U posljednjih tridesetak godina (1990. - 2020.), u okviru programa monitoringa okoliša, provodi se mjerenje koncentracije žive u gujavicama i tlu na četiri lokacije u blizini centralne plinske stanice Molve sa svrhom određivanja učinkovitosti sustava za uklanjanje žive. Naime, sastav prirodnog plina sadrži elementarnu živu, koja se mora ukloniti prije puštanja plina prema konačnim potrošačima. U prošlosti se većina žive ispuštala u okoliš, no razvojem svijesti o štetnosti žive ugrađen je 1993. godine adsorber žive kojim se uređajem nastoji smanjiti štetni utjecaj čovjeka na okoliš. Živa je dobro poznati toksični metal koji se tijekom prošlosti široko upotrebljavao, a čija se upotreba danas sve više ograničava zbog njezine toksičnosti i sposobnosti biomagnifikacije duž hranidbenog lanca. Gujavice se smatraju idealnim organizmima za ispitivanje toksičnosti tla i za procjenu bioraspoloživosti brojnih kontaminanata u tlu. One imaju najveću biomasu među beskralješnjacima tla i predstavljaju hranu za mnoge životinje. Zbog toga, ako se u njihovom tkivu pronađe živa, mogu izravno utjecati na zdravlje životinja koje se nalaze na višem stupnju hranidbenog lanca. Gujavice su skupljane jednom godišnje, a uzorci tala dva puta godišnje, u proljeće i jesen, te su korištenjem standardiziranih protokola analizirani na ukupni sadržaj žive. Vrijednosti koncentracija žive u gujavicama bile su u rasponu 0, 119 - 0, 466 ; 0, 045 - 1, 292 ; 0, 018 - 1, 236 i 0, 031 - 0, 779 μg/g suhe mase uzorka, za lokacije Molve 9, Molve 10, Molve 11 i Molve 12. Koncentracije ukupne žive u različitim tipovima tala na istim lokacijama bile su 0, 008 - 0, 350 ; 0, 035 - 0, 250 ; 0, 020 - 0, 240 i 0, 071 - 0, 515 μg Hg/g uzorka tla. Na temelju tih podataka, izračunat je faktor bioakumulacije koji je bio u rasponu od 0, 3 do 17, 5. Na lokacijama Molve 9, 10, 11 i 12 nije pronađena statistički značajna korelacija između vrijednosti žive u tlu i gujavicama kroz period od 30 godina. Sve srednje vrijednosti koncentracija žive u tlu, s izuzetkom 2016. godine na lokaciji Molve 12 (0, 515 μg/g), bile su ispod propisanih MDK za poljoprivredna tla s obzirom na njihove fizikalne i kemijske karakteristike (0, 5 μg/g). Raspon vrijednosti faktora bioakumulacije bio je u skladu s navodima iz literature. Zbog toga se može zaključiti da je sustav za odstranjivanje žive iz plina učinkovit i da je područje u blizini plinsko - bušotinskog sustava Podravina karakterizirano niskim sadržajem žive i zbog toga predstavlja nizak rizik za zdravlje životinja i ljudi.