaliziranih za točno određenu komponentu računala. Na osnovu rezultata mjerenja performansi dobivenih koristeći razne testne alate rezultati su analizirani i uspoređeni. Na istom stolnom računalu instalirane su sve distribucije Linux operacijskog sustava i najbolje rezultate uz određene komponente ostvaruje Pop OS 20.04. This bachelor tesis tests the performance of a desktop computer running Linux operating system, which is a set of basic system programs that provides a connection between hardware and user programs. Looking at the popularity of Linux distributions, the following Linux distributions have been selected: Ubuntu 20.04. LTS, Linux Mint 19.3. Tricia and PopOS 20.04. The idea of the final work is to study in detail and compare the work with the processor, memory, graphics system and SSD disk between different distributions of the Linux operating system, and compare their performance. Measurements were performed with a number of different benchmark tools specializing in a specific computer component. Based on the performance measurement results obtained using various benchmark tools, the results were analyzed and compared. All Linux operating system distributions are installed on the same desktop computer, and Pop OS 20.04 achieves the best results with certain components.

Sustavi za rad u stvarnom vremenu moraju osim logičke ispravnosti zadovoljiti i zadana vremenska ograničenja. Za jednostavne sustave može se koristiti upravljačka petlja ili upravljanje zasnovano na događajima (pomoću prekida). Kod složenijih sustava praktičnije je koristiti operacijski sustav za rad u stvarnom vremenu. Takvi operacijski sustavi nude više različitih algoritama raspoređivanja zadataka koji mogu pomoći da sustav što efikasnije obavlja poslove na vrijeme. Raspoređivanje može biti prekidivo, pri čemu zadatak u izvođenju može biti prekinut od strane drugog zadatka, ili neprekidivo, pri čemu zadatak koji se izvodi ne može biti prekinut već mora biti obavljen do kraja. Također algoritme raspoređivanja možemo podijeliti na statičke (raspoređivanje na temelju unaprijed zadanih parametara) i dinamičke (sustav tijekom rada mijenja parametre raspoređivanja). Neki od najčešće korištenih algoritama raspoređivanja su: FCFS (raspoređivanje po redu prispijeća), RR (kružno raspoređivanje podjelom vremena), prioritetno raspoređivanje, te EDF (raspoređivanje po vremenu krajnjeg završetka). In addition to logical correctness, real-time systems must also meet the set time limits. For simple systems, a control loop or event-based control (using interrupts) can be used. For more complex systems, it is more convenient to use the real-time operating system. Real-time operating systems offer a number of different task scheduling algorithms that can help the system perform tasks on time as efficiently as possible. Task scheduling can be preemptive, whereby a task in progress can be interrupted by another task, or cooperative, whereby the task being performed cannot be interrupted but must be completed. Also, scheduling algorithms can be divided into static (scheduling based on predefined parameters) and dynamic (the system changes scheduling parameters during operation). Some of the most commonly used scheduling algorithms are: FCFS (First Come First Serve), RR (Round Robin), priority scheduling, and EDF (Earliest Deadline First).

Poznato je kako je rast i razvoj informatičke industrije uzrokovao pojavu mnogih softverskih rješenja, čime se izdvojio i povećan broj operacijskih sustava, te tehnologija koje omogućuju razvoj programske podrške za navedene sustave. Dolazi do većih zahtjeva tržišta, veće potrebe za radnom snagom, čime su i ekonomski izdaci mnogo veći. Postavlja se pitanje na koji način riješiti problem potrošnje resursa, a istovremeno ishoditi kvalitetnu mobilnu aplikaciju? Osim odluke o tome hoćemo li odabrati web, hibridni ili nativni tip aplikacije, potrebno je proučiti i postojeća okruženja za razvoj, te se opredijeliti za ono koje donosi balans pozitivnog iskustva razvoja aplikacije, uz proizvod koji će donijeti pozitivno iskustvo korisnika programske podrške. S obzirom da smo proučili najpopularnija okruženja, te se odlučili za razvoj hibridne aplikacije korištenjem HTML-a, CSS-a i JavaScript-a uz PhoneGap, možemo istaknuti kako je odabrano rješenje donijelo pozitivan rezultat. Osim toga, ove tehnologije bile bi pogodne i za edukaciju., It is well known that the growth and development of the IT industry caused the appearance of many software solutions, among them many operating systems and technologies that enable software development for these operating systems. There are higher market demands, increased needs and economic expenditures. The question arises how to solve the problem of resource consumption while at the same time obtaining a high-quality mobile application? In addition to deciding whether to choose a web, hybrid or native type of application, it is necessary to study the existing development environments and decide for the one that brings the balance of the positive experience of application development, with a product that will bring positive software user experience. Since we have studied the most popular environments, and decided to develop a hybrid application using HTML, CSS and JavaScript with PhoneGap, we can point out that the selected solution has brought a positive result. In addition, these technologies would also be suitable for education.

Diplomski rad iz kolegija “Informacijski management“ bavi se tematikom uporabe i sistemske administracije Unix/Linux operacijskih sustava s naglaskom na implementaciju u poslovne organizacije te financijskim benefitima. Rad započinje uvodom u samu definiciju IT infrastrukture kao žarišne točke poslovne organizacije. Potom prelazi u polje sistem administracije i njenih temelja, DevOps kao pozicije u koju sistem administratori sve više zalaze. Slijedi pregled uporabe u poslovnim organizacijama kroz određena polja (administracija, virtualizacija, uporaba kontejnera, kibernetička sigurnost) u kojima se pojedinačno mogu vidjeti financijski dobitci. Uporabom sustava baziranih na Unix/Linux unutar poslovnih organizacija i sistem administratorom kao glavnom osobom zaduženom za održavanje rada IT infrastrukture dokazani su benefiti. Poslovnim organizacijama bit je maksimizirati dobit uz najmanje moguće rashode. Povezanost financijskih metoda s ovakvom vrstom operacijskog sustava je iznenađujuća. Uz metode kao ROI, NPV i ostale metode u kombinaciji s pravim alatima, metodama i standardima prikazuje se simbioza IT, IT managementa i ekonomije te je najbolji prikaz kako tehnologija daje oslonac za dugoročno poslovanje i boljitak poslovne organizacije. Ovim radom dokazano je da svaka poslovna organizacija koja nastoji dugoročno poslovati te pritom ostvarivati dobit a imati što manje rashode treba implementirati ovakvu vrstu operacijskog sustava te time dati na važnosti ulogu sistem administratora u poslovnoj organizaciji. The thesis "Information Management" focuses on the use and system administration of Unix/Linux operating systems with an emphasis on implementation in business organizations and financial benefits. The work begins with an introduction to the definition of IT infrastructure as a focal point of the business organization. It then moves into the field of the administration system and its foundations, DevOps as a position in which the system administrators increasingly go. The following is an overview of the use in business organizations through certain fields (administration, virtualization, use of containers, cybersecurity) where financial gains can be seen individually. The work begins with an introduction to the definition of IT infrastructure as a focal point of the business organization. It then moves into the field of the administration system and its foundations, DevOps as a position in which the system administrators increasingly go. The following is an overview of the use in business organizations through certain fields (administration, virtualization, use of containers, cybersecurity) where financial gains can be seen individually.

Pogledom na tržište operacijskih sustava uzeli smo najzastupljenije operacijske sustave i istražili njihove performanse na stolnom i prijenosnom računalu. Nit vodilja usporedbe ta dva različita računala je bila u tome što ljudi u velikoj mjeri putuju zbog raznih razloga te im je potreban stabilan sustav koji može bez problema obavljati njihove svakodnevne obaveze na računalu. Htjeli smo vidjeti u kolikoj mjeri prijenosno računalo zaostaje u odnosu na mnogo snažnije stolno računalo. Koristeći razne testne alate dobili smo rezultate mjerenja performansi koje smo onda mogli detaljnije analizirati i uspoređivati. Na oba računala instalirali smo iste sustave i došli smo do zaključka da nevezano za performanse određenih komponenti najbolje rezultate ostvaruje Windows 7, a to možemo pripisati činjenici da je najduže na tržištu te su sve greške ispravljene i možemo reći da je to najkompletniji sustav. By looking at the operating systems market we took the most reputable ones and explored their capabilities on desktop and laptop computers. The reason for comparison between these two computers was that people travel to a large extent for a variety of reasons and need a stable system that can smoothly perform their daily tasks on the computer. The goal of this paper was to research how much does notebook computers lagging behind a much more powerful desktops. By using various benchmark tools we have conducted experiments and measurments in order to get performance results that we can analyse. On both computers we have installed three different versions of Windows operating systems, namely Windows 7, Windows 8.1 and Windows 10. We came to the conclusion that the performance of certain components is best achieved by running Windows 7. This can be concluded to the fact that it is the longest on the market and all the errors are corrected and we can say that this is the most complete system.

Operacijski sustav za ugradbene sustave za rad u stvarnom vremenu s mješovitom razinom kritičnosti razvijen u ovom završnom radu je namijenjen za Cortex-R platformu. Cortex-R platforma je namijenjena za stroge sustave za rad u stvarnom vremenu i sustave s različitom razinom kritičnosti. Implementiran je OPA algoritam za statičku dodjelu prioriteta skupu zadataka s različitom razinom kritičnosti. Implementiran je statički pristup raspoređivanju zadataka SMC i adaptivni pristup raspoređivanju zadataka AMCrtb. Razvijeni operacijski sustav podržava upravljanje prekidima, memorijom i vremenom. Sustav je razvijen za ARM procesorsku arhitekturu. Sustav je testiran na TMS570LC43x pločici. In this thesis real-time operating system for mixed criticality was developed for Cortex-R target platform. Cortex-R platform is intended for hard RTOS and mixed criticality systems. In this assignment OPA algorithm was implemented for static priority assignment for set of tasks with mixed criticality. Static task scheduling approach (SMC) was implemented, as well as the adaptive approach (AMCrtb). Operating system that was developed supports interrupt handling, memory management and time management. System was developed for ARM architecture and was tested on TMS570LC43x board.

Ovaj rad se bavi izradom jednostavnog operativnog sustava koji se sastoji od tri dijela: bootloadera, jezgre operativnog sustava (engl. kernel) i ljuske (engl. shell). Sva tri dijela se prvo opisuju kroz teoriju, a zatim u posebnoj cjelini rada i praktični dio. U praktičnom dijelu rada je prikazano kako je napravljen jednostavni operativni sustav koji je nazvan Orek tj. prikazan je postupak izrade bootloadera, jezgre i ljuske za operativni sustav Orek. Ovaj rad može poslužiti kao uvod u izradu složenijeg operativnog sustava jer se u njemu objašnjava proces izrade operativnog sustava od podizanja bootloadera do ljuske u kojoj korisnik komunicira sa računalom i uz pomoć jezgre operativnog sustava obavlja određene operacije., This paper deals with the creation of a simple operating system consisting of three parts: bootloader, core of the operating or kernel and shell. Those three parts are first described in theory, and then in the special part of a paper their usage. This paper can easily show how to create a simple operating system called Orek, i.e. the process of creating a bootloader, core and shell for the operating system Orek. This work can serve as an introduction to the more complex operating system development because it explains the process of making the operating system from bootloader up to shell where the user communicates with the computer and, with the help of the core of the operating system, perform certain operations.

U ovom radu opisan je razvoj iOS aplikacije. Pritom su objašnjene glavne tehnike razvoja u Apple-ovom razvojnom okruženju Xcode, te mogući pristupi radu, storyboard ili programski. Prikazane su i moguće arhitekture pri razvoju iOS aplikacija, Apple-ov MVC ili MVVM. Predmet samog rada je aplikacija za platformu iOS za oglašavanje kvarova i prikupljanje ponuda za popravke. Za bazu podataka korišten je Google-ov Firebase Realtime Database, kako bi se ostvarila komunikacija u stvarnom vremenu. U bazi podataka postoje četiri modela; klijent, radnik, zahtjev i ponuda. Klijent i radnik korisnici su aplikacije i ostvaruju komunikaciju međusobnim slanjem zahtjeva i ponuda. Ovako se omogućuje komunikacija bez razgovora, što je i cilj aplikacije. This paper describes the development of an iOS application. The main development techniques in the Apple Xcode development environment are explained, as well as possible approaches to work, those are storyboard or programming approach. There are also possible application architectures explained for developing an iOS applications, Apple's MVC or MVVM. The work itself is the iOS platform application for malfunction advertising and collection bidding. The database has been established by using Google's Firebase Realtime Database to help real-time communication. There are four models in the database; client, worker, request and offer. Client and worker are users of applications and realize communication by mutual sending of requests and bids. This allows communication without actual talk, which is the goal of the application.

Sustavi za rad u stvarnom vremenu koriste se u mnogim granama tehnologije zbog determinizma koji pružaju. Za razliku od njih, operacijski sustavi za opću namjenu poput Linux-a i Windows-a nisu deterministički. Cilj ovoga rada je napraviti ispitni sustav za mjerenje vremena odaziva mjerenog sustava, kao i generirati pobudu na koju će se odziv dogoditi. Mjereni sustav u ovom slučaju bio je Linux operativni sustav s implementacijom u programskim jezicima C, C++, Python i JavaScript. Na kraju su dani rezultati mjerenja kao i njihova interpretacija na različitim frekvencijama. Real-time systems are used in many branches of technology because of the determinism they provide. Unlike them, general purpose operating systems such as Linux and Windows, are not deterministic. Goal of this thesis is to create a test system used for measuring the response time of the measured system, as well as generate the impulse to which the response will occur. The measured system in this case was the Linux operating system with implementation in C, C ++, Python and JavaScript program languages. At the end, the results of the measurement are given and their interpretation at different frequencies.

Operacijski sustav Linux je popularan za primjenu na ugradbenim računalima, ali se dugo nije smatrao dovoljno pouzdanim za rad u stvarnom vremenu. Novije verzije su napravile veliki napredak u tom području. U ovom radu je ispitano u kolikoj mjeri je Linux sada spreman za rad u stvarnom vremenu, koji faktori utječu na njegova vremenska svojstva te kakva su ona u usporedbi s operacijskim sustavom FreeRTOS. Mjerena veličina je kašnjenje između rastućeg ili padajućeg brida na ulaznom GPIO pinu i istog brida na izlaznom pinu. Kašnjenje se mjerilo na posebno razvijenom mjernom sustavu koji se sastoji od dva STM mikroupravljača. Rezultati pokazuju da je Linux na Raspberry Pi sklopovskoj platformi dovoljno dobar za blage sustave za rad u stvarnom vremenu, ako se kod na njemu izvodi u jezgrenom načinu rada. The Linux operating system is popular for embedded computing, but, for a long time, was not considered reliable enough for real-time applications. More recent versions demonstrate a major improvement in this regard. Within this thesis, testing was performed to determine to what extent is Linux ready for real-time applications, which factors affect its time characteristics and how they compare with FreeRTOS. Measured quantity is the delay between a rising or a falling edge on an input GPIO pin and the same edge on an output pin. The delay was measured using a specially developed measurement system consisting of two STM microcontrollers. The results demonstrate that Linux run on a Raspberry Pi hardware platform is good enough for soft real-time applications, if the code on it is run in kernel mode.

U ovom radu opisan je početak razvoja Androida kao operacijskog sustava i njegovo korištenje u tehnologiji od mobitela, preko kućanskih aparata do automobila. Razvoj Androida kao operacijskog sustava omogućilo je razvoj igara. Igre služe osim za zabavu i u edukacijske svrhe, za razvoj znanosti, medicine te napretku u poslovnom svijetu. U skladu s time opisan je pojam "igrifikacije". Opisano je razvojno okruženje za razvoj Android aplikacija. Prikazan je postupak razvitka jednostavne igre, te postupak njenog objavljivanja na Google Play trgovinu. This thesis describes the beginning of the development of Android as an operating system and its use in cellular technology, through home appliances to cars. The development of Android as an operating system enabled the development of games. Games serve other than entertainment and educational purposes, for the development of science, medicine and business development. Accordingly, the term ”gamification” is described. A development environment for developing Android applications is described. The procedure for developing a simple game is presented and the procedure for its release on the Google Play Store.

U ovom radu opisana je izrada mobilne aplikacije za Android operacijski sustav. Android je otvorenog koda, što znači da je izvorni programski kod dostupan javnosti na uvid, korištenje, mijenjanje i razmjenu. Aplikacije su pisane u programskom jeziku Java, a službeno razvojno okruženje je Android Studio. Temeljni dijelovi svake aplikacije su aktivnosti, usluge, primatelji prijenosa i pružatelji sadržaja. Predmet ovog rada je aplikacija koja pomaže korisniku sa snalaženjem u nepoznatom prostoru te olakšava dogovaranje sastanaka s drugim prijavljenim korisnicima koji se nalaze u skupu njegovih prijatelja. Trenutna lokacija korisnika se dohvaća iz Globalnog pozicijskog sustava (GPS) te prikazuje ostalim korisnicima koji su prihvatili status prijatelja. Korisnik može zatražiti lokaciju određenog prijatelja te se na zemljopisnoj karti pozicionirati na nju. Omogućena je komunikacija između korisnika razmjenom poruka kroz prikladno sučelje radi lakšeg dogovaranja. This paper describes the development of a mobile application for the Android operating system. Android is an open source, meaning that the source code is available to the public for insight, usage, modification, and exchange. Applications are written in the Java programming language, and the official development environment is Android Studio. The core parts of each application are activities, services, broadcast receivers, and content providers. The subject of this paper is an app that helps the user orient himself in unknown places and makes it easier to arrange meetings with other registered users who are in a group of his friends. The current location of the user is retrieved from the Global Positioning System (GPS) and is shown to other users who have accepted the status of a friend. The user can request the location of a particular friend and position to it on the geographic map. Communication between users is enabled by exchanging messages through a convenient interface for easier meeting arrangements.

Sustavi za rad u stvarnom su vrlo važan koncept za ostvarivanje determinizma u sustavima. Uređaji poput osobnog računala koji koriste operacijske sustave poput Windows-a, Linuxa i sl. koji spadaju u operacijske sustave opće namjene imaju nedeterminističke karakteristike. Cilj ovog rada bilo je usporediti programske jezike C, C++, JavaScript, i Python na raspberrypi2 platformi na kojoj je pogonjen Linux operacijski sustav te dobiti i usporediti odzive na različitim frekvencijama. Real time operating systems are very important concept for achieving deterministic response in systems. Devices like personal computer that use operating systems like Windows, Linux etc, which belong to the general purpose operating systems, have non-deterministic characteristics. Goal of this thesis is to compare programming languages C, C++, JavaScript and Python on raspberrypi2 platform, which runs Linux operating system, record and compare responses on different frequencies.

Cilj završnog rada bio je ostvarenje upravljačkog programa za mrežnu karticu koju QEMU može emulirati te izraditi demonstracijski primjer rada upravljačkog programa. Osim upravljačkog program ostvarena su tri proširenja izvornog operacijskog sustava s kojima je osigurana lakša izvedba upravljačkog programa. Proširenja i upravljački program pisani su programskim jezikom C kao i operacijski sustav Benu. Upravljački program je ovisan o arhitekturi sustava i ostvaren je samo za arhitekturu i386. Demonstracija funkcionalnosti sastoji se od pokretanja dva procesa QEMU gdje svaki emulira jedan računalni sustav s mrežnom karticom RTL8139 i različitim MAC adresama. Procesi međusobno komuniciraju TCP protokolom na adresi 127.0.0.1 i portu 1234. The goal of this work was the implementation of a driver program for a NIC which can be emulated in QEMU. Along with the driver three major additions to the operating system were developed. These additions used to simplify the implementation of the driver. The driver program and the developed additions were written in the C programming language, same as the Benu operating system. Since the driver program is architecture dependent it was implemented only for the i386 architecture. The demonstration of the driver program consists of two emulated computer systems where each uses RTL8139 NIC for communication. Emulated systems communicate through the TCP protocol on address 127.0.0.1 and port 1234.

Računala sama po sebi beskorisna su u komercijalnoj upotrebi bez operativnog sustava. Također, osim operativnog sustava, računalo se sastoji od nekoliko dijelova koji zajedno čine funkcionalnu cjelinu koja se naziva računalni sustav. Operativni sustavi povezuju sve te dijelove te omogućuju jednostavan pristup čovjeka računalu, odnosno omogućava komunikaciju čovjeka i računala putem grafičkog sučelja. Prvi operacijski sustavi razvili su se 50-ih godina 20. stoljeća, a operativni sustavi kakve danas poznajemo razvili su se 80-ih godina 20. stoljeća te njihov razvoj traje još i danas, a najpoznatiji su Windows, Linux, Mac OS. Današnje računalo zasniva se na koncepcijskom modelu kojeg je 1945. godine opisao John Von Neumann, a prema tome modelu računalo se sastoji od ulaznog i izlaznog dijela, radnog spremnika, aritmetičko-logičke jedinice i upravljačke jedinice. Upravljanje memorijom funkcija je operativnog sustava koja upravlja primarnom memorijom i premješta procese naprijed natrag između glavne memorije i diska između izvođenja. Upravljanje memorijom prati svaku memorijsku lokaciju, neovisno o tome je li ona dodijeljena nekom procesu ili je slobodna. Upravljanje memorijom odlučuje koji proces će dobiti memoriju i u koje vrijeme te prati memoriju ne bi li ostala slobodna ili nedodijeljena te sukladno tome joj ažurira status. Postoji radna memorija te trajna memorija (tvrdi disk). Cilj rada je objasniti rad operativnih sustava unutar računalnog sustava te pobliže objasniti funkciju upravljanja memorijom unutar operativnog sustava. Detaljno su opisani principi osnovnog modela računala kako bi se postavio temelj za detaljnije analiziranje problematike upravljanja memorijom. Najvažnija poglavlja su: upravljanje memorijom, datotečni podsustav te višediskovni zalihosni spremnici. Computers in commercial use are useless without an operating system. Also, besides an operating system, a computer has a few parts which together make one unit called a computer system. An operating system connects all those parts together and allows for easy access to the computer, and allows communication between the user and the computer through the graphical interface. The first operating systems were developed during the 1950s, and the development of operating systems that we know today began in the 1980s and continues to this day the most popular ones are Windows, Linux and Mac OS. Today's computers are based on the concept model described by John Von Neumann in 1945. like the '45 model, a modern computer consists of input units and output units, an arithmetically-logical unit and a control unit. Controlling the memory is a function of the operating system that controls the primary memory and transfers processes back and forth between the main memory and the disk between execution. Controlling the memory tracks every memory location, regardless of it being used by a process or not. Controlling the memory determines which process will use the memory and at what time. It also tracks the memory to check whether it is used or not and accordingly update its status. Two memory types exist: Random Access Memory (RAM) and permanent memory. The goal of the paper is to explain how an operating system works inside a computer and give a detailed explanation of controlling the memory inside the operating system. The basic principles of the initial computer model from 1945 are described in detail to set ground for more detailed analysis of problems with controlling the memory. The most important chapters are: controlling the memory, file subsystem, and multi-disk redundant containers.

U ovom je radu opisano povezivanje procesora FRISC, implementiranog na Zynq platformi, s vanjskom dinamičkom memorijom preko AXI sabirnice, što je provedeno korištenjem vlastitog FRISC-AXI mosnog sklopa. Također, izrađen je i jednostavni operacijski sustav koji omogućuje učitavanje korisničkih programa s vanjskog računala u memoriju procesora korištenjem serijske komunikacije, te klijensko sučelje koje korisnicima pruža mogućnost jednostavnog upravljanja radom procesora FRISC. U sklopu izrade FRISC operacijskog sustava napravljen je i prekidni podsustav, kao i niz procedura za korištenje serijske komunikacije. This paper describes a way of establishing a connection between FRISC processor, implemented on the Zynq platform, and an external dynamic memory module via the AXI bus. This connection is realized using a custom-made FRISC-AXI bridge component. This paper also describes an implementation of a simple operating system which provides an option of remotely loading user programs into the RAM memory using serial communication. It also describes a client interface for programming and managing a FRISC processor. The FRISC operating system also contains an IO management subsystem and collection of procedures for serial communication.

Cilj rada je izrada mobilne aplikacije za Android mobilne uređaje koja će omogućiti korisniku igranje Klizne slagalice. Uz to omogućuje korisniku izbor dimenzija slagalice, odabir načina igre, želi li slagati okomito ili vodoravno i pomoći. Pomoći su u vidu toga da se korisniku pokaže sljedeći potez i da se ispiše konačna pozicija pojedinog dijela slagalice. Aplikacija je napisana u programskom jeziku Java u razvojnom okruženju Android Studio. Aplikacija je napravljena kako bi bila lagana za snalaženje i korištenje te stabilna. The aim of this work is to make Android mobile application which will let user play Slide puzzle. It also needs to give a choice of puzzle dimensions, playing mode, playing in vertical or horizontal screen orientation and help to user. There are two different helps, one is to show user next move and second is to write final position numbers on parts of puzzle. This application is written in Java programming language using Android Studio development enviroment. The tendency of this application is to be easy to use, intuitve and stable.

U radu je predstavljen testni sustav kojeg čini Beaglebone Black platforma sa programskom podrškom Xenomai/Linux operativnog sustava. Cilj rada je bio ukazati na mogućnosti korištenja testnog sustava za upravljanje u realnom vremenu. Dinamika značajnog broja industrijskih procesa zahtijeva upravljanje u realnom vremenu. Upravljanje u realnom vremenu zahtijeva posebnan način implementacije algoritma upravljanja, posebne hardverske komponente te posebnu programsku podršku. Razvojem ugradbenih računalnih sustava otvaraju se mogućnosti korištenja gotovih i ekonomičnih rješenja kao što je Beaglebone Black razvojna platforma. U radu je opisan testni sustav te su istražene mogućnosti njegove primjene na probleme upravljanja u realnom vremenu. Rezultati provjera ukazuju da se uz pomoć testnog sustava mogu ostvariti zadovoljavajuće razine efikasnosti kada su u pitanju vremenska ograničenja na upravljanje. Kao probni algoritam upravljanja koristi se klasični PID regulator, izveden u programskom jeziku C, razvijen unutar Xenomai/Linux strukture. This work presents a test system that consists of Beaglebone Black platform and real-time operating system Xenomai/Linux. Main objective was to analyze the possible applications on the real-time control problems. The dynamics of a major group of industrial processes demands a real-time control system. Real-time control uses dedicated forms of control algorithm implementation, with dedicated hardware components and software support. The ongoing development of the embedded systems opens a wide horizon for the applications of development boards like Beaglebone Black. This work presents a test system with a suitable analysis of the possible applications in the field of real-time control. The conclusion that can be drawn from the tests made is that the described test system can achieve high levels of efficiency, when it comes to the time demands on the control system response. Classical PID regulator implemented in C programming language under Xenomi/Linux structure was used as a test control algorithm.

Cilj rada je izrada mobilne aplikacije za Windows Phone mobilne uređaje koja bi olakšala korisnicima praćenje atmosferskih podataka u serverskoj sobi kao što su temperatura, tlak zraka, temperatura procesora, ali i iskorištenost procesora i iskorištenost RAM memorije. Kao izvor podataka koristi udaljeni server, a dohvat podataka ostvaruje se preko REST servisa. Aplikacija je napisana u programskom jeziku C# pomoću Visual Studio 2013 razvojnog okruženja. Težnja je da aplikacija bude čim jednostavnija i intuitivnija za korištenje kako bi se olakšalo korisnicima snalaženje unutar iste. The aim of the mobile application for Windows Phone mobile devices is that should facilitate the users to track atmospheric data in the server room, such as temperature, air pressure, CPU temperature, and CPU utilization and RAM utilization. As a data source application uses a remote server, and the data retrieval is achieved by using a REST service. The application is written in a C# programming language using Visual Studio 2013 development environment. The tendency of the application that is kept intuitive and easy to use so that users would be easily oriented within the same.

Na primjeru manipulativnih LED aplikacija upoznali smo se sa osnovnim fazama u razvoju aplikacija koje se izvode na Zynq-7000 sustavu na čipu pod operacijskim sustavom Linux. Te faze uključuju sklopovski razvoj i konfiguraciju polja programabilne logike, prilagodbu programske podrške, generiranje BOOT slike i blob datoteke stabla uređaja, kompilaciju Linux kernela te pisanje i izgradnju drivera i samih LED aplikacija. S druge strane, na primjeru ZedBoard samostalnog računala s grafičkom Linux distribucijom demonstrirali smo napredne aplikativne, ali i arhitekturalne mogućnosti Zynq-7000 SoC arhitekture. LED manipulation applications have acquainted us with basic steps of Zynq-7000 system on chip application development under Linux operating system. Those phases include hardware development, programmable logic configuration, software adaptation, BOOT image and device tree blob generation, Linux kernel compilation along with writing and building of both driver and applications. Thereafter, on the example of ZedBoard single computer with graphical Linux distribution we have demonstrated advanced applicative and architectural possibilities of Zynq-7000 SoC architecture.

U ovom radu izrađena je aplikacija za brzo dogovaranje sastanaka pametnim telefonima s operacijskim sustavom Android. Za komunikaciju i predlaganje sastanaka koristi se vanjska komponenta za razmjenu poruka i informacija o prisutnosti protokolom XMPP. Pri dogovaranju sastanaka, na osnovu informacija o prisutnosti, filtriraju se potencijalni sudionici. Na osnovu lokacijske informacije omogućeno je automatsko mijenjanje informacija o prisutnosti korisnika. Za izradu aplikacije proučeni su operacijski Android te glavne značajke protokola XMPP. The result of this paper is a smartphone application for quick arrangement of meetings for Android mobile devices. In order to exchange messages and presence with other users, an external XMPP (Extensible Messaging and Presence Protocol) component was used. In order to arrange meetings, application filters potential meeting participants by their presence and automatically updates their location information. Android operating system and XMPP protocol were studied in purpose of understanding technologies needed for the application implementation.

Bežične senzorske mreže, zahvaljujući brzom razvoju tehnologije, zauzimaju sve važnije mjesto u daljinskom nadgledanju i upravljanju najrazličitijim procesima. Ključnu ulogu u tome ima bitno smanjenje potrošnje pojedinog senzorskog čvora koji sada ima životni vijek, bez izmjene napajanja, dovoljno dug za upotrebu u područjima gdje je to dosad bilo nezamislivo. Ovaj rad, na primjeru senzorskog čvora bežične mreže OZIMS, a dizajniranog na platformi sustava na čipu nRF51822, analizira moguće postupke smanjenja potrošnje korištenjem sklopovske podrške samog čipa, te upotrebom efikasnog komunikacijskog protokola i programske podrške. Razvijena je programska infrastruktura koja omogućava korisničkim aplikacijama čvora da na energetski efikasan način obavljaju svoju zadaću i putem radio veze komuniciraju s pristupnim čvorom mreže. Rezultati rada potkrijepljeni su odgovarajućim mjerenjima na testnom uređaju. Wireless sensor networks, thanks to rapid technology development, are taking ever more important place in remote supervision and control of various processes. Key role in this takes substantial reduction of sensor node energy consumption enabling its life time, without power source replacing, to be long enough to be used in fields where it was unthinkable before. This thesis, using OZIMS wireless sensor network node developed using system on chip nRF51822 as an example, analyses various methods for energy consumption reduction, including system hardware support, efficient communication protocol and various software methods. Software infrastructure, enabling user applications to efficiently carry out their tasks and to communicate with network’s access point using embedded radio, is developed. Results are confirmed by measurements carried out using test device.

The DAQ system of the CMS experiment at the LHC is upgraded during the accelerator shutdown in 2013/14. To reduce the interdependency of the DAQ system and the high-level trigger (HLT), we investigate the feasibility of using a file-system-based HLT. Events of $\sim$1\,MB size are built at the level-1 trigger rate of 100\,kHz. The events are assembled by $\sim$50 builder units (BUs). Each BU writes the raw events at $\sim$2\,GB/s to a local file system shared with $\cal O$(10) filter-unit machines (FUs) running the HLT code. The FUs read the raw data from the file system, select $\cal O$(1\%) of the events, and write the selected events together with monitoring meta-data back to a disk. This data is then aggregated over several steps and made available for offline reconstruction and online monitoring. We present the challenges, technical choices, and performance figures from the prototyping phase. In addition, the steps to the final system implementation will be discussed.