Search

U diplomskom radu analizira se tema samoubojstva glavnih ženskih junakinja u Madame Bovary Gustava Flauberta i Anni Kareninoj Lava Tolstoja paralelnom analizom tih romana, koji se smatraju reprezentativnima za stilsku formaciju realizma. Cilj rada je tumačenje problema i motiva samoubojstva u navedenim romanima, kao i prikaz načina reprezentacije teme smrti u romanima dvojice autora. Rad se sastoji od tri poglavlja koja donose pregled kulturološkog i društvenog statusa teme samoubojstva tijekom stilske formacije realizma. Analiziraju se razlike u shvaćanju teme samoubojstva u ruskom i francuskom kulturnom kontekstu s obzirom na poetike Flauberta i Tolstoja (koje se odražavaju u opisu samoubojstva glavnih likova), njihovu nacionalnu pripadnost (koja, prema našem sudu, također imaju ulogu u shvaćanju samoubojstva), kao i na raznolikost kulturne epohe u kojoj su navedeni romani nastali.

U romanu Ana Karenjina Lava Tolstoja motiv željeznice multifunkcionalan je i višeznačan. Željeznica ima jako socijalno značenje i u ovom se radu promatra kao simbol modernizacije na kraju 19. stoljeća, koja je u Rusiji shvaćena kao negativna promjena i napad na tradicionalni način života. Željeznice su predstavljale žestoku silu koju uništava život, čime je željeznica postala čest motiv u dijelima autora kraja 19. stoljeća. U središtu je ovoga rada teza da željezničke stanice imaju osobitu važnost za kompoziciju romana. Analizirane su tri scene – scena susreta Ane i Vronskog na stanici u Moskvi, zatim scena na stanici između Moskve i Peterburga kada Vronski Ani izjavljuje ljubav, te na kraju scena Aninog samoubojstva na željezničkoj stanici u blizini Moskve. Analizom navedenih triju željezničkih postaja dobiva se uvid u cjelinu sižejne linije Anna – Vronskij. Riječ je o zaokruženoj kompoziciji koja je određena upravo željezničkim tračnicama. Radnja i kompozicija protežu se od Moskve do Peterburga i natrag, uz zaustavljanja na pojedinim postajama. Analizirajući navedene scene, u radu se obraća pozornost na posebnost željezničkih stanica kao prostora. Željezničke se stanice analiziraju kao heterotopije na kojima vladaju pravila koja upravljaju ponašanjem likova, te se naglašava važnost tog heterotopnog prostora za roman.

Rad proučava pripovijetku ruskog pisca visokog realizma Lava Nikolajeviča Tolstoja Kreutzerova sonata. Autor posebnu pozornost posvećuje njezinom tragičnom završetku, kao i razlozima zbog kojih je do njega došlo. Središnji je predmet analize koncept ljubavi u pripovijetci, za koji autor dokazuje da je ključan element u tragediji Kreutzerove sonate. U analizi se koristi razdioba ljubavi na četiri kategorije prema starogrčkim riječima storge, filia, eros i agape te tumačenje te razdiobe prema autoru C. S. Lewisu. Rad se oslanja na biblijsko-kršćansko tumačenje agape kao blagodatne ljubavi Božje i proučava njezin odnos spram braka i ljubavi, zakona i blagodati.