Search

'Malvazija istarska' (Vitis vinifera L.) jedna je od najznačajnijih bijelih sorata u Hrvatskoj. Njezina kvaliteta prepoznata je kako u Hrvatskoj, tako i šire, stoga se domaći proizvođači sve češće odlučuju za ovu sortu. Razvojem tehnologije i sve većom potražnjom tržišta za pjenušavim vinima, raste i interes lokalnih proizvođača za proizvodnjom pjenušca od 'Malvazije istarske'. Mošt za proizvodnju baznoga vina za pjenušce po svom sastavu treba zadovoljavati svojstva kao što su niža pH vrijednost i koncentracija šećera, te viša ukupna kiselost s većim udjelom vinske kiseline, naspram jabučne. S obzirom na to da se 'Malvazija istarska' uzgaja pretežito u Istri, gdje je klima mediteranska, a najzastupljenije tlo crvenica, teško je zadovoljiti sva navedena svojstva potrebna za proizvodnju baznoga vina, posebice u suhim i vrućim godinama. Poznato je da sastav i dostupnost minerala iz tla ima značajan utjecaj na kemijski sastav mošta. Posebno je to važno za dostupnost kalija, za koji je dokazano da utječe na porast pH vrijednosti mošta i smanjuje koncentraciju ukupne kiselosti što ima nepovoljan utjecaj na kakvoću baznog vina. Također višak kalija često blokira usvajanje magnezija, te dolazi do njihovog nepovoljnog međuodnosa. Kako nedostatak vode tijekom vegetacije može usporiti i smanjiti dostupnost minerala, posebice magnezija bitnog za proces fotosinteze, a time i utjecati na kvalitetu baznoga vina, folijarna gnojidba jedan je od načina da se taj nedostata nadoknadi. Unatoč ovim važnim saznanjima mali broj autora se bavio istraživanjima utjecaja folijarne gnojidbe na sastav i kvalitetu baznoga vina u proizvodnji pjenušca. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi utjecaj folijarne gnojidbe na količinu biogenih elemenata i suhu tvar u lišću vinove loze, te na svojstva mošta (ukupnu kiselost, organske kiseline, pH vrijednost, koncentraciju šećera) i baznoga vina (alkohol, ukupni suhi ekstrakt, pepeo, pH vrijednost, ukupnu kiselost, hlapljivu kiselost). Istraživanje je uključivalo četiri gnojidbena tretmana (T1, T2, T3 i T4) u tri repeticije. Pokus je bio postavljen po slučajnom bloknom rasporedu (RCBD) na sorti 'Malvazija istarska', podloga SO4, kroz dvije godine (2013. i 2014.). Tretmani su bili: T1 - NPK, T2 - NPK + Agromag (6 % MgO), T3 - NPK + Agromag + Fosforo (30 % P205) i T4 - NPK + Agromag + Fosforo + Bio Prot). Dobiveni rezultati ukazuju na postojanje značajnog utjecaja gnojidbenih tretmana na količinu kalija, kalcija, magnezija, željeza, cinka i bakra u lišću 2013., te kalija 2014. godine. Najveći utjecaj na smanjenje kalija u obje godine istraživanja imao je tretman T2 odnosno tretman magnezijem. Pozitivan utjecaj folijarnih tretmana na koncentraciju šećera, pH vrijednost i ukupnu kiselost mošta zabilježen je u 2013. godini, te na pH vrijednost i koncentraciju šećere u 2014. godini. Viši udio vinske kiseline i najniži udio jabučne kiseline imali su tretmani T3 i T4 u obje godine. Istraživanjem je utvrđena pozitivna korelacija između suhe tvari s pH vrijednosti i prinosom, te kalija i kalcija s ukupnom kiselosti u sušnoj 2013. godini. U vlažnoj 2014. godini utvrđena je pozitivna korelacija ukupne kiselosti i kalija, te negativna ukupne kiselosti i magnezija, što dodatno upućuje da je međuodnos kalija i magnezija za vinovu lozu bitniji od njihovih apsolutnih količina. Iako nije utvrđen značajan utjecaj tretmana na kemijski sastav baznoga vina, iz dobivenih rezultata vidljiv je trend opadanja pH vrijednosti i rasta ukupne kiselosti 2013. godine, te trend rasta ukupnog suhog ekstrakta u obje godine. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da postoji povoljan utjecaj gnojidbenih tretmana na svojstva mošta i baznoga vina, a kako su se u istraživanju koristile minimalne doze preporučene od proizvođača za pojedina folijarna gnojiva, ostaje mogućnost daljnjih istraživanja. Dobiveni rezultati mogli bi biti znanstveni temelj pri dizajniranju folijarnih gnojidbenih tretmana u vinogradima sličnih agroekoloških karakteristika, gdje se grožđe ciljano koristi za proizvodnju pjenušavog vina. 'Istrian Malvasia' (Vitis vinifera L.) is one of the most important white cultivars in Croatia. Its quality is recognized both in Croatia and throughout the world, which is the reason why domestic producers are increasingly opting for this cultivar. With the development of technology and an increase in the market demand for sparkling wines, there is also a growing interest of local producers in the production of sparkling wines from 'Istrian Malvasia'. In 2018., sparkling wine production accounts for an average of 7 % of global wine production and the volume of global exports accounted for 9 % of the total wine exported worldwide, representing 20 % of the total value of exported wine. That indicate sparkling wines are was increasingly produced in warmer and drier regions of the world, so it is difficult to achieve satisfactory parameters in the chemical composition of the base wine, which limits their production despite the adaptation of agricultural techniques and earlier harvest dates. The composition of must for the production of base wine for sparkling wine should satisfy components such as a lower pH value and sugar concentration, as well a higher content of total acidity with a higher proportion of tartaric acid, compared to malic acid. A high pH in the must is not desirable because it directly affects the wine by reducing the quality and stability of the color, negatively affecting the freshness and aging potential, and giving the wines an inharmonious taste. These negative effects are undesirable in the pro-duction of base wines for sparkling wine, because sparkling wines need freshness and a long aging potential. Preferably, base wines have a pH between 2,90 and 3,10. In base wine, a total acidity of 6,00 – 8,00 g/L is desirable, and this level is reduced by the precipitation of potassium bitartrates during must vinification. Since a high alcohol content in base wines is not desirable and an addi-tional 1,3 – 1,5 % vol. alcohol is formed during secondary fermentation, it is important that the sugar content in the must is not too high. The preferred alcohol content in the base wine is up to 11,5 %. vol. Given that 'Istrian Malvasia' is grown mainly in Istria, where the climate is Mediterranean, and the most common soil is red, it is difficult to satisfy all the mentioned components required for the production of base wine, especially during dry and hot years. It is known that the composition and availability of minerals from the soil have a significant influence on the chemical composition of the must. This is especially important for the availability of potassium, which has been proven to increase the pH value of the must and reduce the concentration of total acidity, which are unfavorable components for base wine. The idea of the possible positive effect of foliar fertilization with magnesium, phosphorus and amino acid-based biostimulants on the potassium decrease of leaves and, consequently, on the chemical composition of must arose from the knowledge of the strong antagonistic effect of potassium and magnesium. Potassium blocks the uptake and especially the translocation of magnesium in the plant much more than vice versa. Therefore, in soils with excess potassium or excessive application of potassium fertilizers, magnesium deficiency often occurs due to their antagonistic relationship and large K/Mg ratio. Foliar application of magnesium decreases the K/Mg ratio. Since the lack of water during growing season can slow down and reduce the availability of minerals, especially magnesium, which is essential for the photosynthesis process, and thus affect the quality of the base wine, foliar fertilization is one of the possibilities which can compensate for this lack. Also, foliar application of magnesium decreases the K/Mg ratio. Despite this important knowledge, a small number of authors have done research on the influence of foliar fertilization on the composition and quality of the base wine in the production of sparkling wines. Therefore, the aim of this research was to determine the influence of foliar treatments on the amount of plant nutrients and dry matter in the leaves, as well as on the properties of the must (total acidity, organic acids, pH value, sugar concentration) and base wine (alcohol, total dry extract, ash, pH value, total acidity, volatile acidity). The research included four fertilization treatments (T1, T2, T3 and T4) in three repetitions. The experiment was set up according to a randomized block arrangement (RCBD) on the cultivar 'Istrian Malvasia', rootstock SO4, for the duration of two years (2013 and 2014). The treatments were as follows: T1 - NPK, T2 - NPK + Agromag (6 % MgO), T3 - NPK + Agromag + Fosforo (30 % P205) and T4 - NPK + Agromag + Fosforo + Bio Prot). The obtained results indicate that there is a significant influence of fertilization treatments on the amount of potassium, calcium, magnesium, iron, zinc and copper in the leaves in 2013, and potassium in 2014. Treatment T2, treatment with magnesium, had the greatest influence on the decrease of potassium in both years. A positive influence of foliar treatments on the sugar concentration, pH value and total acidity of must was recorded in 2013, and on pH value and sugars concentration in 2014. Treatments T3 and T4 had a highest proportion of tartaric acid and the lowest proportion of malic acid in both years. A positive correlation between dry matter with pH value and yield was established by this research, and potassium and calcium with total acidity in the dry year of 2013. In the wet year of 2014, a positive correlation of total acidity and potassium, and a negative correlation of total acidity and magnesium was determined, which additionally indicates that the relationship between potassium and magnesium is more important for grapevine than their absolute amounts. Although no significant influence of the treatment on the chemical composition of the base wine was determined, the obtained results show a trend of a decrease in pH values and an increase of total acidity in 2013, as well as a trend of growth of total dry extract in both years. From the obtained results, it is evident that there is a certain favorable influence of fertilization treatments on the components of the must and the base wine, and as minimum dosages recommended by the manufacturer for individual foliar fertilizers were used in the research, this leaves room for additional research. This approach to the application of foliar fertiliza-tion aimed at correcting the chemical composition of the must could reduce the need for corrective measures in the must and wine during the production process. The obtained results could be a scientific foundation for designing foliar fertilization treatments in vineyards with similar agroecological characteristics, where grapes are targeted for the production of sparkling wines.

S obzirom na široku primjenu tekstilija u bolničkom okružju za različite namjene kao što su posteljno rublje, zaštitna odjeća, gaze i zavoji, osim strukturalnih, mehaničkih, fizikalno- kemijskih i antimikrobnih svojstva nužno je zadovoljiti i svojstvo udobnosti pri dodiru s kožom. Na osjet udobnosti imaju utjecaj različite karakteristike tkanine kao što su savojna i tlačna svojstva, toplinska vodljivost te frikcijska svojstva površine. Za detaljnu karakterizaciju morfoloških karakteristika površine tkanog materijala potrebno je profil hrapavosti sagledati na nekoliko razina: razini površine niti (uvojitost pređe, dlakavost), razini niti (gustoća osnove i potke i utkanje) te razini jedinice veza. Na svim tim razinama uočavaju se topografske specifičnosti površine tkanine koje se opisuju parametrima hrapavosti i valovitosti površine te morfologijom profila. Tipična topografija se izražava periodičnim ponavljanjem valova u okomitom i horizontalnom smjeru koji proizlazi iz strukture tkanine. U radu je provedeno ispitivanje udobnosti na razini površine niti pamuk/poliesterske (50:50) tkanine u atlas vezu s ciljem karakterizacije morfologije njene površine prije i nakon provedenih 3 i 10 ciklusa pranja primjenom uređaja za mjerenje opipa tkanine, Fabric Touch Tester (FTT) SDL Atlas, FTT M293. Obzirom da FTT daje samo brojčane vrijednosti ocjene i srednje vrijednosti amplituda i valnih duljina unutar profila hrapavosti, za analizu izmjerenih vrijednosti metoda obrade podataka je dodatno modificirana radi dubljeg uvida u hrapavost tkanine koja se ispituje s ciljem definiranja udobnosti. Iz rezultata filtriranih profila vidljivo je kako se povećavanjem broja pranja na razini površine niti hrapavost smanjuje, dok se na razini jedinica veza hrapavost povećava. Također, dobiveni rezultati ukazuju da promjene morfološkog parametra zaobljenosti profila ovisi o broju ciklusa pranja, a na razini jedinice veza o ponašanju sustava osnove i potke tijekom procesa pranja.

Cilj ovog rada bio je istražiti utjecaj i postojanost obrade pamučnih tkanina otopinom kitozana i ulja čajevca uz prisutnost maleinske kiseline primjenom UV-C zračenja. Kupelj za obradu pripremljena je uz miješanje na magnetskoj miješalici u trajanju od 15 minuta uz 800 o/min. Nakon toga su pamučni uzorci namočeni u kupelj i ocijeđeni na fularu uz efekt cijeđena približno 100 %. Uzorci su stavljeni na odležavanje u autoklav na 80 oC u vremenu od 24 h. Nakon odležavanja uzorci su osušeni konduktivno na temperaturi od 100 oC u vremenu od 4 minute te su kondenzirani primjenom UV zračenja UV komore (Solarscreen Test Chamber STC 01) s UV-C žaruljom snage 11 W, napona 37V i struje 0, 33 A u trajanju od 30 minuta. Uzorci su podvrgnuti postupku pranja prema standardu EN ISO 15797:2017 uz primjenu standardnog deterdženta s optičkim bjelilima bez fosfata (WFK 88060) i ɛ(ftalimido) peroksi heksanske kiseline (PAP). U okviru istraživanja ispitana je antimikrobna aktivnost tkanine u skladu sa standardom AATCC 147. Fizikalno kemijske promjene na obrađenim tkaninama prije i nakon ciklusa pranja ispitane su Fourierovom transformacijskom infracrvenom spektroskopijom u tehnici prigušene ukupne refleksije (FTIR-ATR). Gustoća pamučne tkanine u smjeru osnove i potke prije i nakon provedenog ciklusa pranja određena je pomoću Dino Lite svjetlosnog digitalnog USB mikroskopa. Rezultati ispitivanja antimikrobne učinkovitosti pokazuju da su obrađene tkanine prije i nakon provedenih ciklusa pranja otporne na djelovanje bakterija i gljivica, što ukazuje na pozitivan učinak ulja čajevca te uspješnost provedenog procesa umrežavanja.

Nikada kao do sada nije bila toliko jaka svijest o potrebi za ostvarenjem higijene na svim poljima društvenog života. Ono što je godinama bilo na marginama, pojavom koronavirusa promijenilo je shvaćanje i gledište u svakodnevnom životu čovjeka. Higijena, dezinfekcija i antimikrobnost postali su nezamjenjiv parametar. Štetni utjecaji mikroorganizama povećali su potrebu za razvojem antibakterijskih i antimikrobnih materijala u mnogim područjima primjene. Idealni antimikrobno obrađen tekstil trebao bi biti učinkovit protiv širokog spektra bakterijskih i gljivičnih vrsta, ali istodobno pokazivati i nisku toksičnost prema čovjeku i okolišu. Zbog uštede na svim poljima, pa tako i u njezi, danas se tekstilije nastoji prati na što nižoj temperaturi. Upravo radi toga postoji opasnost nedostatne termičke dezinfekcije tekstilija. Kako bi se ovo spriječilo, tekstil se antimikrobno obrađuje različitim postupcima. Vodeći se načelom racionalizacije i uštede, ranijim istraživanjima je modificiran standardni proces pranja bolničkih tekstilija tako da je snižena temperatura pranja i primijenjeno ekološko sredstvo za kemijsko izbjeljivanje i dezinfekciju. Optimirani proces pranja je pokazao povoljne primarne i sekundarne učinke na višestruko opranim pamučnim materijalima. Kako bi se dobila vrijedna saznanja koja će ili potvrditi njegovu svrsishodnost ili pokazati novi smjer istraživanja, optimirani proces pranja je primijenjen i na antimikrobno obrađene tekstilije. U tu svrhu tekstilije su deset puta prane, a rezultati su pokazali da antimikrobna svojstva u potpunosti ostaju očuvana.

Zeoliti su klasa anorganskih spojeva koji se sastoje od atoma aluminija i silicija premoštenih kisikom. U svojoj strukturi sadrže kanale i šupljine koje, ovisno o strukturnom tipu zeolita mogu biti do 2 nm u promjeru, u kojima su obično smješteni kationi alkalijskih i zemnoalkalijskih metala. Ti kationi se mogu zamijeniti drugim kationima [1] ili kompleksnim spojevima. Pokazano je kako se razni policijanometalati, kompleksni anioni opće formule [M(CN)x]y- mogu otopinski sintetizirati unutar šupljina zeolita. [2] U ovom radu mehanokemijski su sintetizirani policijanometalati prijelaznih metala unutar šupljina zeolita Y (strukturnog tipa FAU). Niklov(II) klorid (NiCl2), kobaltov(II) nitrat (Co(NO3)2), manganov(II) klorid (MnCl2) i bakrov(II) nitrat (Cu(NO3)2), zajedno sa kalijevim cijanidom (KCN) i natrijevom formom zeolita Y, korišteni su u mehanokemijskoj sintezi. Mehanokemijska sinteza provedena je na dva načina: postupno i u jednom koraku. U postupnoj sintezi prvo je mljevenjem napravljena ionska izmjena natrijevih kationa sa kationima prijelaznih metala. Dobiveni produkti su zatim mljeveni s KCN u odgovarajućim omjerima. Dobiveni produkti analizirani su infracrvenom spektroskopijom i difrakcijom rentgenskog zračenja na polikristalnom uzorku. Postupnom sintezom dobiveni su tetracijanonikelat(II) ; [Ni(CN)4]2−, heksacijanokobaltat(II) ; [Co(CN)6]4− i heksacijanomanganat(III) ; [Mn(CN)6]3-. U slučaju bakra(II) uspješno je napravljena ionska zamjena, ali policijanometalatni kompleks nije dobiven. Sintezom u jednom koraku priređen je niklov(II) cijanid ; Ni(CN)2. Ovim je istraživanjem pokazano kako je mehanokemija pogodna alternativa za sintezu policijanometalat unutar šupljina zeolita uz očuvanje kristalne strukture istog.

Zeoliti su mikroporozni kristalni materijali koji se sastoje od TO4 tetraedara koji grade supramolekulske mreže s dobro definiranim kanalima i šupljinama. Danas su poznata 253 različita strukturna tipa zeolita. Našli su široku primjenu kao ionski izmjenjivači, adsorbensi i katalizatori, zbog čega su vrlo značajni materijali u industriji. Klasične metode priprave zeolita obično uključuju korištenje solvotermalnih metoda i uvjeta koje traju nekoliko dana ili čak tjedana i troše puno resursa i vremena.[1] S ciljem da se pronađu jeftinije i brže metode sinteze zeolita, koristili smo termički kontroliranu mehanokemiju – novo razvijenu tehniku koja omogućuje izvođenje mehanokemijskih reakcija pri povišenim temperaturama do 250 °C. [2] U ovom smo radu pokazali kako se mljevenjem zeolita Y s različitim bazama (kalijevim, natrijevim i cezijevim hidroksidom), s i bez vode, pri 110 °C produkt može dobiti u samo nekoliko minuta, dok solvotemalnim metodama takav produkt ne nastaje niti nakon dva dana. Uz pomoć in situ PXRD mjerenja napravljenih na Deutsches Elektronen- Synchrotronu (DESY), identificirali smo intermedijerne faze, finalne produkte te vremena njihovog nastajanja, dajući mogućnost provođenja selektivnih reakcija interzeolitne konverzije zeolita Y kako bi se priredili drugi zeoliti.

Malvazija istarska (Vitis vinifera L.) smatra se autohtonom istarskom sortom i jedna je od najznačajnijih bijelih sorata u Hrvatskoj. Potražnja za vinima ove sorte sve više raste, jer su njezinu kvalitetu prepoznali mnogi potrošači kako Hrvatske, tako i cijeloga svijeta. Domaći porizvođači u Istri sve češće biraju ovu sortu i kao bazu za proizvodnju pjenušavih vina, koja su izuzetno popularna tokom turističke sezone. No, kako Istru karakterizira mediteranska klima, a najzastupljenije tlo je crvenica, vina od Malvazije istarske najčešće imaju povišenu pH vrijednost. Jedan od razloga je i previsoka količina kalija u tlu koji negativno utječe na pH vrijednost mošta. Kako je pH vrijednost važan parametar u proizvodnji baznog vina i poželjno je da bude što niži, pretpostavlja se da bi ga se moglo smanjiti folijarnom primjenom Mg zbog međusobnog antagonističkog odnosa ta dva iona. Ukupna kiselost i pH međusobno su povezani, a direktno utječu na svježinu i potencijal starenja baznoga vina i pjenušaca. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi utječe li folijarni tretman s Mg na pH vrijednost u moštu. Dvogodišnji pokus postavljen je 2013. i 2014. godine, s četiri gnojidbena tretmana u tri ponavljanja (NPK, NPK + Agromag (6% MgO), NPK + Agromag + Fosforo(30% P205) i NPK + Agromag + Fosforo + Bio Prot). Značajni utjecaj postignut je sa tretmanima NPK + Agromag + Fosforo i NPK + Agromag + Fosforo + Bio Prot. Sveukupno određena pH vrijednost u moštu bila je od 3, 00 do 3, 23.

The demand for light olefins such as ethylene and propylene continues to grow and the analysis of the market shows that this trend will continue in the future. The synthesis of olefins from methanol (MTO reaction) is one of the industrially important processes over zeolite catalysts (1). Chabazite (CHA) type material SAPO-34 has shown excellent performance in light olefin synthesis and reached industrial application. However, this catalyst gets quickly deactivated due to the coke deposition (2). On the other hand, the catalyst life of zeolite ZSM-5, which is also used in the same reaction, is much longer. The main drawback in ZSM-5 application for MTO reaction is lower olefin yield. Hence, the design of ZSM-5 catalyst with improved stability and selectivity towards olefins would overcome the main drawbacks in the use of ZSM-5 in the MTO process. In this work the effect of crystallization temperature on the properties of nanosized ZSM-5 crystals and their activity in MTO reaction is studied. Nanosized ZSM-5 samples were synthesized at 170 °C, 150 °C, 120 °C and 100 °C. The series of nanosized samples were compared with an industrial ZSM-5 of similar Si/Al ratio. A set of complementary characterization techniques was employed (XRD, chemical analysis, SEM, N2 adsorption, NMR and in situ IR) in order to compare the properties of zeolite catalysts. According to the obtained results, changing of the synthesis temperature gives rise to notable differences in zeolite physicochemical properties particularly in terms of their relative crystallinity, external surface area and acidity. Namely, the nanosized ZSM-5 samples have significantly lower number of acid sites than the reference industrial material as the number of acid sites is a function of synthesis temperature. Decrease of synthesis temperature results in ZSM-5 of lower crystallinity, lower strength of acid sites and larger external surface area. The set of catalytic data revealed that the changes in the physicochemical properties of zeolite crystals modify substantially the catalytic performance. The selectivity to light olefins and the ratio of propylene to ethylene increases with the decrease of crystallization temperature. The propylene-to-ethylene ratio above 6 with the highest selectivity to propylene of 53 % is obtained over a ZSM-5 zeolite catalyst prepared at 100 °C. Moreover, this sample exhibits three times longer catalyst lifetime in MTO than the studied industrial sample. The observed performance is attributed to lower strength of acid sites and smaller size of the crystals. Therefore, the modulation in the crystallization temperature can be used for the preparation of efficient ZSM-5 catalyst for propylene synthesis from methanol.

Zeolite su industrijski najvažniji katalizatori u heterogenim procesima te je stoga ispitivanje njihovog utjecaja na okoliš nužno. Ovdje su predstavljeni rezultati istraživanja djelovanja nanočestica zeolita beta na embrije ribe zebrice.

Zeolites are widely used in various fields of human activities [1] and as such there are many particular cases when large amounts of zeolite powder can be released to certain area and have a potentially harmful effect on specific ecosystem. Therefore, the goal of this research is to prepare nanosized zeolite beta particles and evaluate their toxicity towards chosen representatives of vertebrates. For this reason zebrafish embryotoxicity test was performed [2] on two zeolite beta samples having different size. Zeolite beta samples have been prepared by hydrothermal treatment of alumosilicate precursors of molar oxide composition 0.35Na2O : 0.5Al2O3 : 25SiO2 : 9TEAOH : 295H2O at 100 °C 7 days and 1.23K2O : 1.23Na2O : 1Al2O3 : 50SiO2 : 25TEAOH : 745H2O at 140 °C for 30 h. The average size of synthesized zeolite Beta crystals was 140 nm and 640 nm, respectively. The washed samples have been freeze- dried and calcined at 550 °C. The solid product was characterized by XRD, DLS, TEM and TG. Prior testing, both merely dried and calcined powder have been dispersed in artificial water in three different concentrations. In addition, tetraethylammonium hydroxide solutions of corresponding concentrations have been prepared for the test. Standardized zebrafish Danio rerio embryotoxicity test has been conducted as follows: embryos have been exposed to zeolite beta suspensions up to 72 hours post fertilization (hpf), followed by determination of lethal (coagulation of the embryo, non- detachment of the tail, lack of heart beat and no somite formation) and sublethal effects (developmental retardation, deformations, formation of edems, blood accumulation, etc) of tested nanosized zeolites. In addition, at 48 and 72 hpf heart beat and hatching rate were evaluated, as well as pigmentation formation. All experiments have been performed on the non- protected embryonal stages, which do not require permission by animal welfare commissions. The collected data have been statistically analyzed. Results indicate the zeolites do exhibit a certain effect on the development of the Danio rerio embryos, but they are not lethal. The obtained results have showed that selected model organisms could improve our ability to understand the mechanism of the toxicity of alumosilicates, and should be incorporated in nanoparticles toxicity monitoring and risk assessment studies. Additionally, this research focuses on the importance of an early and accurate determination of the toxic potential of the nanoparticles to assess its further use.

U radu su prikazani rezultati pokusnog prosušivanja grožđa sorti Muškat žuti i Muškat ruža crni dopremljenih iz vinograda blizu Poreča s OPG-a Peršurić Đordano. Uzorci prije sušenja sorte Muškat žuti imali su sadržaj šećera 87ºOe (186 g/L), a Muškat ruža crni 91ºOe (200 g/L). Nakon sušenja sadržaj šećera u soku bobica bio je oko 173ºOe (378 g/L). Proces prosušivanja uzoraka sorte Muškat žuti trajao je 120 sati, a kod sorte Muškat ruža crni 108 sati pri temperaturi zraka za sušenje od 35-38°C i relativnoj vlazi zraka za sušenje ispod 35%. Proces sušenja opisan je jednadžbama linearne regresije (y) za obje istraživane sorte grožđa, uz visoke koeficijente korelacije (R2). Dobiveno vino, nakon fermentacije na 18°C u trajanju od 30 dana, imalo je 16, 5 vol% alkohola i ostatak neprovrelog šećera od 102, 5 g/L, što je preduvjet za dobivanje desertnog ili desertnog vrhunskog vina.

Razvoj i napredak današnjega društva u tehničko/tehnološkom smislu, nezamisliv je bez priprave novih materijala superiornih fizičko-kemijskih karakteristika, kao i poboljšanja svojstava/postupaka dobivanja već poznatih. Specifična primjena tih "supermaterijala" je nemoguća bez detaljnog poznavanja njihovih svojstava. Jedna od vrlo raširenih metoda karakterizacije, koja može pružiti brojne informacije o unutrašnjem uređenju proučavanog uzorka, je difrakcija rentgenskog zračenja u polikristalnim uzorcima. Mogućnosti široke uporabe ove metode pokazujemo na primjerima istraživanja 3 vrste materijala. Na temelju difrakcijskih slika uzoraka uzetih tijekom hidrotermičke transformacije starenih hidrogelova u zeolit A, određena je količina amorfne/kristalne faze u pojedinom uzorku (kinetika kristalizacije). Rezultati pokazuju utjecaj starenja na brzinu transformacije i rasta kristala. Višestupanjska sinteza keramičkog materijala mulita, s ugrađenim metalnim kationima (Cu2+ i Fe3+), iz polaznog zeolita A, je praćena određivanjem faznog sastava uzoraka u svakom od koraka, uporabom difrakcije rentgenskog zračenja. Određivanje parametara jedinične ćelije iz difrakcijskih slika uzoraka ganita dopiranog s Ti4+ kationima je potvrdilo njihovu ugradnju u spinelnu strukturu ganita. Utočnjavanje strukture ganita Rietveldovom metodom je pokazalo da se kationi Ti4+ ugrađuju na oktaedrijska mjesta u normalnoj spinelnoj strukturi sa suviškom cinka.

U okviru ovog diplomskog rada istražene su reakcije spojeva vanadija(IV) i kroma(III): VO(acac)2, VOSO4*5H2O, Cr(acac)3 i Cr(NO3)3*9H2O s derivatima nikotinske kiseline (2-merkaptonikotinskom kiselinom, 2-aminonikotinskom kiselinom i 2-hidroksinikotinskom kiselinom) u metanolu i vodi. Produkti su identificirani na osnovi podataka infracrvene spektroskopije, elementne analize, termogravimetrijske analize i difrakcije rendgenskih zraka na polikristalnom uzorku.

Zeoliti su mikroporozni kristalni materijali koje karakterizira uređeni sustav šupljina i kanala u strukturi. Koriste se kao ionski izmjenjivači, molekulska sita i katalizatori u raznim granama kemije kao i u industriji. U ovom radu sintetiziran je zeolitni materijal strukturnog tipa BEA koji je zatim korišten kao polazni spoj za interzeolitnu pretvorbu u visokosilikatni materijal strukturnog tipa CHA, SSZ-13. Uzorci su pripravljeni hidrotermičkom sintezom u lužnatim uvjetima uz dodatak organskog usmjerivača strukture. Nadalje, pripravljen je bakrom modificiran zeolitni materijal Cu-SSZ-13 koji se koristi za selektivnu katalitičku redukciju dušikovih spojeva. U sklopu rada proučen je utjecaj kalijevog odnosno natrijevog kationa prisutnog u reakcijskoj smjesi, kao i različite koncentracije korištenog usmjerivača strukture N,N,N-trimetil-1-adamantilamonijevog hidroksida na svojstva sintetiziranog materijala. Zeolites are microporous crystalline materials characterized by an ordered system of cavities and channels in the structure. They are used as ion exchangers, molecular sieves and catalysts in various branches of chemistry as well as in the industry. In this diploma thesis, BEA framework type zeolite material was synthesized, which was then used as a starting material for interzeolite conversion into a high-silica material of the zeolite framework type CHA, SSZ13. The samples were prepared via hydrothermal synthesis under alkaline conditions with the addition of an organic structure directing agent. Furthermore, a copper modified Cu-SSZ-13 zeolite material was prepared, which is used for the selective catalytic reduction of nitrogen compounds. As part of the thesis, the influence of the potassium or sodium cations present in the synthesis mixture, as well as different concentrations of N,N,N-trimethyl-1- adamantylammonium hydroxide as a structure directing agent, on the properties of the synthesized material was studied.

Zeoliti su mikroporozni materijali koji zbog svojih različitih svojstava imaju široku primjenu te veliku ulogu u heterogenoj katalizi. U ovom diplomskom radu pripravljeni su materijali strukturnog tipa CHA. Hidrotermalnom sintezom pripravljeni su materijali SSZ–13, visokosilikatni analozi prirodnog zeolita kabazita te je proučavan utjecaj baze (kalijev hidroksid) i organskog usmjerivača strukture (N, N, N-trimetil-1-adamantilamonijev hidroksid) na morfologiju i kiselinska svojstva produkata. Provedena je i solvotermalna sinteza silikoaluminofosfata SAPO–34 u svrhu njihovog korištenja kao kristalnih cjepiva u hidrotermalnoj sintezi materijala SSZ–13 kako bi se smanjio te konačno potpuno eliminirao udio organskog usmjerivača strukture u pripravi materijala SSZ–13. Za uspješnu pripravu materijala SSZ–13 korištenjem SAPO–34 kristalnih cjepiva potrebno je dodatno istražiti povoljne reakcijske uvjete te stabilnost materijala SAPO–34 pri istima. Zeolites are microporous materials which, due to a variety of their numerous properties, have a wide application and an important role in heterogeneous catalysis. In this diploma thesis two CHA-type zeolitic materials were prepared. SSZ–13 materials, high-silica analogue of natural zeolite chabazite, were prepared via hydrothermal synthesis and the influence of base (potassium hydroxide) and organic structure directing agent (N,N,N-trimethyl-1-adamantylammonium hydroxide) on the morphology and acidic properties of the products was researched. Silicoaluminophosphates, SAPO–34 materials, were prepared via solvothermal synthesis to be used as crystal seeds in the seed-assisted hydrothermal synthesis of SSZ–13 materials to reduce and eventually eliminate the use of organic structure directing agent in preparation of SSZ–13 materials. For the successful preparation of SSZ–13 materials using SAPO–34 crystal seeds, it is necessary to further investigate the favorable reaction conditions and the stability of SAPO–34 materials under these conditions.