Search

Istraživanje se sastojalo od eksperimentalnog i epidemiološkog dijela. U eksperimentalnom dijelu istraženi su akutni učinci pušenja, konzumacije standardiziranog doručka i kave na pH KI-a u 41 zdravog odraslog ispitanika. Učinak konzumacije standardiziranog doručka i kave na pH KI-a nije uočen. Vrijednosti pH KI-a izmjerene u pušača nakon cjelonoćnog sustezanja od pušenja bile su prosječno za 0,62 logaritamske jedinice niže od vrijednosti izmjerenih u zdravih nepušača (P, The study comprised experimental and epidemiological section. In experimental section, acute effects of smoking, standardised breakfast and coffee consumption on EBC pH were evaluated in 41 healthy adults. No effect of food and coffee consumption on EBC pH was found. EBC pH values of smokers after overnight smoking abstinence were on average 0.62 logarithmic unites lower than values in healthy non smokers (P

Alergijske bolesti smatraju se bolestima modernog doba jer su veliki javnozdravstveni problem u industrijski razvijenim zemljama, ali i u zemljama u razvoju, posebno u djece i mlađih odraslih osoba. Uzroci porasta alergijskih bolesti još nisu dovoljno objašnjeni, no rizičnim čimbenicima smatraju se nasljedna predispozicija, izloženost alergenima, onečišćenje okoliša, smanjena stimulacija imunološkog sustava u ranim razvojnim stadijima i suvremeni način života. Alergijske bolesti treba tretirati kao općeniti poremećaj zdravlja, te se one mogu javiti u bilo koje doba života, u različitim organima istodobno ili u različitom vremenskom periodu, dugotrajne su i zahtjevaju kompleksnu medicinsku skrb. Značajno utječu na kvalitetu života, i smanjenje radne sposobnosti oboljelih te su veliko socioekonomsko opterećenje za pojedinca i društvo. U radu su teorijski obrađeni pojmovi atopijskih (alergijskih) bolesti, te pojam alergijskog rinitisa koji se smatra najčešćom manifestacijom atopije. Zatim su obrazloženi pojmovi alergije, astme i atopijskog dermatitisa. U radu su opisani načini izvođenja dijagnostičkog PRICK testa te ukazane moguće nuspojave prilikom izvođenja. Pretragom rezultata kliničkih testova ukazano je na najčešće inhalacijske alergene u sjevernom dijelu Republike Hrvatske. Objašnjena je uloga medicinske sestre u edukaciji bolesnika u atopijskim bolestima te su navedene sestrinske dijagnoze. Allergic diseases are considered to be diseases of modern time as they are a great public health problem in developed countries, but also in developing countries, especially among children and young adults. Causes of increase of allergic diseases are still not explained in detail. However, the presumption is that the risk factors are hereditary predisposition, allergen exposure, environmental pollution, decreased stimulation of immune system in early stages of development and modern lifestyle. Allergic diseases should be treated as general health problem disord, and they can appear in any period of life, in different organs at the same time or in different time period. Moreover, their duration is prolonged and they require a complex medical care. They also significantly affect the quality of life, and decrease in work ability of the ill, and they are a great socio-economic burden for the individual and the society. This paper atopic (allergic) diseases are being theoretically explained, mostly allergic rhinitis which is considered to be one of the most common manifestation of atopy. Furthermore, the terms allergy, asthma and atopic dermatitis are being explained. In the paper the way of performing the diagnostic PRICK test is pointed out as well and also the possible side effects during test performance. Statistical analysis of the skin PRICK test pointed out the most common inhalation allergens in the north part of Republic of Croatia. The role of medical nurse in education of the ill about atopic diseases is explained, and the nursing diagnoses are adduced as well.

Alergijske bolesti nasljedne su bolesti čija se učestalost značajno povećala u posljednjih 50 godina. Istraživanjima je utvrđena njihova korelacija s ekspresijom pojedinih gena, a simptomi alergijskih reakcija posljedica su kaskadnih reakcija i međudjelovanja upalnih procesa. Novi pristupi u istraživanjima kao što su Next Generation Sequencing (NGS) i Genome Wide Association Studies (GWAS) omogućavaju ispitivanje različitih kategorija unutar i između populacija te razvijaju strategije za upravljanje velikom količinom podataka s ciljem otkrivanja poveznica između ekspresije određenih gena i alergijskih bolesti.

Prikazati učinkovitost dijagnostičko- terapijskog pristupa EoE-u na našoj Klinici. Retrospektivnim pregledom dokumentacije identificirali smo pacijente sa potvrđenom dijagnozom EoE. Analizirali smo dob, spol, simptome, dužinu trajanja bolesti do postavljanja dijagnoze, prisutnost atopijskih bolesti, razinu eozinofila u krvi i ukupnih IgE antitijela, endoskopski i histološki nalaz, odgovor na liječenje, te suradljivost pacijenta. od osmero djece (6 m) dobi 12-17 godina u trenutku postavljanja dijagnoze (srednja dobi 13, 6±1, 73) nađene su tipične makroskopske endoskopske promjene, histološki nalaz koji je zadovoljavao kriterije za EoE. Svi su imali senzitizaciju na nutritivne alergene, a većina i zahvaćanje više organskih sustava atopijom. U četiri pacijenta bilježi se blaga pothranjenost. Nije bilo kliničkog niti histološkog odgovora na izoliranu terapiju IPP-om, a po uvođenju uvođenja TED/EED troje pacijenata je ušlo u remisiju, dvoje nisu odgovorili na preporučene mjere, jedan je bio nesuradljiv. Kod dvoje pacijenta bilježimo klinički odgovor, predviđena je kontrolna endoskopija. Trajanje simptoma u bilo u rasponu od 3 - 60 mjeseci s tim da za jednog pacijenta podatci nedostaju, a u jednom slučaju dijagnoza je postavljena tijekom obrade suspektne celijakije.

Učestalost alergijskih bolesti postiže gotovo epidemijske razmjere. Alergijske su bolesti među najčešćim kroničnim problemima u djetinjstvu i najčešće tegobe u odraslih. Kronične tegobe znatno utječu na kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji.(1) U djece, atopijske bolesti su najčešće bolesti kroničnog tipa razvijenih zemalja. Zabrinjavajući porast slučajeva pripisujemo genetskoj predispoziciji, načinu života te izlaganju štetnim agensima iz okoline. (2) Da bi se utjecalo na smanjenje učestalosti pojavnosti atopija, vrlo je važna uloga medicinskih sestara u ljudskoj zajednici koje posjedovanjem stručnog znanja i vještina putem edukacija te procesa zdravstvene njege mogu utjecati na prevenciju, kontrolu tijeka te sprječavanja komplikacija same bolesti. Uz edukaciju djece i njihovih obitelji, bitna je uloga sestre u provođenju općih mjera primarne prevencije, primjeni simptomatskih lijekova i lijekova za kontrolu atopijskih bolesti.

Imunoglobulin G (IgG) smatra se jednim od modulatora imunog odgovora u atopijskim bolestima, najčešće putem interakcija s Fcγ receptorima (FcγR) na površini imunoloških efektorskih stanica, a naročito inhibitornog receptora FcγRIIB. Diferencijalna N-glikozilacija Fc regija IgG utječe na afinitet IgG za FcγR, te stoga možda predstavlja jedan od mehanizama regulacije imunog odgovora u atopijskim bolestima. Ukupni N-glikom plazme (engl. total plasma N-glycome, TPNG) i N-glikom IgG djece po sastavu i dobnoj dinamici razlikuju se od onog u odraslih, što zahtijeva odvojene analize N-glikoma ove dvije populacije. Kako bi se utvrdilo postoji li povezanost između specifičnog N-glikoprofila IgG i atopijskih bolesti u pedijatrijskoj populaciji, ova studija ispitala je TPNG i N-glikoprofil IgG u djece koja pate od atopijskih bolesti i zdrave djece. Prikupljena je periferna krv 61 pedijatrijskog pacijenta i 74 zdrave djece oba spola starosti od 5 do 18 godina. Plazma je odvojena centrifugiranjem, te IgG izoliran afinitetnom kromatografijom pomoću proteina G. TPNG je ispitan tekućinskom kromatografijom visoke učinkovitosti s hidrofilnim interakcijama, a N-glikom IgG tekućinskom kromatografijom ultravisoke učinkovitosti s hidrofilnim interakcijama. N-glikozilacijski profil IgG kod djece s atopijom pokazao se specifičnim za ovaj protein, te različitim od onog kod zdrave djece. Udio većine jednostavnih, manjih, nesijaliniziranih struktura u ukupnim N-glikanima IgG manji je, a udio većih, većinom sijaliniziranih složenih struktura uglavnom veći kod djece s atopijom. Udio sijaliniziranih (naročito disijaliniziranih), digalaktoziliranih i sržno fukoziliranih (većinom bez presijecajućeg GlcNAc) struktura veći je, dok je udio agalaktoziliranih struktura i udio struktura s presijecajućim GlcNAc manji nego kod zdrave djece, što je u načelu suprotno od glikoprofila IgG i drugih proteina koji uobičajeno karakteriziraju upalna stanja. Analiza N-glikozilacije IgG ima zbog toga potencijal da se razvije u predispozicijski, dijagnostički i/ili prognostički marker za atopijske bolesti kod djece, te pruža temelj za istraživanje ovog područja s ciljem razvoja novih vrsta bioloških terapeutika za liječenje atopijskih bolesti. Immunoglobulin G (IgG) is considered one of modulators of immune response in atopic diseases, most often through interactions with Fcγ receptors (FcγR) on the surface of immune effector cells, and especially with the inhibitory receptor FcγRIIB. Differential N-glycosylation of IgG Fc regions affects the IgG affinity for FcγR, and thus maybe represents one of regulatory mechanisms of immune response in atopic diseases. Children's total plasma N-glycome (TPNG) and IgG N-glycome differ in composition and age dynamics from those found in adults, requiring independent N-glycome analyses of the two populations. To verify the existence of an association between a specific IgG N-glycoprofile and atopic diseases in pediatric population, this study examined TPNG and IgG N-glycoprofile in atopic vs. healthy children. Peripheral blood was collected from 61 patients and 74 healthy controls of both sexes aged 5-18 years. Plasma was separated by centrifugation and IgG isolated by affinity chromatography using protein G. TPNG was examined by hydrophilic interaction high performance liquid chromatography, and IgG N-glycome by hydrophilic interaction ultra performance liquid chromatography. A protein specific IgG N-glycosylation profile different from the one in healthy children was found. The content of majority of simple, smaller, asialylated structures in total IgG N-glycome was smaller and the content of greater, mainly sialylated complex structures was mostly greater in children with atopy. The content of sialylated (especially disialylated), digalactosilated and core fucosylated (mostly without GlcNAc) structures was greater, while the content of agalactosylated and the content of structures with bisecting GlcNAc was smaller in comparison with healthy children, displaying a glycoprofile in principle opposite from the one usually observed in IgG and other proteins in inflammatory conditions. The analysis of IgG N-glycoslyation thus has the potential to be developed into a predisposition, diagnostic and/or prognostic biomarker for atopic diseases in children, and provides a ground for further research in the area, aiming at the development of novel class of biological therapeutics for the treatment of atopic diseases.

Razvoj i fenotipska ekspresija alergijskih bolesti ovise o složenoj interakciji između genetičkih i okolišnih čimbenika. Epidemiološke studije ukazuju na niz čimbenika rizika povezanih s astmom i alergijskim bolestima, uključujući senzibilizaciju na inhalacijske i nutritivne alergene, prehranu tijekom trudnoće i dojenja, aerozagađenja - posebice izloženost duhanskom dimu, utjecaj mikroorganizama i njihovih produkata, infekcije i psihosocijalne čimbenike. Ipak, za mnoge od njih nedostaju dokazi da mjere eliminacije i izbjegavanja zaista preveniraju razvoj alergijskih bolesti. Prikazani su novi podaci nekih epidemioloških studija o povezanosti čimbenika rizika i alergijskih bolesti. Navedene su preporuke za primarnu prevenciju alergijskih bolesti u djece visokog rizika, temeljene na dokazima, te mjere sekundarne prevencije u djece koja boluju od alergijskih bolesti.

Preosjetljivost na pelud masline važan je uzrok peludnih alergija u mediteranskim zemljama. Cilj ovoga rada bio je utvrditi učestalost preosjetljivosti na pelud masline među bolesnicima s peludnom alergijom u Zadru i Zadarskoj županiji. Dobivene rezultate usporedili smo s ranijim ispitivanjem preosjetljivosti na pelud masline u Dalmaciji. Ukupno je obrađen 671 ispitanik s preosjetljivosti na peludne alergene. Od toga broja 61 % ispitanika bilo je muškog spola, a 39 % je bilo ženskog spola. Od ukupno ispitanih 53.5 % činila su djeca u dobi od 4 do 14 godina, a preostalih 46.5 % bili su odrasli u dobi od 15 do 59 godina života. Svim ispitanicima uzeta je detaljna obiteljska i osobna anamneza, napravljen klinički pregled te učinjeno kožno prick-testiranje i enzimatsko-imunološki UniCAP-test za određivanje specifi čnih IgE-protutijela. Statistička obrada podataka učinjena je χ2-testom. Preosjetljivost na pelud masline dokazana je u 8.8 % bolesnika s peludnom alergijom. Najveći broj bolesnika s preosjetljivosti na pelud masline boluje od alergijskog rinitisa, 58 % bolesnika. Postoji statistički značajna razlika u broju bolesnika između dvije ispitivane sredine, gradske i seoske. Samo 3 % bolesnika stanovnici su otoka. Preosjetljivost na pelud masline u našem ispitivanju najniža je u odnosu na ispitivanja provedena u drugim mediteranskim zemljama. Najčešće se očituje kliničkom slikom alergijskog rinitisa, a statistički je značajno češća u gradskoj sredini. Usporedba preosjetljivosti na pelud masline tijekom dvaju ispitivanih razdoblja u našoj zemlji nije pokazala porast broja bolesnika s preosjetljivosti na pelud masline., Olive pollen is one of the most common respiratory allergens in the Mediterranean countries. The aim of this study was to establish the frequency of hypersensitivity to the pollen of Olea europea in pollen allergic patients in the County of Zadar. The study included 671 patients with pollen allergy; 61 % were male and 39 % female. 53.5 % were children aged from 4 to 14 years and 46.5 % adolescents and adults from 15 to 59 years. We took their case history, clinically examined them, and tested using the skin prick test and enzymo-immunologic UniCAP test for specifi c IgE antibodies. For statistical analysis we used the chi-square test. Hypersensitivity to Olea europea pollen was confi rmed in 8.8 % patients with pollen allergy. Among them, the most prevalent symptom was rhinitis (58 %). Most hypersensitive patients were urban residents. Only 3 % patients lived on an island. Judging by available data, our fi ndings show the lowest hypersensitivity to olive pollen in the Mediterranean. A comparison with our two earlier studies did not show any fl uctuation in this kind of hypersensitivity.

U mnoge djece atopičara se prvi znakovi i simptomi IgE-posredovane preosjetljivosti javljaju već u dojenačkoj dobi. Kožno testiranje i dalje je osnova u dijagnostici alergija u djece. Kožni ubodni test naširoko se koristi u procjeni alergijskih poremećaja i ostaje, kako u odraslih tako i u djece, metoda prvog izbora u ispitivanju neposredne IgE- posredovane reakcije. Ipak, često se raspravlja o praktičnoj koristi i točnosti kožnog ubodnog testa u dojenčadi. Cilj ovog ispitivanja bio je utvrditi mogućnost korištenja kožnog ubodnog testa kao dijagnostičke metode u dijagnosticiranju preosjetljivosti na nutritivne i inhalacijske alergene u dojenčadi te ispitati njegovu korelaciju s koncentracijom specifičnih IgE protutijela na ispitivane alergene. Također, cilj je bio i dati preporuke za alergološko testiranje u male djece, temeljene na dokazima.

Više od 100 gena povezano je s atopijom, astmom i atopijskim fenotipovima. Kao i ostale atopijske bolesti, astma je kompleksni poremećaj uzrokovan interakcijama između multiplih gena s malim ili umjerenim učinkom i jednako važnih čimbenika iz okoliša. Iako je genetička osnova nesumnjivo važna u astmi i atopijskim bolestima, način nasljeđivanja je još i sad nejasan. Za identifikaciju gena preosjetljivosti potrebne su replikacije genetičkih povezanosti i dokazi o funkcionalnoj povezanosti genskih varijanti i bolesti. U ovom radu bit će prikazani i neki novi geni povezani s atopijskim bolestima, reproducirani u neovisnim studijama povezanosti., There are over 100 genes that have been reported to be associated with atopy, asthma or related phenotypes. Like other atopic diseases, asthma is a complex disorder caused by interactions between multiple genes of small or modest effect and equally important environmental factors. Asthma and atopic diseases have an important genetic component but no clear pattern of inheritance. Replication of genetic associations and demonstration of a functional link between the associated variants and disease are required to confirm atopy and asthma susceptibility genes. Certain important recently detected genes which were replicated by independent association studies and have functional data are reviewed in this article.

Alergije se nameću posljednjih 40 godina kao bolesti modernog načina življenja od kojih pobolijeva sve više ljudi. Za dramatičan rast prevalencije ovih bolesti koji se bilježi od druge polovice XX. stoljeća nema jedinstvenog objašnjenja. Postavlja se pitanje je li to posljedica sveukupnih promjena u civilizaciji čovjeka, ekonomskih, kulturoloških, meteoroloških, ekoloških ili drugih nepoznatih čimbenika. Cilj rada temeljio se na hipotezi da je u posljednjih godina došlo do promjene u strukturi učestalosti senzibilizacije na pojedine aeroalergene u odrasle populacije s atopijom u Zagrebu i široj okolici, te se željelo utvrditi strukturu učestalosti senzibilizacije na pojedine pelude u odrasle populacije s dišnim smetnjama, utvrditi postoje li promjene u senzibilizaciji odrasle populacije s dišnim smetnjama na pojedine aeroalergene te utvrditi postojanje eventualne promjene učestalosti senzibilizacije na pelud ambrozije u ispitivanom razdoblju. Provedenom retrogradnom analizom zdravstvenih kartona alergološke ambulante u vremenu od 1991. do 2004. godine izlučen je 5591 ispitanik koji je alergološki testiran u tom razdoblju. U analizu je po skupinama uključeno 794 ispitanika u skupini 1991.-1994. god., 814 u skupini 1995.-1999. god., te 969 u skupini 2000.-2004. god. čiji su kartoni sadržavali sve potrebne podatke o dobi, spolu, stručnoj spremi, mjestu stanovanja, uputnoj dijagnozi, dominantnim simptomima, nalazu SPT-a, ukupnom i specifičnom IgE. Statistička raščlamba provedena je u statističkom programskom paketu Statistica, Kernel release 5.5 A (StatSoft, Inc. Tulsa, OK). Kao statistički značajna korištena je razina značajnosti P106, osjetljivost, 99,25%; specifičnost, 100%, P, Allergic disorders have during the last 40 years noticeably gained importance as disorders associated to modern lifestyle with increasing prevalence. For their dramatic increase in prevalence during the second half of twentieth century we still have no distinctive explanation. The questions regarding the cause of that increasement in prevalence are raised. Is that a consequence of global changes in civilized living, economic, political, cultural, meteorological, and ecological or other unknown factors? The aim of this research is based on the hypothesis that during last 15 years there had been a change in the structure of prevalence of sensitization to different aeroallergens in adult population of Zagreb and its surroundings with atopy. Specific goals were to determine the structure of prevalence of sensitization to different pollens in adult population with respiratory symptoms, as well as to determine whether there are changes in sensitization in adult population with respiratory symptoms to different aeroallergens, and to determine the changes in prevalence of sensitization to ragweed during the investigated time period. Retrospective analysis of medical records from Allergy Clinic in the period between 1991 and 2004 have identified 5591 patients. We included 794 patients during years 1991-1994, 814 patients during 1995-1999, and 969 patients during 2000-2004 as 3 time dependent subgroups. These patients were included based on having all relevant data in their medical charts: age, gender, education level, residence, referral diagnosis, dominant symptoms, result of skin-prick test (SPT), total and specific IgE. Statistical analysis was done using Statistica, Kernel release 5.5 A (StatSoft, Inc. Tulsa, OK). As statistically significant P106; sensitivity, 99.25%; specificity, 100%; P

Suvremeni pogled na etiologiju i progresiju bolesti podrazumijeva interaktivno djelovanje genetskih, fizioloških, psiholoških i bihevioralnih čimbenika te čimbenika okoliša, koji utječu na sposobnost tijela da ostane i postane zdravo, odnosno da se odupre ili prevlada bolest. Psihosocijalni čimbenici koji se najčešće dovode u vezu s alergijskim bolestima su osobine ličnosti u užem smislu, emocionalna stanja, raspoloženja, stilovi suočavanja sa stresom i socijalna podrška. Ispitivanja odnosa između psiholoških osobina i alergijskih bolesti mogu se svrstati u tri glavne skupine. Jedna se skupina bavi ispitivanjem psiholoških osobina koje bi se mogle smatrati predisponirajućima za pojavu alergijskih bolesti. U okviru druge skupine ispituju se osobine ličnosti i psihološki status bolesnika ovisno o težini i vrsti alergijske bolesti. Treća skupina ispitivanja bavi se odnosom između doživljenog stresa i funkcionalnih, fizioloških i subjektivnih parametara kod pacijenata oboljelih od alergijskih bolesti. Kod osoba koje boluju od alergijskih bolesti, a posebno atopijskih, općenito su utvrđeni izraženiji neurotizam, sramežljivost, anksioznost i depresivnost te slabije vještine suočavanja sa stresom. Najnovije analize rezultata istraživanja odnosa između psihosocijalnih čimbenika i atopijskih poremećaja potvrđuju njihovu dvosmjernu povezanost. Pri tom je negativno djelovanje atopijskih poremećaja na mentalno zdravlje izraženije od negativnog djelovanja psihosocijalnih čimbenika na razvoj i prognozu atopijskih poremećaja. Ovi rezultati upućuju na potencijalnu važnost psiholoških intervencija u uspješnoj prevenciji i kontroli atopijskih poremećaja. I nadalje je otvoreno pitanje mehanizama koji leže u osnovi recipročne povezanosti psihosocijalnih čimbenika i atopijskih poremećaja.

Objavljene su brojne studije koje pokazuju porast učestalosti atopije i atopijskih bolesti u svijetu, dok u Hrvatskoj do sada nije bilo sličnih istraživanja. Cilj ove studije bio je procijeniti 15-godišnji trend učestalosti pokazatelja atopije (povišenih ukupnih IgE protutijela, pozitivnog prick kožnog testa na najčešće inhalacijske alergene i prisutnih atopijskih simptoma) u odraslih osoba u Hrvatskoj, zasebno u žena i muškaraca. Studija je uključila 721 osobu (445 muškaraca i 276 žena), starosti 18 do 45 godina, koje su alergološki pregledane u sklopu preventivnih pregleda prije zapošljavanja. Svim ispitanicima uzeti su anamnestički podaci o prisutnosti atopijskih dišnih i kožnih simptoma, učinjeno im je prick kožno testiranje s najčešćim inhalacijskim alergenima i mjerenje ukupnih serumskih IgE protutijela. Analiza trenda učestalosti atopije učinjena je nakon stratifikacije ispitanika u tri susljedna petogodišnja perioda u razdoblju od 1985. do 1999. godine. Učestalost istovremeno prisutnih atopijskih simptoma i povišenih ukupnih IgE protutijela značajno je porasla tijekom analiziranog perioda u muškaraca (OR 2.44, 95%CI 1.39-4.29, p=0.002). U razdoblju od 1985. do1989. godine iznosila je 2%, a u razdoblju od 1995. do 1999.godine 15%. Porast učestalosti pozitivnog prick kožnog testa utvrđen je samo u žena, uz graničnu statističku značajnost (OR 1.65, 95%CI 1.00-2.71, p=0.050). U žena, stanovanje na selu se pokazalo prediktorom povišenih ukupnih IgE protutijela (OR 5.36, 95%CI 2.41-11.93, p=0.000), a pušenje prediktorom istovremeno povišenih ukupnih IgE protutijela i pozitivnog prick kožnog testa (OR 6.20, 95%CI 1.67-23.07, p=0.006). Studija pokazuje rastući trend učestalosti istovremeno prisutnih atopijskih simptoma i povišenih ukupnih IgE protutijela u odraslih muškaraca u Hrvatskoj u razdoblju između 1985. i 1999. godine, dok takav trend nije potvrđen u žena. Rezultati ukazuju na postojanje spolnih razlika u produkciji i regulaciji IgE protutijela.

Atopijski dermatitis ili atopijski egzem je kronično- recidivirajuća upalna dermatoza, uvjetovana genetskom predispozicijom, obilježena svrbežom, suhoćom kože i tipičnom kliničkom slikom koja u značajnoj mjeri ovisi o dobi bolesnika. Prevalencija je visoka i u stalnom je porastu. Atopijski dermatitis je najčešće prva bolest u atopijskome maršu na putu kasnijeg nastanka drugih atopijskih bolesti kao što su bronhalna astma i alergijski rinitis. Rano prepoznavanje i primjena optimalne i učinkovite terapije nužni su, a možda imaju ulogu i u prevenciji kasnijeg nastanka ostalih atopijskih bolesti., Atopic dermatitis/eczema is a chronic, recurring infl ammatory skin disease, caused by genetic predisposition, and characterized by itch, skin dryness and a typical clinical picture that to a large extent depends on the age of the patient. The prevalence is high and has been increasing over the past few decades. Atopic dermatitis is usually the fi rst to appear in the course of the atopic march and later development of bronchial asthma and allergic rhinitis. Early recognition and introduction of optimal and effi cient treatment is necessary and might have a preventive effect in the development of other atopic diseases.

Uz patofiziološku podlogui i definiciju alergija na hranu spominjmo i probleme s dijanostičkim postupkom, te pristup i dugotrajnost specifične terapija. Također se napominje i povezanost nutritivne alergije s drugim ekspresijama atopijske dijateze u djece

Kako bismo pobliže ispitali povezanost HLA regije s astmom i atopijom u populaciji djece koja boluju od atopijske astme, analizirali smo antigene sustava HLA razreda I, HLA-A i HLA-B lokusa te najpolimorfniji gen HLA razreda II, HLA-DRB1, kao i TNFa mikrosatelitni lokus vezan uz TNF-α gen. Ciljevi našeg istraživanja su bili analizirati učestalost alela navedenih lokusa u djece koja boluju od alergijske astme te istražiti njihovu povezanost s koncentracijom ukupnih IgE protutijela u serumu, sa stvaranjem specifičnih IgE protutijela na inhalacijske alergene iz okoliša (Dermatophagoides pteronyssinus, Ambrosia elatior i Dactylis glomerata) te povezanost s različitim astmatskim fenotipovima, s obzirom na prisustvo simptoma alergijskog rinitisa, te s obzirom na težinu bolesti i odgovor na liječenje. Genotipizirali smo 143 bolesnika dječje dobi, starosti 2.8-18.8 godina i rezultate usporedili s kontrolnim skupinama zdravih nesrodnih osoba. Za antigen HLA-A lokusa nije nađena značajna povezanost s astmom, atopijom niti asociranim atopijskim fenotipovima. Značajna pozitivna povezanost je utvrđena između antigena HLA-B8 i astme (pcor*=0.038, RR=3.06) i atopije, odnosno stvaranja visoke koncentracije ukupnog IgE u serumu (pcor*=0.042, RR=3.37). Prisustvo HLA-B8 antigena u hrvatskoj dječjoj populaciji predstavlja čimbenik rizika za astmu i atopiju, a vjerojatno ima utjecaj i na pojedine astmatske fenotipove, dok antigen HLA-B15 vjerojatno djeluje protektivno na razvoj astme. Rezultati analize HLA-DRB1 lokusa pokazuju pozitivnu povezanost alela HLA-DRB1*01 s astmom i alela -DRB1*03 s atopijom, odnosno visokom koncentracijom ukupnog serumskog IgE u bolesnika. Alel HLA-DRB1*16 je pokazao negativnu povezanost s astmom. U naših ispitanika rezultati genotipizacije TNFa mikrosatelitnog lokusa pokazuju utjecaj alela TNFa 2 kao mogućeg čimbenika rizika za astmu, atopiju i asocirane astmatske i atopijske fenotipove, dok bi alel TNFa 13 mogao imati protektivni učinak na razvoj astme, alergijskog rinitisa i atopije. Alel TNFa 11 je također pokazao mogući protektivni učinak na stvaranje visoke koncentracije ukupnog serumskog IgE.

Atopija je prdispozicija jedinke prema ispoljavanju odgovora preosjetljivosti na alergenu stimulaciju. Alergijske manifestacije su posljedica imunološke reakcije tipa I - reakcije trenutačne preosjetljivosti. Ove imunološke reakcije odigravaju se posredovanjem imunoglobulina E (IgE). Alergijske bolesti posljednjih desetljeća postaj se veći socio - medicinski problem zbog svoje rastuće incidencije i prevalencije pa sustoga atopija i alergijske bolesti postale vlikim interesom i liječnika i epidemiologa. Ovim istraživanjem željeli smo dodati još jednu kockicu u slagalicu za rasvjetljavanje uzroka sve raširenije pojave alergijskih bolesti, "blagodati" razvijenoga industijskog svijeta. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj određenih rizičnih čimbenika (pozitivna obiteljska anamneza za alergiju, primanje progesterona tijekom rudnoće, pušenje majke u trudnoći) na razinu IgE u krvi pupkovine, te razvoj alergijskih smetnji u prvim godinama života. Tijekom 1990. pa sve do 1993. godine analizirana je razina IgE u krvi pupkovine u nelesekcioniranoj grupi novorođenčadi. Normalnom razinom IgE smatrana je ona koja je manja od 0.9 kJ/L. Uvidom u liječničku dokumentaciju, vođenu od rođenja u nadležnim pedijatrijskim ambulantama Rijeke i bliže okolice, dobiveni su podaci od 163 djece (78 djevojčica i 85 dječaka) u dobi od 6.5 do 9.5 godina. Djeca su bila podijeljena u dvije grupe na osnovi razine IgE u krvi pupkovine: - s povišenim vrijednostima IgE ukrvi pupkovine (50 djece ; 19 djevojčica i 31 dječak) - s normalnim vrijednostima IgE u krvi pupkovine (113 djece ; 59 djevojčica i 54 dječaka). Ispitivan je nastanak respiratornih alergijskih smetnji (astma, opstruktivni bronhitis, alergijski rinitis), atopijskog dermatitisa i urtikarije. Vrijednosti IgE u krvi pupkovine bili sustatistički značajnije više u dječaka (1.0 kJ/L)no u djevojčica (0.68 kJ/L), p=0.05. Analizom utjecaja rizičnih čimbenika na razvoj alergijskih smetnji u prvim godinama života nije dobivena statistički značajna razlika između dviju ispitivanih grupa djece. Analizirana je i pojava alergijskih smetnji u cjelokupnoj grupi djece. Od 163 djece, 92 (56%) ispoljilo je neku od ispitivanih alergijskih manifestacija. Rizični čimbenici prisutni kod rođenja nisu imali upliva na razvoj alergijskih smetnji. Rezultati ovog ispitivanja sukladni su s rezultatima novijih velikih studija provođenih u Europi i SAD-u. Na osnovi ovog ispitivanja i podataka iz literature može se zaključiti da još uvijek nema zadovoljavajućeg čimbenika koji bi u novorođenačkoj dobi ukazao na mogućnost oboljevanja od alergije u dječjoj dobi. Ostaju nam mjere prevencije za one koji imaju jaku obiteljsku predispoziciju ili više rizičnih čimbenika. Podatak da više od polovice djece u ispitivanoj grupi ima alergijske smetnje otvara nova pitanja o čimbenicima koji su doveli do tako visokog pobola. Vjerujemo da su čimbenici okoliša, više no drugi, odgovorni za ovaj zabrinjavajući podatak.

Izloženost duhanskom dimu tijekom aktivnog i pasivnog pušenja smatra se najštetnijim polutantom unutarnjih prostora i značajnim rizičnim čimbenikom za nastanak senzibilizacije dišnog sustava. Duhan pripada biljnoj porodici Solanacea. Ekstrakt lišća duhana je heterogen i sadrži brojne proteine, primjese bakterija i lijesni, aditive kao što je kolofonij i ostatke pesticida. Iz lišća duhana izolirano je imunokemijskim metodama 37 različitih antigenih komponenti. Alergogene komponente iz lišća duhana i produkti izgaranja duhana djeluju na više načina na imunološki sustav. Kao iritansi i toksični agensi dolaze u interakcije sa različitim staničnim komponentama obrambenog sustava umanjujući njihovu funkcionalnnu sposobnost. Kao potencijalni alergeni induciraju stvaranje specifičnih antitijela koja pripadaju različitim vrstama imunoglobulina, a mogu djelovati i na produkciju citokina iz senzibiliziranih T limfocita. Dosadašnja ispitivanja ukazuju na povezanost aktivnog i pasivnog pušenja i razvoja atopije, međutim, mhanizam te povezanosti nije u potpunosti razjašnjen. Utvrđeno je da su i u muškaraca i u žena više razine IgE u serumu u pušača nego u nepušača. Nije utvrđena, međutim, veća učestalost pozitivnog kožnog testa na opće inhalacijske alergene u pušača. Utjecaj pušenja na povećanje razine ukupnog serumskog IgE tumači se direktnim učinkom pušenja na staničnom nivou i indirektnim povećanjem permeabilnosti respiratornog epitela za inhalacijske alergene. U slučajnom uzorku od 583 ispitanika (303 muškarca i 280 žena) mlađe odrasle populacije iz zagrebačke regije ispitali smo kožnu reaktivnost na njačešće inhalacijske alergene, ukupni serumski IgE i nespecifičnu bronhalnu reaktivnost radi procjene rizika za nastanak alergijskih bolesti dišnog sustava. Dobiveni rezultati analizirani su u skupinama obzirom na spol, prisutnost dišnih simptoma i intenzitet pušenja (pušački indeks). Rezultati ukupnog IgE u serumu pokazuju značajne razlike između analiziranih skupina. Pušačice sa dišnim simptomima imaju značajno viši IgE od pušača sa simptomima (177,70:68,20 IU/ml;P

Pojava bronhospazma izazvanog tjelesnim opterećenjem je oblik nespecifične bronhlane hiperreaktivnosti. Najčešće se javlja u djece i mlađih odralih osoba oboljelih od astme (75-95%) i alergijskog rinitisa (40%), te u 3-11% neatopičara i neastmatičara navedenih mlađih dobnih skupina. Patofiziologija ovog fenomena nije do kraja razjašnjena. Neprepoznat i nekontroliran bronhospazam izazvan tjelesnim opterećenjem može značajno utjecati na kvalitetu života smanjujući nivo tjelesne aktivnosti i bavljenje sportom. Iznesene su najnovije spoznaje o patogenezi, epidemiologiji, diojagnostici i kliničkoj slici bronhospazma izazvanog tjelesnim opterećenjem. Opisani su suvremeni terapijski postupci. Pravilnim terapijskim pristupom bronhospazam izazvan tjelesnim opterećenjem se može do te mjere kontrolirati da ne remeti normalni ritam života, niti intenzivno bavljenje sportom.

Obrađeno je 354 djece s atopijskim bolestima (astma, polenoza, dermatitis). Najčešća bolest bila je astma. Atopija u obitelji utvrđena je u 46, 6 % ispitanika. Djeca atopičara češće su imala udružene dvije atopijske bolesti. Preosjetljivost na pojedinačne alergene utvrđena je u 66 % (234/354), a preosjetljivost na više alergena u 34 % (120/354) ispitanika. Djeca preosjetljiva na Dermatophagoides pteronyssinus jednako su se rađala tijekom cijele godine ; djeca preosjetljiva na peludi većinom su se rađala uoči sezone peludacije. Za senzibilizaciju djeteta na pojedine alergene mogla bi biti važna prva tri mjeseca života.

Senzibilizacija kože i respiratorne sluznice ispitana je u uzorku od 351 ispitanika (166 žena srednje dobi 28, 0+/-6, 44 godina i 185 muškaraca srdnje dobi 26, 3+/-5, 39 godina) sa šireg zagrebačkog područja tijekom prethodnih pregleda pri zapošljavanju na poslove sa posebnim uvjetima rada. U svih ispitanika prikupljeni su anamnestički podaci strandardiziranim upitnikom uz fizikalni pregled kože i dišnog sustava, izvršeno je epikutano testiranje (ET) sa europskom standardnom serijom kontaktnih alergena(Epipharm-Alk), prick testiranje (PT) sa inhalacijskim alergenima peludi trava, stabala, korova i Dermatophagoides pteronyssinusom (DP) (Imunoloski zavod Zagreb), određivanje ukupnog serumskog IgE (Pharmacia IgE EIA, Uppsala) i mjerenje nespecifične bronhalne reaktivnosti (NBR) standardiziranim histaminskim testom po Chai-u. Rezultati kožnog testiranja, određivanje ukupnog IgE u serumu i nespecifična bronhalna reaktivnost analizirani su u odnosu na naviku pušenja, prethodnu zaposlenost u industrijskim uvjetima, kožne i respiratorne simptome zasebno u žena i muškaraca. Rezultati su pokazali da je senzibilizacija kože učestalija u žena nego u muškaraca (30, 7%:18, 4%, P

Prick kožni test (PKT) i specifični IgE (sIgE) na grinje Dermatophagoides pteronyssinus (DP), Dermatophagoides farinae (DF), Lepidoglyphus destructor (LD) i Tyrophagus putrescentiae (TP) ispitani su u slučajnom uzorku od 67 muškaraca (40, 6ą7, 7 god.) iz kontinentalnog područja Hrvatske. PKT je učinjen alergenima Epipharm-ALK. Pozitivnom kožnom reakcijom smatran je srednji promjer urtike (D+d/2) 3 mm i veći (PKT+). sIgE određen je UniCAP metodom (Pharmacia AB Diagnostics). Vrijednosti manje od 0, 35 kU/L smatrane su nespecifičnima (sIgEo), a vrijednosti 0, 35 kU/L i više povišenima (sIgE+). Kožna reaktivnost je evaluirana u odnosu na razinu sIgE kao prevalencija PKT+ i kao srednji promjer urtike (D+d/2) u mm. Veća prevalencija sIgE+ utvrđena je na DP i DF (16/67 = 23, 9%), te na TP (15/67 = 22, 3%), nego na LD (10/67 = 14, 9%). U ispitanika sa sIgE+ utvrđeno je PKT+ na DP i DF u 10/16 = 62, 5% na TP u 13/15 = 86, 7% na LD u 9/10 = 90%. U ispitanika sa sIgEo utvrđeno je PKT+ na DP i DF u 5/51 = 9, 8%, na TP u 10/52 = 19, 2%, na LD u 9/57 = 15, 8%. U ispitanika sa sIgE+ na DP utvrđen je istovremeno sIgE na DF u 15/16 = 93, 8%, na TP u 12/16 = 75% i na LD u 8/16 = 50%, što ukazuje da u više od 50% osoba senzibiliziranih na DP postoji istovremeno senzibilizacija i na ostale ispitivane grinje. U osoba s PKT+ utvrđena je značajna razlika u srednjem promjeru urtike između osoba s sIgE+ i sIgE0 samo za LD (6.2ą2.8 : 3.56ą0.68 - P

U ovome članku dan je pregled profesionalnih alergijskih bolesti dišnog sustava. Opisana su tri najčešća entiteta: profesionalna bronhalna astma, profesionalni alergijski rinitis, i profesionalni hipersenzitivni pneumonitis. Profesionalna bronhalna astma, kao najznačajniji i najčešći entitet iz ove skupine, obrađena je detaljno, pri čemu su posebno istaknuti dijagnostika i prevencija. Skrenuta je pozornost na dijagnostičke postupke kojima se razlikuje neprofesionalna od profesionalne bronhalne astme. Prevencija je razrađena s obzirom na rizike radnog mjesta i radnog okoliša te se obzirom na individualni potencijal za razvoj senzibilizacije respiratorne sluznice osoba koje se zapošljavaju ili su već zaposlene na tim radnim mjestima.

Imunokompetentne stanice i aktivirani eozinofili, glavni su sudionici alergijske thkivne upale u području imunosnog sučeljavanja u upalnom odjeljku respiratorne sluznice. Imunosnim zbivanjem ravnaju specifični klonovi limfocita T, fenotipa 2, koji utječu na pojačanu sintezi IgE, te gomilanje upalnih stanica i njihovih citokina. Posljedice tog imunosnog usmjerenja očituju se histološkim i kliničkim znakovima sindroma bronhalne astme i rinitisa. Najnovija istraživanja pokazuju genetsku određenost imunosnog oštećenja koje u unakrižnom djelovanju s činiocima okoliša dovodi do ekspresije kliničke pojavnosti.

Značaj pozitivne obiteljske anamneze u djece s atopijskim bolestima s posebnim osvrtom na astmu i/ili polenozu