Furfurylation is a modification process carried out in order to improve the biological resistance and dimensional stability of wood. In this research work, a three-year outdoor weathering test of furfurylated wood was performed using the following wood materials: a deck of furfurylated radiata pine (Pinus radiata), a deck of furfurylated maple (Acer spp.), a deck of furfurylated southern yellow pine (Pinus spp.), and a control deck of Ipê wood (Handroanthus spp.) that was used for comparative reasons. The decks, without any protection or finishing, were exposed for 36 months in Karditsa, Greece in order to evaluate some physical and structural properties of wood such as colour, staining, distortion, surface cracking and end splitting. All tested decks exhibited colour changes that were perceptible by the naked eye and much higher during the first twelve months of weathering. The three furfurylated wood decks showed smaller total colour changes as compared to those of Ipê control deck. In respect to surface cracking, furfurylated radiata pine deck generally showed minor surface cracks, while furfurylated maple deck presented the lowest degree of surface and end splitting. In overall, the furfurylated wood decks tested performed very well and showed no signs of black staining (except for the southern yellow pine deck) and no fungal or mould decay after three years of outdoor exposure., Furfuralizacija je postupak modifikacije koji se provodi kako bi se poboljšala biološka otpornost i dimenzionalna stabilnost drva. U ovom je istraživačkom radu provedeno trogodišnje izlaganje drva modificiranog furfuralom atmosferilijama na otvorenom, pri čemu su upotrijebljeni ovi drvni proizvodi: pod od furfuralom obrađenog drva bora (Pinus radiata), pod od furfuralom obrađenog drva javora (Acer spp.), pod od furfuralom obrađenog drva južnoga žutog bora (Pinus spp.) te kontrolni uzorak poda od ipe drva (Handroanthus spp.), koji je služio za usporedbu. Drveni podovi, bez ikakve zaštite ili površinske obrade, izloženi su 36 mjeseci u gradu Karditsi u Grčkoj kako bi se procijenila neka fizikalna i strukturna svojstva drva kao što su boja, obojenost, deformacije, površinske pukotine i cijepanje na čelima. Na svim ispitanim uzorcima zamijećena je promjena boje koja se vidi golim okom i mnogo je jača tijekom prvih dvanaest mjeseci izlaganja. Tri uzorka poda od drva modificiranog furfuralom pokazala su manje ukupne promjene boje u usporedbi s promjenama boje kontrolnog uzorka od ipe drva. Vezano za površinske pukotine, rezultati su pokazali da su na modificiranom drvu bora nastale vrlo male površinske pukotine, dok je na uzorcima od modificiranog drva javora uočeno najmanje površinskih pukotina i cijepanja drva na čelima uzoraka. Općenito, uzorci podova od furfuralom modificiranog drva pokazala su dobru otpornost na atmosferilije i na njima nije bilo znakova crnjenja (osim uzoraka od žutoga bora) a na uzorcima ni nakon tri godine izloženosti na otvorenome nisu primijećene ni gljivice ili plijesni.