Search

Osnovni cilj ovog diplomskog rada bio je utvrditi moguću povezanost finih i grubih motoričkih znanja kod djevojčica gimnastičarki predškolske i rane školske dobi. Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 gimnastičarki prosječne dobi 7 godina iz dva kluba u Splitu. Korišteni su testovi za procjenu grube i fine motorike: „Test of Gross Motor Development-2“ (TGMD-2) i dio testa „Bruininks-Oseretsky Test of Motor Proficiency-2“ (BOT-2). Rezultati su pokazali da postoji značajna povezanost između različitih grubih i finih motoričkih znanja kod djevojčica gimnastičarki predškolske i rane školske dobi, kao i statistički značajan utjecaj finih motoričkih znanja na razinu lokomotornih, ali i znanja manipulacije objektima. Parcijalno značajan utjecaj na znanja manipulacije ima vještina ambidekstrije. Budući da je razvoj grubih motoričkih znanja u dobi od 7 godina uglavnom dostigao svoju zrelu fazu razvoja, dok se razvoj fine motorike još uvijek intenzivno razvija, daljnja istraživanja na ovu temu trebala bi ciljati na odgovaranje pitanja zavisnosti ove dvije manifestacije znanja u sljedećim godinama rasta i razvoja., The main aim of this research was to determine the possible connection between fine and gross motor skills in girls gymnasts of preschool and early school age. The research was conducted on a sample of 30 gymnasts with an average age of 7 years from two clubs in Split. Tests that were used to assess gross and fine motor skills: "Test of Gross Motor Development-2" (TGMD-2) and part of the test "Bruininks-Oseretsky Test of Motor Proficiency-2" (BOT-2). The results showed that there is a significant correlation between different gross and fine motor skills in girls gymnasts of preschool and early school age, as well as a statistically significant impact of fine motor skills on the level of locomotor and object manipulation skills. The skill of ambidexterity has a partially significant influence on the manipulation skills. Since the development of gross motor skills at the age of 7 has mostly reached its mature stage of development, while the development of fine motor skills is still intensively developing, further research on this topic should aim to answer the question of the dependence of these two manifestations of skills during growth and development.

Dental caries is the most common oral disease affecting all age groups and a major cause of tooth loss. Although a decrease in the prevalence of dental caries has been marked across the globe, in many countries it has remained a major oral-health problem.The objective of this paper was to show the trends in the DMFT/dmft index ​​in Croatia, compare it with European countries and present further courses of action oriented towards promotion of oral health and decrease in caries prevalence.The DMFT index databases have been generated based on online database searches for the period from 1985 to 2015.Croatia is one of European countries with a high DMFT index relating to 12-year old children (4.18). The experience of countries with a low DMFT index has shown that dental caries can be controlled through education and prevention activities, which eventually lead to diminished financial costs, at individual and national level, improving overall health and quality of life.Tracking and monitoring of oral health i.e. dental caries need to be improved in terms of creation of data base systems on the prevalence of dental caries, determining multi-factorial causes of its occurrence and with respect to the implementation of national oral-health prevention programs.

Karijes je najčešća oralna bolest svih dobnih skupina i glavni je uzročnik gubitka zuba. Iako je u svijetu zabilježen pad u njegovoj prevalenciji, u mnogim zemljama i dalje je glavni oralnozdravstveni problem. Svrha: Ovim se radom željelo prikazati kretanje vrijednosti KEP/kep indeksa u Hrvatskoj i usporediti ga s europskim zemljama te predstaviti planove usmjerene prema promicanju oralnoga zdravlja i smanjenju prevalencije karijesa. Materijal i metode: Podatci o KEP indeksu prikupljeni su pretraživanjem internetskih baza podataka od 1985. do 2015. godine. Rezultati: Hrvatska se ubraja u europske zemlje s visokim KEP indeksom među dvanaestogodišnjacima (4, 18). Iskustva zemalja s malim KEP-om pokazala su da je karijes moguće kontrolirati edukacijom i preventivnim aktivnostima, što u konačnici rezultira smanjenjem sveukupnih financijskih troškova na individualnoj i nacionalnoj razini te poboljšanjem općega zdravlja i kvalitete života. Zaključak: Praćenje i nadzor oralnoga zdravlja, odnosno dentalnog karijesa, zahtijeva u sustavu bolje prikupljanje podataka o njegovoj prevalenciji, utvrđivanje multifaktorijalnih uzroka u njegovu nastanku te provedbu nacionalnih preventivnih programa.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) prikuplja zdravstveno-statističke podatke temeljem Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Svrha: Analizirani su prikupljeni podatci HZJZ-a iz godišnjih izvješća ugovornih timova i ustanova za djelatnost dentalne medicine po županijama i ukupno u cijeloj državi. Materijal i postupci: Podatci su prikupljeni iz Hrvatskoga zdravstvenog-statističkog ljetopisa od 2009. do 2013. godine. Rezultati: Analizom je ustanovljeno da je porastao broj osiguranika zdravstvene zaštite (5 %), ali se smanjio broj korisnika (10 %). Zabilježen je porast broja posjeta (14 %) i sistematskih pregleda (13 %). Najviše korisnika bilo je u Gradu Zagrebu gdje je najveći broj posjeta, ali malo sistematskih pregleda u posjetima (11 %) a Zadarska županija bilježi najveći broj sistematskih pregleda prema broju korisnika zdravstvene zaštite (90, 6 %) i udjelu sistematskih pregleda u posjetima (30 %). Karijes je najčešće postavljena dijagnoza (43 %). Nepotpuno i nedostatno izvještavanje iz pojedinih županija, nepravilno evidentiranje dijagnoza te kurativnih i preventivnih postupaka mogu biti čimbenici koji utječu na kvantitetu i kvalitetu dobivenih podatka. Pravilno i redovito dostavljanje izvješća županijskim zavodima za javno zdravstvo, redovita provedba preventivnih pregleda, pravilno evidentiranje dijagnoza i postupaka pomoglo bi u daljnjem zdravstvenom planiranju, a u skladu s tim i u provedbi mjera prevencije kako bi se poboljšalo oralno zdravlje. Zaključak: Analizom prikupljenih podataka dobiva se uvid u postojeće stanje prema kojemu bi se mogle planirati i provoditi daljnje aktivnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini. Potrebne su daljnje analize koje bi pomogle da se bolje sagleda rad u djelatnosti dentalne medicine i njegovo poboljšanje.