Search

U ovom radu proučavamo kako možemo koristiti ASIO biblioteku za mrežno programiranje. U prvom poglavlju ovog rada govorimo općenito o mrežnom programiranju. Uvodimo terminologiju koju ćemo koristiti u radu. Osim toga opisana je slojevita struktura koja je nezaobilazni dio aplikacije koja koristi mrežno programiranje. U preostalim poglavljima proučavamo klase i funkcije koje nam pruža ASIO biblioteka. Proučavanje započinjemo utičnicama i proučavanjem kako one omogućuju razmjenu podataka. Da bismo mogli razmjenjivati podatke prvo moramo povezati procese. Nakon što smo naučili glavne načine za povezivanje utičnica, obrađujemo metode i funkcije za slanje i primanje poruka. Metode i funkcije dijelimo na sinkrone i asinkrone te objašnjavamo prednosti i mane svakog od tih pristupa. Rad je većinom baziran na TCP transportnom protokolu jer ćemo njega koristiti u završnom poglavlju, tj. u izradi projektnog zadatka. Kako se i UDP protokol često koristi navodimo razlike u kodu s obzirom na to koji se protokol koristi. Za kraj prikazujemo kako sve segmente možemo spojiti u jednu cjelinu. Kao projektni zadatak implementiramo HTTP protokol. Za početak kažemo nešto općenito o protokolu, a zatim implementiramo klijenta i poslužitelja koji komuniciraju koristeći HTTP protokol. In this paper we study how we can use the ASIO library for network programming. In the first chapter of this paper, we talk about network programming in general. We introduce the terminology that we will use in the paper. In addition, a layered structure is described, which is an indispensable part of an application that uses network programming. In the remaining chapters, we study the classes and functions provided by the ASIO library. We begin the study with sockets and studying how they enable data exchange. To be able to exchange data, we first need to connect the processes. After learning the main ways to connect sockets, we cover the methods and functions for sending and receiving messages. We divide methods and functions into synchronous and asynchronous and explain the advantages and disadvantages of each of these approaches. The work is mostly based on the TCP transport protocol because we will use it in the final chapter, i.e. in the creation of the project assignment. As the UDP protocol is also often used, we list the differences in the code with regard to which protocol is used. Finally, we show how all segments can be combined into one whole. As a project task, we implement the HTTP protocol. First, we say something general about the protocol, and then we implement a client and server that communicate using the HTTP protocol.

Pneumatska preša izrađena u Laboratoriju za automatiku i robotiku FSB-a ima mogućnost spajanja na internet preko mikrokontrolera. Mikrokontroler je povezan s konverterom naponskog u strujni signal te s tlačnim ventilom koji regulira tlak u komorama cilindra. Na isti mikrokontroler spojen je senzor sile, a ugrađen je i senzor pomaka. Pneumatska preša tlači metalnu oprugu koja služi kao opteretna sila. U radu je ostvareno upravljanje sile i/ili pomaka pneumatske preše putem Internet globalne računalne mreže. Proces implementacije naprednog upravljačkog sustava obuhvatio je nekoliko aktivnosti: a) ostvarivanje komunikacije zasnovane na internetskim tehnologijama, b) izradu web aplikacije, c) osiguravanje reakcije na događaj te analizu, pohranu i prikaz zaprimljenih podataka korisniku putem izrađene aplikacije, d) provedbu algoritma PID regulacije sile i/ili pomaka preše, e) realizaciju upravljanja sustavom korištenjem neuronskih mreža za prepoznavanje glasovnih naredbi korisnika.

Ovim radom napravila se igra inspirirana igrom pod imenom Bomberman. Napravljena je verzija u kojoj se dva igraća preko mreže spoje i igraju jedan protiv drugoga. Cilj igre je savladati drugog igrača i pobijediti. Program je napravljen koristeći SDL2 biblioteku s C++ programskim jezikom. Teksture igrača su napravljene koristeći Sprite creator U. Pokretanjem programa korisnik ima dvije opcije stvoriti igru ili se pridružiti postojećoj. Kod odabira stvaranja korisnik treba samo čekati da se neko spoji na njega te igra započinje, a kod pridruživanja potrebno je ukucati ime hosta ili jednu od njegovih IP adresa kojima je moguće pristupiti. Nakon završetka igre prikazuje se prozor s pobjednikom gdje je player1 igrač na server-u, a player2 igrač koji se spojio. Nakon micanja prikaza o pobjedniku (klikom enter tipke na tipkovnici), igrač se vraća na početni izbornik za odabir stvaranja ili pridruživanja igri. This project was focused on making the video game inspired by the video game with name Bomberman. This version of Bomberman was made for two players. One player connects to another, from a network, and they play against each other. The game was made using SDL2 library with C++ programming language. Sprites were made with the Sprite creator U program. From starting screen players have two options, first to create a game and second to join a game. By choosing to create a game, you wait for some player to join your game and by choosing to join you have to provide a valid IP address or a host name to join it. After the game is over you are prompted by a screen which shows a winner where player1 is a host and player2 is player who joined the game. By pressing the enter key player is returned to a starting screen where they can choose again to join or create a game.

Detaljno je opisana implementacija programske podrške potrebne za rad aplikacije, te grafičkog sučelja aplikacije preko kojega se prikazuju podaci o vožnji tijekom rada automobila. Implementacija je ostvarena programskim jezicima C++ i Python, a korištenje aplikacije je simulirano preko modela opisanog u radu. Detailed description of software implementation necessary for application usage and application graphic user interface which displays car status data during drive. Implementation is made in Python and C++ programming languages. Application usage is simulated through a described model.

Razvijena je aplikacija za testiranje propusnosti mreža realiziranih pomoću sustava IMUNES. Aplikacija radi na sustavima Linux i FreeBSD. Cilj je programski poslati najveći mogući broj UDP paketa u sekundi s promjenjivim parametrima veličine i ponavljanja slanja kako bi se testirala propusnost mreže. Konačno programsko rješenje je testirano na računalima sa jednakom sklopovskom podrškom i s jednakim uvjetima rada. Provedena mjerenja su pokazatelj rubnih slučajeva rada programa. Application for network bandwidth testing realized with IMUNES emulator was developed. The application works on both Linux and FreeBSD operating systems. The goal is to send the largest possible amount of UDP packets per second with varying parameters of size and number of repeats in order to test the network bandwidth. The final program solution is tested on computers with the same hardware and work conditions. The conducted tests display marginal cases of the program's work.

Rad obrađuje problem arhitekture centraliziranih interaktivnih sustava. Te sustave danas većinom čine mrežne igre za izrazito velik broj igrača (MMO igre). U radu je iznesena povijest tih igara. Objašnjeni su česti problemi i zablude projektanata koje se pojavljuju prilikom izgradnje ovakvog sustava. Navedene su i raščlanjene najzastupljenija arhitekturalna riješenja danas, a i kroz povijest. To su arhitekture klijent – poslužitelj, ravnopravnih računala i distribuirana. Uz rad je priloženo i programsko rješenje koje simulira jedan ovakav sustav baziran na klijent – poslužitelj arhitekturi.

Zadatak ovog rada je ostvariti komunikaciju između sustava navigacije robota i i korisničkog sučelja, koji se također nalazi na samom robotu . Komunikacija je implementirana preko mreže i to preko IP/TCP protokola. U četvrtom poglavlju smo se upoznali sa osnovama IP/TCP modela, gdje se vidi kako se osigurava siguran prijenos podataka preko nesigurnog IP protokola. Peto poglavlje razjašnjava način rješavanja općenite komunikacije preko interneta. Vidjeli smo kako se koriste socket-i i osnovne operacije nad njima. U privitku je izloženo rješenje problema, uz kod u programskom jeziku C.

Zadatak ovog rada je ostvariti komunikaciju između robota i udaljenoga računala. Komunikacija je implementirana preko mreže i to preko IP/TCP protokola. U trećem poglavlju smo se upoznali sa osnovama IP/TCP modela, gdje se vidi kako se osigurava siguran prijenos podataka preko nesigurnog IP protokola. Te u četvrtom poglavlju je razjašnjen način rješavanja općenite komunikacije preko interneta. Vidjeli smo kako se koriste socket-i i osnovne operacije nad njima. U petom poglavlju je izloženo rješenje problem.