Search

Gotovo svaki izobraženi laik u Hrvatskoj, ili čak i šire, ima spoznaju o Strossmayeru kao o meceni, političaru, govorniku i prosvjetitelju. Svaki pak klerik u Hrvatskoj pozna pod istim tim vidom Strossmayera, a poneki čak pamte njegovu osobu, kao iznimno aktivnu na Prvom vatikanskom saboru. Svi oni, i laici i klerici, znaju da je Strossmayer bio i biskup, ali upravo tu njegovu službu kao da sustavno, u govorima ili u pisanim raspravama, pomalo stavljaju u drugi plan. Cilj je ovoga rada približiti Strossmayera kao biskupa kroz njegov pisani vid komunikacije sa svećenstvom. Pisana riječ prezentirana je u pojedinim temama kao razmišljanja, pozivi, poticaji i odredbe biskupijskom svećenstvu putem okružnica i poslanica. Redovito i opširno pisao ih je u vrijeme korizme, a onda i u pojedinim prigodama, bilo nakon kanonskih vizitacija, pojave nekog problema ili aktualne teme. Ovaj rad prvotno želi promatrati Strossmayerovu biskupsku službu u odnosu prema svećenicima, s kojima je često i dobro komunicirao te se trudio na razne načine podići intelektualno-duhovnu razinu biskupijskog svećenstva. Analizom određenih tema, vezanih uz svećenike, unutar okružnica i poslanica možemo jasno iščitati koji su, prema Strossmayeru, kriteriji da bi se svećenik uistinu mogao zvati svećenikom. Ti kriteriji bi u mnogome mogli i trebali važiti i danas. Stoga, tijekom proslave Svećeničke godine ovaj rad želi ukazati na važnost svećeničkog zvanja i potrebe trajne skrbi za njegovu kvalitetu, a kao podloga služi Strossmayerova skrb oko toga.

Mnogostruke i brze globalne promjene na raznim životnim područjima utjecale su na potrebu preobrazbe suvremenih odgojno-obrazovnih sustava u svijetu. Preobrazba ima cilj uspostaviti, u najvećoj mogućoj mjeri, sklad između onoga što su želje i mogućnosti, i onoga što je potreba suvremenoga društva. Za tim idu i promjene unutar hrvatskoga obrazovnog sustava koje se prezentiraju kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard. Standardom se želi učiniti hrvatski obrazovni sustav usklađenim s onim u Europskoj uniji, ali i prilagoditi ga sadašnjim i budućim društveno-kulturnim potrebama u Republici Hrvatskoj. Unutar standarda spominje se i ističe što češći i što konkretniji korelacijski pristup u osnovnoj i srednjoj školi. On se očituje u povezivanju dvaju ili više predmeta i u međusobnom usklađivanju prilikom obrade određene teme unutar nastavnog procesa, tamo gdje je to moguće i koliko je moguće. Uspoređujući u ovom radu udžbenike za osnovnu i srednju školu u predmetima vjeronauk i povijest, uočeno je puno sličnih ili čak istih tema. To otvara mogućnosti za praktično ostvarenje željene međupredmetne povezanosti. Analizirani su u potpunosti udžbenici za povijest izdavačke kuće Školska knjiga i dijelom izdavačke kuće Profil.