Search

Gornjokredne naslage sjeverozapadne Istre pripadaju trećoj taložnoj megasekvenci (gornji alb–donji kampan) karbonatnih naslaga Istre kao dijela Jadranske karbonatne platforme. Na 14 prikupljenih uzoraka naslaga na lokalitetu Savudrije provedena je mikropaleontološka analiza. Analizom je određeno i opisano sveukupno 14 taksona bentičkih organizama (uglavnom bentičke foraminifere), prisutnih u pet mikrofacijesa. Pomoću značajnijih mikrofosilnih vrsta bentičkih foraminifera određena je starost istraživanih naslaga kao srednji do mlađi cenoman. Određena mikrofosilna zajednica te mikrofacijesi u kojima se pojavljuju korelirani su s neformalmom formacijom Milna određenom na otoku Braču. Utvrđeno je da su naslage taložene na unutarnjem dijelu karbonatne platforme gdje su se uvjeti mijenjali od stabilnijih potplimnih (subtajdalnih), do nestabilnijih plimnih (intertajdalnih). The Upper Cretaceous deposits of northwestern Istria belong to the third sedimentary megasequence (upper Albian-lower Campanian) of carbonate deposits of Istria as part of the Adriatic carbonate platform. A micropaleontological analysis was carried out on 14 samples of deposits collected at the Savudrija locality. In the analysis a total of 14 taxa of benthic organisms (mainly foraminifera, present through five microfacies) were determined and described. Using the more significant microfossil species of benthic foraminifera, the age of the investigated deposits was determined as middle to upper Cenomanian. The determined microfossil community and the microfacies in which they appear are correlated with the informal Milna formation on the island of Brač. It was found that the deposits were deposited on the inner part of the carbonate platform where the conditions changed from more stable subtidal to more unstable tidal (intertidal).

Ležišta boksita formirana za vrijeme kopnene faze između razdoblja gornje krede i paleogena predstavljaju ekonomski najvrijednije boksite u području Jadranske karbonatne platforme (JKP). Ležišta formirana u ovom razdoblju nalaze se na cijeloj JKP, od Slovenije, sve do Crne Gore a jedno od najvećih i najeksploatiranijih područja je boksitonosno područje Posušja. Geološka istraživanja bila su vrlo intenzivna između 1950. i 1990. godine no nakon toga gotovo da i nema novih istraživanja. Ovaj rad za svrhu je imao prikupiti sve dostupne podatke, sistematizirati ih u 3D bazu podataka te izraditi 3D geološki model Snižnice, jednog od najkompleksnijih boksitonosnih revira u području Posušja. Kroz proces izrade modela, izrađena je nova kompozitna geološka karta, 15 geoloških profila, 3D geološki model te pripadajuće strukturno-kinematske analize u 3D okruženju. Načinjene analize obuhvaćaju, analizu relativnog pomaka po rasjednim plohama, debljine paleogenskih naslaga u podzemlju, rekonstrukciju erodiranog dijela krovinskih paleogenskih naslaga te prostorne analize položaja ležišta boksita te smjerova i kutova nagiba kontaktne plohe između krednog paleoreljefa i krovinskih paleogenskih naslaga. Rezultati ukazuju da su pomaci po pojedinim rasjedima u rasponu od 0 do preko 100 m dok se maksimalni kumulativni pomak po rasjedima procjenjuje na preko 250 m. Debljina paleogenskih naslaga nalaze se u rasponu od 0 do gotovo 200 m dok je debljina erodiranog dijela krovinskih naslaga doseže i do 100 m. Karte smjerova i kutova nagiba te analize strukturnih položaja ležišta boksita ukazuju da je veći broj ležišta smješten u tjemenim dijelovima antiklinala i sinklinala što ukazuje da su udubljenja u paleoreljefu dijelom strukturno predisponirana. Konstruirani 3D geološki model i provedene analize mogu poslužiti kao podloga za projektiranje daljnjih istražnih radova, prvenstveno bušotina u svrhu pronalaska novih ležišta boksita.

Istra pripada sjeverozapadnom dijelu bivše Jadranske karbonatne platforme, jedne od najvećih mezozojskih karbonatnih platformi Perimediteranske regije. Intenzivna postsedimentacijska tektonika tijekom paleogena i neogena uzrokuje kompleksnu građu cijelog područja karbonatne platforme čime se izdvajaju specifični sustavi taloženja s čestim bočnim i vertikalnim varijacijama facijesa unutar nekad homogenog područja. Unutar ovog rada istraživani su i opisani mikrofacijesi na području Savudrije, Istra. Mikroskopskom analizom utvrđeno je pet facijesa/mikrofacijesa gornjokredne starosti taloženi na karbonatnoj platformi. Većinu facijesa karakteriziraju bentičke foraminifere, alge, cijanobakterije i peloidi u različitim omjerima što upućuje da su naslage taložene u plitkomorskim okolišima karbonatne platforme. Prepoznati facijesi/mikrofacijesi mogu se korelirati s formacijom Milna (cenoman) na otoku Braču gdje je prvi put opisan slijed gornjokrednih naslaga. Istria belongs to the northwestern part of the former Adriatic Carbonate Platform (AdCP), one of the largest Mesosoic carbonate platforms of the Perimediterranean region. Intensive post-depositional tectonics during Paleocene and Eocene causes a complex structure of the entire carbonate platform. Specific deposition systems characterised by frequent lateral and vertical variations of facies were established within a formerly homogeneous area. Within this paper, microfacies in the area of Savudrija, Istria were investigated and described. Microscopic analysis revealed five upper Cretaceous facies/microfacies deposited on the carbonate platform. Most facies are characterized by benthic foraminifera, algae, cyanobacteria, and peloids in varying proportions suggesting that deposits are deposited in the shallow marine environments of the carbonate platform. The identified facies/microfacies can be correlated with the Milna (Cenomanian) formation on the island of Brač, where the sequence of Upper Cretaceous deposits was first described.

Površine prekida taloženja ĉeste su u sljedovima naslaga karbonatnih platformi, pa tako i na podruĉju Jadranske karbonatne platforme. Istraživana površina prekida taloženja nastala je subaerskim izlaganjem sedimenata i erozijom u paleocenskim karbonatima uvale Likva (otok Braĉ) te je prepoznata kao regionalni subaerski nekonformitet na Jadranskoj karbonatnoj platformi. Površina subaerskog izlaganja obilježena je biogenim kalkretama s rizolitima, Microcodium agregatima, alveolarno septalnim strukturama, mikritnim nodulama, crnim klastima („black pebbles“), laminiranim kalkretama i pizoidima. Regionalno subaersko izlaganje, koje je razliĉito trajalo na razliĉitim dijelovima Jadranske karbonatne platforme, uzorkovano je vrlo intenzivnom kasnokrednom sinsedimentacijskom tektonikom koja je vezana za koliziju Jadranske i Euroazijske ploĉe. Iznad prekida taloženja transgresivno dolaze brakiĉni i slatkovodni vapnenci s ostrakodima, gastropodima, cijanobakterijama i oogonijama alga Charophyta. Discontinuity surfaces are common in successions of carbonate platforms, including the Adriatic Carbonate Platform. The studied discontinuity surfaces are formed by subaerial exposure of sediment and erosion in Palaeocene carbonates of Likva cove (island of Braĉ) and it is recognised as regional subaerial unconformity on Adriatic Carbonate Platform. Subaerial exposure surface is characterized with biogenic calcretes with rhizoliths, Microcodium aggregates, alveolar septal fabric, micrite nodules, black pebbles, laminated calcretes and pisoids. Regional subaerial exposure phase of variable duration on different parts of the Adriatic Carbonate Platform was caused by very intensive Late Cretaceous syn-sedimentary tectonics related to the collision of Adria with the Eurasian plate. Brackish and freshwater limestones with ostracods, gastropods, cyanobacteria and Charophyta algae overlie the discontinuity surface.

Za vrijeme mlađe krede u Vanjskim Dinaridima te cijelom prostoru Jadranske karbonatne platforme dolazi do izrazite tektonske kompresije, boranja i rasjedanja i njezinog izdizanja djelovanjem Alpske orogeneze, a što u kombinaciji s globalnim sniženjem morske razine rezultira emerzijom na većini prostora. Na području istraživanja i okolnom prostoru, laramijski pokreti izazvali su boranje i izdizanje gornjokrednih vapnenaca, koji su u kopnenoj fazi do donjeg eocena pretrpjeli intenzivno okršavanje. U udubljenjima se nakupljao boksitični materijal. Ova je emerzija rezultirala diskordantnim odnosom gornjokrednih i paleogenskih naslaga. Gornjokredne sedimentne stijene zahvatila je transgresija u eocenu, a posljedica je nastanak foraminiferskih vapnenaca., During the Late Cretaceous the External Dinarides and the entire area of the Adriatic carbonate platform experienced a strong compression, folding, faulting and its uplifting as a consequence of the Alpine orogeny, which combined with the global sea level fallcaused emersion of its broad area. In the study and the surrounding area, Laramian movements generated folding and uplift of the Upper Cretaceous limestones, which during the terrestrial phase experienced intense karstification till the Early Eocene. In formed depressions bauxite material was deposited. The emersion resulted in unconformity between the Upper Cretaceous and Paleogene deposits. The area was affected by a transgression in the Eocene that produced foraminifera limestones which overlie the Upper Cretaceous sedimentary rocks.

Jurski karbonati Vanjskih Dinarida taložili su se u plitkovodnim platoformskih okolišima Jadranske mikroploče i Jadransko karbonatne platforme. Dok je unutarnji dio platformskog prostranstva bio karakteriziran stabilnim i ujednačenim taložnim uvjetima, njezin sjeveroistočni dio bio je zahvaćen tektonikom koja je utjecala na oblik i lokaciju ruba platforme sve do kasne donje jure što dovodi do taloženja karbonata na padini i u bazenu za vrijeme srednje do gornje jure. U ovome radu smo izabrali četiri različita slijeda od kojih je svaki obilježen svojim jedinstvenim taložnim zapisom. Svaki slijed predstavlja jedan od četiri tipična gornjojurska okoliša u zapadnim Dinaridima. To su 1) Sošice, dubokovodni slijed sa značajkama otvorenog bazena ; 2) Breze, pretežno plitkovodno platformski slijed sa djelomično dubokovodnim značajkama ; 3) Jazvina, plitkovodno platformski slijed ; i 4) Rovinj, plitkovodno platformski slijed koji je prekinut emerzijom. Istraženi slijedovi su podijeljeni u neformalne litostratigrafske jedinice koji se ne poklapaju sa kronostratigrafskim jedinicama. Zbog toga, starost ovih jedinica je samo djelomično određena. Prema Veliću (1977), oksford i donji dio kimeridža odgovaraju Macroporella sellii cenozoni , dok srednji – gornji kimeridž i titon odgovaraju Clypeina jurassica cenozoni. Clypeina jurassica cenozona se dijeli na dvije podzone: Clypeina jurassica podzonu (gornji kimeridž – donji titon) i Clypeina jurassica i Campbelliella striata podzonu (gornji titon). Između ove dvije cenozone se nalazi Cylindroporella anici cenozona. Međutim, kako se tu nije mogla naći foraminifera Cylindroporella anici Nikler i Sokač, ne može se definirati raspon ove cenozone preko analiziranih slijedova. U ovome radu, pokušati ćemo definirati i analizirati paleookolišni razvoj sjeverozapadnog dijela Jadranske karbonatne platformne za vrijeme gornje jure pomoću zabilježenih promjena facijesa unutar izabranih karbonatnih slijedova zapadnih Dinarida.