Search

Kruno Krstić poznat je po doprinosima s područja istraživanja hrvatske filozofije i filozofije jezika, no njegov doprinos političkoj filozofiji nije do sada naišao na veći odjek. U ovom članku razmotrit ćemo neka od stajališta iz njegove rasprave »Narod, država, nacionalizam« objavljene u časopisu Hrvatska smotra 1944. godine i kao posebni otisak 1945. godine. U prvom dijelu pokušat ćemo smjestiti Krstićev ogled u kontekst rasprava o narodu i naciji koje su se u njegovo vrijeme vodile u okviru hrvatske političke misli i utvrditi moguće struje mišljenja koje su utjecale na Krstićeve stavove i na način kako obrađuje tu temu. U drugom dijelu iznijet ćemo njegova shvaćanja o »kriterijima narodne posebnosti«. U trećem dijelu posebno ćemo obrazložiti i etički razmotriti Kristćev pojam »suživljavanja«, koji se u Krstićevoj misli ističe kao normativni temelj i nacionalne države i prisnih odnosa unutar nacije. Nakon što, u četvrtom dijelu, utvrdimo normativno gledište u pozadini Krstićevog sociološkog pristupa, u posljednjem ćemo dijelu usporediti Krstićevu poziciju s nekim istaknutim povijesnim i suvremenim gledištima o naciji i nacionalizmu u političkoj filozofiji., Kruno Krstić is well known for his contributions to the research areas of Croatian philosophy and philosophy of language; yet his contribution to political philosophy has so far drummed up little interest. In this article, we consider some of the views from his discussion “Narod, država, nacionalizam” (“People, state, nationalism”) published in the journal Hrvatska smotra in 1944 and as an offprint in 1945. In the first part, we attempt to place Krstić’s treatise into the context of discussions on peoples and nations from his time within the framework of Croatian political thought, and to establish the possible intellectual trends that influenced his views and the way he approached the topic. In the second part, we present his take on “the criteria for the particularities of peoples”. In the third part, we give special attention and ethically reflect on Krstić’s concept of “cohabitation”, which in Krstić’s thought serves as the normative foundation for both the nation state and close relations within a nation. After we bring the normative view in the background of Krstić’s sociological approach to light in the fourth part, the final part compares Krstić’s position to some distinguished historical and contemporary views about the nation and nationalism in political philosophy.

U radu su izloženi rezultati istraživanja znanstvene produktivnosti hrvatskih filozofa u razdoblju od 2004. do 2020. godine. Istraživanje je obuhvatilo sljedeće kategorije radova: autorske i uredničke knjige, poglavlja iz knjiga, članke iz zbornikā radova, članke iz znanstvenih časopisa, recenzije i prikaze te prijevode. Izložit ćemo koliko je ukupno objavljeno radova u razdoblju 2004.–2020., broj radova objavljenih u inozemstvu, broj radova objavljenih na stranim jezicima, broj radova objavljenih u publikacijama indeksiranima u bazi Web of Science, broj radova objavljenih u publikacijama indeksiranima u bazi Scopus te broj citata u bazama Web of Science, Scopus i Google Scholar. U prvom dijelu rada izložit ćemo metodologiju prikupljanja podataka, u drugom dijelu skupne podatke do kojih smo došli pretraživanjem relevantnih baza, kao i podatke po filozofskim institucijama u Hrvatskoj, a na koncu ćemo ih kratko komentirati i usporediti s podacima iz prethodnog istraživanja.