Ciljevi istraživanja: Ispitati, utvrditi i analizirati toksikološke, demografske i sudsko-medicinske značajke samoubojstava koja nisu povezana s predoziranjem, kako bi se dokazalo ili opovrgnulo postojanje njihova međusobnog odnosa, te ispitati značaj utjecaja toksikoloških značajki samoubojstava koja nisu povezana s predoziranjem na izbor načina i sredstva počinjenja. Ispitanici i metode: Studija uključuje 80 umrlih osoba, nad kojima je pri Zavodu za sudsku medicinu u Rijeci u trogodišnjem razdoblju (2007- 2009.) izvršena sudsko-medicinska obdukcija, te je utvrđeno samoubojstvo kao način smrti, a kod kojih se nije radilo o predoziranju psihoaktivnim tvarima. Svaki slučaj je pojedinačno analiziran, a uzorci krvi i mokraće izuzeti tijekom obdukcije analizirani su metodom plinske kromatografije kako bi se u njima utvrdila koncentracija etilnog alkohola, te plinske kromatografije s masenom spektrometrijom kako bi se u njima utvrdila prisutnost ostalih psihoaktivnih tvari. Rezultati: Samoubojstva češće počine muškarci prosječne dobi od 53,3 godine. Najveći broj samoubojstava utvrđen je u travnju i svibnju, te u ponedjeljak i utorak. Samoubojstva se češće zbivaju izvan grada Rijeke. Kod većine počinitelja utvrđena je prisutnost barem jedne psihoaktivne tvari. Prosječna koncentracija alkohola u krvi počinitelja samoubojstava iznosila je 0,417 g/kg. Najčešće utvrđene opojne droge su tetrahidrokanabinol, a slijede psihostimulansi. Najčešće utvrđeni psihoaktivni lijekovi su benzodiazepini i antidepresivi. Muškarci češće od žena biraju brže smrtonosne i drastičnije metode za počinjenje samoubojstva, uključujući samoubojstva vatrenim oružjem i eksplozivnim napravama, kao posebno drastične metode počinjenja samoubojstva. Počinitelji kod kojih je utvrđena stimulacija (ekscitacija) središnjeg živčanog sustava češće biraju brže smrtonosne i drastičnije metode počinjenja samoubojstva. Zaključak: Toksikološke, demografske i sudsko-medicinske značajke samoubojstava su nedvojbeno u međusobnom odnosu, a posebice je značajan utjecaj toksikoloških značajki na izbor načina i sredstva počinjenja., Objectives: To examine and analyze toxicological, demographic and forensic features of suicides other than overdose, in order to prove or refute the existence of their relationship. Also, to examine the influence of toxicological features on the choice of methods of committing suicides other than overdose. Patients and Methods: The study included 80 death persons examined at the Rijeka Department of Forensic Medicine in a three-year period (2007-2009) with suicide other than overdose as a manner of death. The circumstances of each case were analyzed, and blood and urine samples taken at the autopsy underwent toxicological analyses, using gas chromatography for ethanol concentration and gas chromatography/mass spectrometry for other psychoactive substances. Results: Suicides are more frequently committed by men, with the average age of 53.3. Most of the suicides happened in April and May, as well as Monday and Tuesday. Suicides are more frequently committed outside the city of Rijeka. With most of the suicides, toxicological analysis revealed at least one psychoactive substance. The average blood alcohol concentration found in this study was 0.417 g/kg. The most frequently found illicit drugs were tetrahydrocannabinol, followed by psychostimulant drugs. The most frequent psychoactive medications found were benzodiazepines and antidepressants. Men more frequently than women choose more immediately fatal and drastic methods of committing suicide, including suicides by firearms and explosives as especially drastic methods. Suicides in which the stimulation (excitation) of the central nervous system was found, more frequently choose more immediately fatal and drastic methods of committing suicide. Conclusion: Toxicological, demographic and forensic features of suicides are undoubtly related, and especially important is the influence of toxicological features on the choice of methods of committing suicide.