Search

UVOD IUZR predstavlja poremećaj trudnoće, koji povisuje perinatalni mortalitet i morbiditet. Incidencija za RH = 4-6 %. Važnu ulogu imaju posteljica i vazokonstriktorni ET-1, zajedno s drugim čimbenicima. HIPOTEZA Kod trudnoća s poremećajem uteroplacentarnog protoka i placentnom disfunkcijom značajno je povećana izražajnost ETR u posteljicama u odnosu na posteljice normalnih trudnoća. CILJ Utvrditi povezanost izražajnosti ETRA i ETRB u placenti s razvojem promećaja uteroplacentarnog protoka i placentalne disfunkcije. ISPITANICI Istraživanje obuhvaća 65 trudnica (gestacije 29 - 42) s IUZR (porođajna masa < 10 centile za dob, spol i paritet , n = 40), i normalne trudnoće (NT) (n = 25). Isključene su iz studije trudnoće s kromosomskim anomalijama, fetalnim malformacijama, preeklampsijom, infekcijom majke ili ploda. METODE Iz Doplerskih mjerenja računat je C/U omjer. Ishod trudnoće je određen perinatalnim podatcima (porođajna masa, trajanje, APGAR - scor, učestalost S.C., korištenje novorođenačke intenzivne skrbi). Posteljice su patohistološki podijeljene u tri skupine (G I - III) aterosklerotskih promjena i znakova placentne insuficijencije. Imunohistokemijski je određena ekspresija ETRA i ETRB. REZULTATI Vrijednost C/U omjera u skupini s IUZR značajno je niža no u skupini s NT. Nije utvrđena statistički značajna razlika gradusa posteljice i ishoda trudnoća. Koncentracija ETR posteljice u terminu je niska. Izražajnost ETRA značajno je viša u NT no u trudnoći s IUGR. Izražajnost ETRB viša je od izražajnosti ETRA. Izražajnost ETRB viša je u NT no u trudnoći s IUGR, razlika statistički nije značajna. ZAKLJUČAK Smanjenje izražajnosti ETRA mogući je zaštitni mehanizam, kao i viša razina ETRB u NT i trudnoći s IUGR.

Retencijski protokoli ovisni su o tipu malokluzije, dobi pacijenta, trajanju i ishodu terapije, ali i educiranosti i iskustvu ortodonata. Cilj istraživanja bio je ispitati praksu i stavove ortodonata Hrvatske u području retencijske terapije te istražiti prediktivnu vrijednost dobi i kliničkog iskustva za korištenje retencijskog protokola. Istraživanje je bilo presječno, a uzorak prigodan. Distribuirano je 150 upitnika od čega je prikupljeno 92 valjano ispunjena (stopa odgovora 61,3%) što čini 42% ukupnog broja ortodonata u Hrvatskoj. Pitanja su uključivala sociodemografske karakteristike, praksu vezanu uz informiranje pacijenata o retenciji, najčešće korištene retencijske naprave, razloge odabira i trajanje retencije. Ortodonti uglavnom usmeno informiraju pacijente o retenciji, retencija traje trajno, a izbor joj ovisi o malokluziji (76%) i kliničkom iskustvu ortodonta (29%). Najčešće se rabi vakuumski izrađena retencijska naprava u maksili (52%) i kombinacija fiksne i mobilne naprave u mandibuli (34%). Muški spol povezan je s pismenim informiranjem na početku terapije (r=0,262; p=0,012), isključivo fiksnom retencijom nakon ekstrakcije u donjem zubnom luku (r=0,324; p=0,002), manjim brojem pregleda nakon prve godine retencije (r=-0,284; p=0,006) i rjeđe zdravljem parodonta kao razlogom izbora retainera (r=-0,285; p=0,006). Porast godina iskustva povezan je s promjenom protokola retencije u vrsti retencijske naprave (r=0,405; p

Cilj istraživanja bio je ispitati praksu i stavove ortodonata Hrvatske u području retencijske terapije te istražiti prediktivnu vrijednost dobi i kliničkog iskustva na razlike u retencijskim protokolima. Istraživanje je bilo presječno, a uzorak prigodni. Ukupno je distribuirano 150 upitnika elektorničkom poštom ili osobno od čega je prikupljeno 92 valjano ispunjena (stopa odgovora 61.3%) što čini 42% ukupnog broja ortodonata u Hrvatskoj. Anketirani su ortodonti koji se aktivno bave ortodoncijom (23.9% muškaraca) dobi 27-75 godina (medijan 29, interkvartilni raspon 34-54). Ortodonti uglavnom usmeno informiraju pacijente o retenciji, retencija traje trajno, a izbor joj ovisi o malokluziji (76%) i kliničkom iskustvu ortodonta (29%). Porast godina iskustva povezan je s promjenom protokola retencije u vrsti retencijske naprave (r=0.405 ; p

Retrospektivno su analizirani podaci od 1996 do 2003 godine kod 49 trudnica sa epilepsijom. Sve trudnoće bile su jednoplodne, kod 14, 2% bio je prijevremeni porod, a kod 46, 9% uočen je intrauterini zastoj rasta. Najčešća terapija je Tegreol i Phemitoin.

U našem istraživanju nastojali smo utvrditi prednosti tehnike carskog reza po Misgav Ladach-u, u usporedbi s konvencionalnom metodom po Dörffler-u. Tehnika carskog reza (CR) po Misgav Ladach-u preferira manualnu manipulaciju, s restrikcijom oštrih instrumenata, tupim ulaskom u trbuh, te nezatvaranjem visceralnog i parijetalnog peritoneja, mišića i potkožja. U vremenskom razdoblju od listopada 2002.god. do kolovoza 2004.god. učinjeno je 153 CR po Misgav Ladach-u u usporedbi s 153 slučajno odabrana CR po konvencionalnoj metodi (Dörffler). Učinjeno je 86 primarnih ( 33 elektivna, 8 elektivnih iterativnih, 1 elektivni reiterativni, 35 urgentnih i 9 urgentnih iterativnih), te 67 sekundarnih ( 21 elektivni i 46 urgentnih) CR po Misgav Ladach-u. Konvencionalnom metodom učinjeno je 84 primarnih ( 30 elektivnih, 16 elektivnih iterativnih, 2 elektivna reiterativna, 24 urgentna, 11 urgentnih iterativnih i 1 urgentni reiterativni), te 69 sekundarnih ( 24 elektivnih i 45 urgentnih) CR. Prosječna starost rodilja bila je 28, 26 vs 28, 31, pariteta 0, 43 vs 0, 57. Gestacijska dob poroda bila je 36, 34 vs 38, 82. Rodna masa plodova bila je 3019, 64 vs 3217, 64. Indikacije za CR bile su: IUGR kompliciran hipoksijom i oligohidramnijem u 22 vs 9 ; fetopelvina disproporcija 12 vs 35 ; asfiksija/hipoksija 43 vs 44 ; protrahirani porod 10 vs 12 ; malprezentacija 30 vs 19 ; malprezentacija gemina 8 vs 3 ; distocija 13 vs 18 ; placenta previja 3 vs 4 ; abrupcija placente 5 vs 2 ; prijeteća ruptura uterusa 4 vs 0 ; teška preeklampsija, eklampsija ili Sy.HELLP 1 vs 5 i neopstetričke okulističke indikacije 2 vs 2. Pfannenstiel-ova incizija kože je učinjena u 100 vs 152, a Joel-Cohen-ova u 52 vs 1 CR. Kod jednog CR po Misgav Ladach-u učinjena je i donja medijalna laparotomija. Prosječno trajanje zahvata od incizije kože do zadnjeg šava kože je 27, 12 vs 39, 41 minuta. Od intraoperacijskih komplikacija kod tehnike po Misgav Ladach-u zabilježena je jedna atonija uterusa, koja je uspješno kupirana B-Lynch metodom invertnog „ Hossentreger“ šva, te je u jednom slučaju učinjena relaparotomija, resuture uterusa zbog hematoperitoneuma i evakuacija subkutanog hematoma istog dana, odmah nakon CR. Kod CR po konvencionalnoj metodi tijekom zahvata uočena je jedna inkompletna silentna rutura uterusa po starom ožiljku, jedna kompletna silentna ruptura uterusa, jedno krvarenje s mjesta insercije posteljice kod placente previje i jedno veće krvarenje iz reza uterusa. U postoperacijskom tijeku zabilježena je: puerperalna febrilnost 3 vs 7 ; anemija (CKS 6.dan) 7 vs 12 ; transfuzija krvi 2 vs 3 ; upotreba antibiotika 9 (od toga 5 SIAI) vs 14 ; serom rane 0 vs 3 ; infekcija rane 2 vs 3 ; dehiscijencija rane 0 vs 1 ; uroinfekcija 0 vs 4. Upotreba analgetika bila je znatno reducirana u babinjača s Misgav Ladach tehnikom CR . Manji gubitak krvi, brži postoperacijski oporavak s niskim morbiditetom, kraće trajanje operacije i anestezije, manja postoperacijska upotreba antibiotika, antipiretika i analgetika, te ekonomičnost Misgav Ladach tehnike CR potvrdila su naša proširena iskustva u skladu s većim brojem postojećih domaćih i svjetskih studija. Tehnika CR po Misgav Ladach-u je jednako prikladna za hitne i elektivne zahvate.

U današnje vrijeme dobroćudni nalazi na jajnicima i jajovodima (dobroćudni tumori jajnika, endometrioza jajnika, torkvirane ciste, ovarijalna trudnoća, paraovarijalne ciste, tubarna trudnoća i dr.) pripadaju rutinskim laparoskopskim operacijama. Operacije zloćudnih tumora jajnika izvode se u malo klinika i još su predmet istraživanja u svijetu. Posebno zabrinjava veličina tumora te mogući rasap tumorske tekućine u abdominalnu šupljinu što automatski mijenja stadij ovarijalnog karcinoma (primjerice I A u IC). Pred ginekološkim kirurzima nalazi se velika skupina pacijenata sa adneksalnim tumorima, a pitanja koja se postavljaju su: koji je dobroćudan, koji se može aspirirati, koji solidni tumor možemo morselirati te koji tumor možemo in toto odstraniti bez kontaminacije trbušne šupljine ili trbušne stijenke malignim stanicama. U Odjelu za ginekologiju i porodništvo KB Osijek danas rutinski laparoskopskim putem operiramo sve dobroćudne adneksalne tvorbe poštujući navedeni postupnik, dok za zloćudne tumore smatramo da treba dodatna edukacija i veće iskustvo.

U odjelu za ginekologiju i porodništvo KB Osijek laparoskopske operacije čine trećinu svih ginekoloških operacija. Najčešće indikacije za operativnu laparoskopiju su ektopična trudnoća, novotvorine jajnika, subserozni miomi i dr. Operirane su žene prosječne dobi od 29 godina.Srednja veličina operairanih tvorbi bila je 56 mm. U 16 (53%) žena učinjena je tumorektomija s prezervacijom jajnika, u 11 (37%) adneksektomija, u 2 (6, 7%) učinjena je detorzija jajnika (prepoznata torzija bez nekroze) i u jedne žene radilo se o corpus hemorrhagicumu.Prema patohistološkimdijagnozama najčešće indikacije bile su cysta endometriotica ovarii 10(33%), teratoma dermoides 8(27%), cystadenoma serosum ovarii 8(27%), abscessus tuboovarialis 1(3, 3%).Postooperativni tijek svih pacijentica prošao je bez komplikacija. Pacijentice su većinom otpuštane kući četvrti ili peti postoperativni dan.

U radu su prezentirana neka novija saznanja po pitanju metodologije azimutalnih orijentacija sa standardnom i modifikovanom verzijom žiroteodolita Wild GAK 1. Date su one metode merenja i obrade podataka koje se u poslednje vreme primenjuju na R.S.M. (Imperial College) London i Institutu za geodeziju u Beogradu.

Namena ovoga rada je da ukaže na očiglednost algebarske korelacije markiranih vremena Θi (i = 1, 2, 3, 4, 5) kod neprekinute sinusne oscilacije žiro marke (sl. 1). Dati su izrazi za računanje najverovatnije vrednosti korekcije ΔN pomoću uopštene aritmetičke sredine, za slučaj tri i dve razlike Δt, i za ocenu tačnosti. Za ilustraciju navedenih izraza u prilogu je dat brojni primer.