Search

Cilj ovog rada bio je odrediti utjecaj vinskih posuda na polifenolni sastav Merlot vina, te njegovu aromu. Uzorci vina čuvani su u sedam različitih posuda tijekom 12 mjeseci, a na kraju su uzorci analizirani, te su praćene promjene koncentracije polifenolnih spojeva i arome. Polifenolni spojevi, antocijani i antioksidacijska aktivnost određeni su spektrofotometrijski, dok je aromatski profil identificiran plinskom kromatografijom i mikroekstrakcijom na čvrstoj fazi. Većina elemenata u tragovima najvišu koncentraciju je postigla u inoks posudama, a najmanju u hrastovim posudama jakog paljenja. Parametar crvenila i zasićenosti boje vina u najvišoj koncentraciji postignut u bačvi srednjeg paljenja ukazujući da je to najprikladnija posuda za čuvanje Merlot vina s obzirom na boju. Iz rezultata je vidljivo da je većina spojeva arome vina postigla najviše koncentracije pri visokom paljenju vinskih posuda. The aim of this work was to determine the influence of wine containers on the polyphenol composition of Merlot wine and its aroma. The wine samples are stored in seven different containers for 12 months, at the end the samples were analyzed, and changes in the concentration of polyphenolic compounds and aromas were monitored. Polyphenolic compounds, anthocyanins and antioxidant activity were determined spectrophotometrically, while the aromatic profile was identified by gas chromatography and solid-phase microextraction. Most of the trace elements achieved the highest concentration in stainless steel containers, and the lowest in oak barrel with heavy toasting. The highest values of red color parameter and saturation of the wine color were achieved in a barrel of medium toasting, indicating that it is the most suitable vessel for keeping Merlot wine in terms of color. It is evident from the results that most aroma compounds reached the highest concentrations in the wine barrels with heavy toasting.

Cilj ovog rada bio je istražiti učinak sojeva virusa GLRaV-3 i njihovih kombinacija na parametre oksidacijskog stresa u tri standardna kultivara vinove loze Merlot, Cabernet Franc i Pinot Noir te u autohtonom kultivaru Tribidrag. Također, ispitan je učinak virusa GLRaV-3 u kombinaciji s različitim virusima koji se često mogu naći u poljskim inokulima (kao što su GLRaV-1, GLRaV-2, GVA, GPGV i drugi) na ispitivane kultivare. Mjereni indikatori oksidacijskog stresa su uključivali sadržaj ukupne količine topivih proteina, aktivnost enzima superoksid dismutaze (SOD), sadržaj vodikovog peroksida, malondialdehida i fotosintetskih pigmentata. Rezultati pokazuju različite stupnjeve osjetljivosti ispitivanih kultivara na infekciju testnim virusnim izolatima. U usporedbi s drugim kultivarima, utvrđeno je da je kultivar Tribidrag najosjetljiviji na infekciju sa sojevima virusa GLRaV-3 i s poljskim inokulima jer je u tom kultivaru uglavnom zabilježeno smanjenje količine topivih proteina te sadržaja klorofila b i karotenoida, indukcija aktivnosti SOD i akumulacija vodikovog peroksida. S obzirom na dobivene rezultate može se zaključiti da je infekcija testnim virusima izazvala nešto slabiji stres u kultivaru Merlot, dok kultivari Cabernet Franc i Pinot Noir bilježe minimalne promjene uslijed infekcije virusom GLRaV-3 i poljskim virusnim izolatima. U tim je kultivarima utvrđeno smanjenje količine fotosintetskih pigmenata kao dominantna promjena uslijed infekcije s virusom GLRaV-3. Saznanja dobivena u ovom radu mogu biti korištena kao smjernica za daljnja istraživanja utjecaja kombiniranih infekcija virusa na fiziologiju vinove loze. The aim of this work was to investigate the effect of GLRaV-3 strains and their combinations on oxidative stress parameters using three standard red cultivars Merlot, Cabernet Franc and Pinot Noir as well as an indigenous Croatian wine grape variety Tribidrag. Also, the effect of GLRaV-3 in combination with various viruses that are common in field inoculums (such as GLRaV-1, GLRaV-2, GVA, GPGV and others) was examined in the grape cultivars. Total soluble proteins, superoxide dismutase (SOD) activity, hydrogen peroxide, malondialdehyde and photosynthetic pigments wre used as indicators of oxidative stress. The results show different degree of sensitivity of the tested cultivars to the infection caused by GLRaV-3 strains and field inoculums. In comparison with other cultivars, Tribidrag is the cultivar most susceptible to infection with GLRaV-3 and field inoculums as evidenced by generally decreased soluble protein content, chlorophyll b and carotenoids contents as well as enhanced SOD activity and hydrogen peroxide accumulation. Obtained dana suggest less negative effects in Merlot cultivar, while Cabernet Franc and Pinot Noir cultivars display minimum changes in response to the GLRaV-3 strains and field inoculums. In those cultivars, decrease of photosynthetic pigments was the dominat change in response to GLRaV-3 infection. Findings obtained in this study can be used as a a guideline for future studies of the impact of combined virus infections on grapevine.

Napravljen je sustavan pregled osnovnih fizikalno-kemijskih parametara crnog vina Merlot (berba 2015.) različitih proizvođača iz Republike Hrvatske. Ukupno je analizirano 138 uzoraka vina u prometu sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI), od kojih je 84 dodatno označeno tradicionalnim izrazom „kvalitetno vino kontroliranog zemljopisnog podrijetla (KZP)“, dok je 54 uzorka dodatno označeno tradicionalnim izrazom „vrhunsko vino kontroliranog zemljopisnog podrijetla (KZP)“. U svakom uzorku su analizirani sljedeći parametri: relativna gustoća 20/20 °C, stvarni alkohol, ukupni suhi ekstrakt, reducirajući šećeri, ukupna kiselost, hlapiva kiselost, pH vrijednost, pepeo, slobodni i ukupni sumporni dioksid. Rezultati pokazuju da vina Merlot, iako su proizvedena od iste sorte grožđa, razlikuju se u pojedinim analiziranim parametrima, jer potječu iz područja Republike Hrvatske koja imaju različite klimatske i zemljopisne, ali i geološko/pedološke značajke. A systematic review of the basic physico-chemical parameters of red wine Merlot (vintage 2015) from various producers from the Republic of Croatia was made. A total of 138 wine samples on the market with protected designation of origin (PDO) were analyzed, of which 84 were additionally marked with the traditional term "quality wine with controlled designation of origin ", while 54 samples were additionally marked with the traditional term "premium quality wine with controlled designation of origin". In each sample, the following parameters were analyzed: relative density 20/20 °C, alcohol, total dry extract, reducing sugars, total acidity, volatile acidity, pH value, ash, free and total sulfur dioxide. The results show that Merlot wines, although produced from the same grape variety, have differences in some analyzed parameters because they originate from the territories of the Republic of Croatia which have different climatic and geographical, but also geological/pedological characteristics.

Istraživanje je provedeno na pokušalištu Mandićevac u 2018. godini. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj podloge na broj i masu zaperaka na sorti Merlot. Ispitivane podloge su SO4 i Binova. Metodom slučajnog odabira odabrano je 30 trsova od svake podloge za eksperimentiranje. Utvrđeno je da ne postoje statistički bitne razlike između ispitivanih podloga i njihovog utjecaja na broj i masu zaperaka sorte Merlot. Da bi dobili detaljniju i precizniju procjenu potrebno je provesti višegodišnje istraživanje na više lokaliteta., The research was set at Mandićevac experimental located in 2018. Aim was to identify the impact of rootstock on number and mass of the sprouts on Merlot varieties. Examined rootstock were SO4 and Binova. With the method of random choice 30 vines were picked from each rootstock for the experiment. It is determined that there et no signitificant differences between the rootstock and their impact on number and mass in the sprouts on Merlot varieties. For detailed and more precise assessment we should take experiments on several locations in more years.

Agrotehnički i ampelotehnički zahvati mogu značajno utjecati na kvalitativni sastav grožđa, a na kraju i vina. Jedan od najčešćih ampelotehničkih zahvata zelenog reza je djelomična defolijacija. U ovome radu istražen je utjecaj djelomične defolijacije na prinos i kemijski sastav grožđa sorte Merlot, 2017. godine. Istraživanje je bazirano na rezultatima dobivenim nakon provedene djelomične defolijacije četiri bazalna lista sa svake mladice pokusnih trsova u četiri različita termina; prije oplodnje i cvatnje (DI), neposredno nakon oplodnje i cvatnje (DII), u fazi zatvaranja grozdova (DIII) i u vrijeme šare (DIV). U sve četiri varijante zabilježena je redukcija prinosa u odnosu na kontrolni (K) tretman u kojem nije bila provedena defolijacija. Suprotno očekivanom, nakon provedene djelomične defolijacije nije došlo do povećanja koncentracije šećera u grožđu, dok je djelomična defolijacija u terminu prije oplodnje i cvatnje (DI) rezultirala sniženom koncentracijom šećera u grožđu. Utvrđen je porast koncentracije ukupne kiselosti i pad pH u tretmanu djelomične defolijacije neposredno nakon oplodnje i cvatnje (DII), dok je u ostalim terminima defolijacije (DI, DIII i DIV) utvrđen pad ukupne kiselosti i porast pH. Koncentracija ukupnih polifenola u svim terminima djelomične defolijacije bila je signifikantno viša u usporedbi s kontrolnom varijantom (K). It is well known that agrotehnical and ampelotechnical procedures have great impact to oenological quality of grape and wine. Partial defoliation is one of the most commonly used ampelotechnical procedure in canopy manipulation. The aim of this study was to evaluate the influence of partial defoliation on the yield and chemical composition of grapes Merlot in 2017. This research is based on the results obtained after partial defoliation of four basal leaves from each shoot of experimental vines carried out in four different stages; before fertilization and flowering (DI), immediately after fertilization and flowering (DII), in the faze of berry set (DIII) and in the period of veraison (DIV). In all four stages there was a reduction of yield compared to control (K), treatment where no defoliation was performed. On the contrary to the expected, there was no increase in sugar concentration in grapes after partial defoliation, while defoliation in the stage before fertilization and flowering (DI) resulted in reduced grain soluble solids concentration. Partial defoliation conducted immediately after fertilization and flowering (DII) was found an increase in total acidity and pH decrease, while in other defoliation periods (DI, DIII and DIV) there was a decrease in total acidity and pH increase. Concentration of polyphenols of partial defoliation was significantly higher compared to control (K).

Vrijeme izvođenja zahvata djelomične defolijacije još uvijek je tema brojnih istraživanja. Ukoliko se provodi u periodu cvatnje smatra se ranom, a između oplodnje i šare kasnom defolijacijom. Cilj ovog rada bio je istražiti utjecaj djelomične defolijacije provedene u četiri različita termina (prije cvatnje i oplodnje, neposredno nakon cvatnje i oplodnje, u fazi zatvaranja grozdova i u šari) na uvometrijske vrijednosti i mehanički sastav grozda sorte Merlot u uvjetima Zagrebačkog vinogorja, podregije Prigorje-Bilogora, proizvodne godine 2016. Djelomična defolijacija nakon cvatnje i oplodnje utjecala je na smanjenje prosječne mase grozda te prosječne mase bobica koje su povezane sa boljom kvalitetom grožđa. Djelomična defolijacija u fazi šare pokazala je najviši prinos po trsu te broj grozdova u odnosu na ostale varijante djelomične defolijacije, a u moštu te varijante izmjerena je viša koncentracija šećera te niži pH u odnosu na kontrolu. Timing of partial defoliation is still the subject of numerous studies. Partial defoliation conducted during the flowering period is considered to be early, and if it is conducted between fertilization and veraison is considered to be late. The aim of this research was to investigate the influence of partial defoliation (which was conducted in four different periods: before flowering and fertilization, after flowering and fertilization, in the pea size of the berry and at the veraison) on the uvometric values and the mechanical composition of the Merlot cultivar under the ecological conditions of the Zagreb vineyard, subregion Prigorje-Bilogora, year 2016. Partial defoliation after flowering and fertilization resulted in a decrease of the average cluster weight and the average weight of berries associated with more quality. Partial defoliation in the period of veraison affected the highest yield per vine and the largest number of clusters per vine when compared to other variants of partial defoliation. Also, the higher concentration of sugar and the lower pH value was measured in must.

Cilj ovog rada bio je napraviti Elaborat tehničko-tehnološkog rješenja vinarije za proizvodnju vina vrhunske kvalitete te je opisan tehnološki postupak proizvodnje crnog vina. Tehnološki postupak proizvodnje prikazan je tekstualno kao i pomoću blok-sheme uz prikaz potrebnih uređaja i opreme. S obzirom na zahtjeve proizvodnje određena je makrolokacija i mikrolokacija vinarije, energetska i materijalna bilanca te potreban broj zaposlenika. Zgrada u kojoj se nalazi pogon za proizvodnju crnog vina projektirana je tako da su proizvodni i neproizvodni dio zgrade odvojeni kako bi se omogućila neometana manipulaciju sirovina i konačnog proizvoda te neometano kretanje zaposlenika i posjetitelja. Svi proizvodni i neproizvodni prostori zgrade prikazani su tlocrtno. Vinarija nudi vrhunska vina sorte Merlot i Blatina. The aim of his study was to create Elaborate of technical-technological solution of winery for the production of red wine and to describe the technological process of the production of red wine. The technological process of production is displayed textually as well as using a block diagram showing the necessary machinery and equipment. With regard to production requirements, macro location and layout of winery, energy and material balance, and required number of employees were determined. The building that contains processing plant for the production of red wine is designed so that the production and non-production areas are separated in order to allow smooth manipulation of raw materials and finished products and allow unobstructed movement of employees, vehicles. All production and non-production areas are presented by the layout. Winery offers top quality Merlot and Blatina wines.

Utjecaj rane defolijacije na neke kvalitativne pokazatelje grožđa i mošta kultivara Merlot (Vitis vinifera L.) istraživan je tijekom 2013. godine na području vinogradarske regije Istočna kontinentalna Hrvatska, podregija Podunavlje, vinogorje Baranja (Karanac) i Srijem (Ilok). Uzgojni oblik je Guyot. Vremenske prilike pogodovale su uzgoju vinove loze i proizvodnji grožđa na obje lokacije. Pokusi su postavljeni po slučajnom bloknom rasporedu s tri tretmana u tri repeticije (kontrolni tretman – bez defolijacije, defolijacija tri lista i defolijacija šest listova od osnove mladice neposredno pred početak cvatnje - E-L faze 16- 17). Dobiveni rezultati statistički su obrađeni analizom varijance. Temeljem dobivenih rezultata utvrđena je statistički značajna razlika za pokazatelj sadržaj šećera u moštu između lokacija. Za druge istraživane pokazatelje nisu utvrđene statistički značajne razlike niti između lokacija niti između ispitivanih tretmana. Najveći sadržaj šećera izmjeren je u Iloku kod kontrolnog tretmana i tretmana s tri uklonjena lista (96, 7 °Oe). Sadržaj ukupnih polifenola varirao je od 1487 mg/kg kod kontrolnog tretmana u Iloku do 2159 mg/kg kod tretmana s šest uklonjenih listova na istoj lokaciji. Kod tretmana s šest uklonjenih listova u Karancu utvrđen je najveći sadržaj ukupnih antocijana (1134 mg/kg). Tretman s tri uklonjena lista na lokaciji u Karancu odlikovao se najsnažnijom antioksidativnom aktivnošću (343 mg/kg GAE).

U vinogradu koje se nalazi u vlasništvu obiteljskog gospodarstva Miholić, na položaju Ćosinac, vinogorje Kutjevo, 3. ožujka 2012. godine izvršeno je istraživanje, nakon zimske pozebe i ekstremno niskih temperatura, na četiri kultivara vinove loze (Graševina, Merlot, Cabernet sauvignon i Zweigelt). Cilj istraživanja bio je utvrditi stupanj preživljavanja primarnih vegetativnih osi nakon ekstremno niskih temperatura u veljači 2012. godine. Od četiri kultivara (Graševina, Merlot, Cabernet sauvignon i Zweigelt), slučajnoje odabrano od svakog po 10 trsova (ukupno 40 trsova). Sa svakog trsa uzet je lucanj s 10 pupova (ukupno 400 pupova), te je svaki pup britvicom prerezan kako bi se utvrdio stupanj preživljavanja. Obradom prikupljenih podataka, te analizom varijance, utvrdili smo da ove razlike nisu statistički opravdane. Može se zaključiti kako su sva četiri ispitivana kultivara slično reagirala na pojavu ekstremnih niskih temperatura tijekom veljače 2012. godine., A research has been conducted in the vineyard which is a part of family farm Miholić and situated at Ćosinac, Kutjevo vineyards, on the third of March 2012 after the winter frost and extremely cold temperatures on the four cultivars of grapevine - Riesling, Merlot, Cabernet Sauvignon and Zweigelt. The purpose of this experiment was to determine the survival rate of primary vegetative axis after extremely low temperatures in February 2012. Four cultivars have been choosen and 10 tree vines from each (in total 40 vines) randomly. From each tree vine a sprout with 10 buds was taken (400 buds in total) and then every bud was cut by a razor to determine the degree of survival. Data processing and analysis of variance, we found that these differences were not statistically significant. It can be concluded that all four tested cultivars reacted similarly to the emergence of extreme low temperatures during February 2012.

Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati utjecaj rane strojne i ručne defolijacije na prinos i neke uvološke karakteristike kultivara Merlot (Vitis vinifera L.) u 2012. godini. Defolijacija, kao ampelotehnički zahvat, provodila se prije cvatnje ručno i strojno u 3 repeticije. Ručna defolijacija sastojala se u tome da se po mladici skidalo 6 najstarijih listova zbog bolje izloženosti grozdova suncu, a strojna defolijacija urađena je pomoću traktorskog bočnog priključka. Uz tretmane ručne i strojne defolijacije proveden je i kontrolni tretman gdje se nije vršila defolijacija i služio je za usporedbu i bolje tumačenje rezultata. Na temelju dobivenih rezultata i statističke obrade utvrđeno je kako tretmani defolijacije nisu statistički značajno utjecali niti na jedan ispitivani parametar., The subject of this research was to determinate the impact of early mechanical and manual defoliation on the yield and some uvological characteristics of the Merlot cultivar (Vitis vinifera L.) during the year 2012. Defoliation as an ampelotechnical procedure was conducted before the flowering manually and mechanically in three repetitions by removing the six oldest leaves per seedling to obtain better insolation. Control group of seedlings was established where no defoliation was conducted for the purpose of this research. According to data from both groups, defoliation treatment was of no significance to either of the parameters in question

Cilj ovog rada je prikazati stanje prometa vina sorata Cabernet Sauvignon, Merlot i Syrah, kroz zastupljenost po regijama, zasađenim površinama i broju trsova. Zaključno s 2014. godinom, ukupne površine zasađene sortama Cabernet Sauvignon iznosi 724, 09 ha, Merlot 873, 57 ha i Syrah 211, 58 ha. Sve tri sorte su najzastupljenije u regiji Primorska Hrvatska, Količine prometovanog vina sorata Cabernet Sauvignon i Merlot su ujednačene za period 2011.-2013. dok kod sorte Syrah postoji nagli porast količine vina u prometu u 2013. godini, što je posljedica povećanja zasađenih površina.

Fenolni spojevi vina imaju znaĉajan utjecaj kako na znaĉajke kvalitete vina, tako i na zdravlje potrošaĉa. Posebnu skupinu ĉine antocijani, plavo do crveno obojeni pigmenti, koji u vino dospijevaju iz pokožice bobica grožĊa. Udjel antocijana u vinu ovisi o brojnim ĉimbenicima poĉevši od sorte grožĊa, primjenjenim postupcima maceracije i fermentacije, te postupcima i uvjetima njege i ĉuvanja vina. U ovom radu praćen je udjel pojedinih antocijana HPLC tehnikom, tijekom alkoholne fermentacije. Odabrane su dvije sorte grožĊa (Cabernet Sauvignon i Merlot) sa po dva vinogorja (Benkovaĉko-Stankovaĉko i Vrgoraĉko). Uzorci su izuzimani od poĉetka fermentacije do proizvodnje mladog vina. Udjel pojedinih antocijana odreĊen je primjenom HPLC tehnike. Rezultati su pokazali da je u svim uzorcima zbilježen najveći udio malvidin-3-glukozida, a najmanji peonidin-3-kumarilglukozida, dok je ukupni udio odreĊivanih antocijana bio veći u vinima proizvedenim od grožĊa sorte Merlot.

Povećane koncentracije kationa, tj. metala u vinu (željeza, bakra i cinka) uzrokuju nepoželjne promjene u mirisu, okusu, ali i izgledu vina što se najčešće očituje zamućenjem. Takve promjene u vinu nazivaju se manama (bakreni lom, plavi ili crni lom, sivi ili bijeli lom, posmeđivanje itd.), a prouzročene su fizikalno-kemijskim i fizikalnim procesima i teško ih je otkloniti. Analiza kation u vinima Merlot i Teran provedena je metodom atomske apsorpcijske spektrofotometrije (AAS) kojom je određena prisutnost i koncentracije željeza, bakra, cinka i olova, koje su u skladu s literaturnim podacima. Elektrokemijskim određivanjem šećera kapilarnom ionskom kromatografijom (ICS) određene su koncentracije glukoze, fruktoze, manoze, saharoze, galaktoze, ali i glicerola, manitola i sorbitola. Tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC) određene su koncentracije etanola, m glicerola i mliječne kiseline, dok su kemijskim analizama u laboratoriju određene koncentracije alkohola, ukupnih šečera, sumora te kiselina (ukupnih i hlapljivih). Rezultati kemijskih analiza zadovoljavaju kriterije propisane Pravilnikom o vinu.

Tijekom pet godina (1994-1998) u pokusnom nasadu Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču provedeno je istraživanje radi utvrđivanja pogodnosti nekih klonova merlota za uzgoj u agroekološkim uvjetima Istre. Praćeno je: prinos po trsu, broj grozdova po trsu, prosječna težina grozda te kakvoća grožđa (sadržaj šećera, kiselina i pH) na tri klona merlota: R-3, R-8 i R-12. Godine 1994. i 1997. nije bilo opravdanih razlika u prinosu između klonova. U ostalim godinama istraživanja bilo je statistički opravdanih razlika u prinosima po trsu između pojedinih klonova. U svim godinama istraživanja klonovi su imali dobru kvalitetu grožđa, sa visokim sadržajem šećera i povoljnim kiselinama. Ispitani klonovi merlota su tijekom istraživanja pokazali dobre rezultate u prinosima i kvaliteti grožđa, stoga se mogu preporučiti za uzgoj u agroekološkim uvjetima Istre.