Search

U diplomskom radu je pokazano da radionice kreativnog pisanja nisu česta aktivnost u hrvatskim narodnim knjižnicama. Teoretski dio rada se bavi razvojem narodnih knjižnica te njihovom ulogom kao kulturnih, društvenih i obrazovnih institucija, uključujući njihovu ulogu u organizaciji radionica kreativnog pisanja u okviru kreativnih programa. Rad također predstavlja primjere dobre prakse s radionica održanih u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj i u svijetu. Kao doprinos radu, predstavljen je model radionice kreativnog pisanja kao mogućnost koju bi hrvatske narodne knjižnice mogle ponuditi svojim korisnicima. The study demonstrates that creative writing workshops are not a common activity in Croatian public libraries. The theoretical part of the study examines the development of public libraries and their role as cultural, social, and educational institutions, including their function in organizing creative writing workshops within creative programs. The study also provides examples of good practice from workshops held in public libraries in Croatia and around the world. As a contribution to the study, a unique model of a creative writing workshop is presented as a possible offering for Croatian public library users.

Cilj. Cilj je istraživanja utvrditi obilježavaju li i kako hrvatske narodne knjižnice Tjedan zabranjenih knjiga, manifestaciju koja, obično u posljednjem tjednu rujna, slavi slobodu čitanja. Pristup/metodologija/dizajn. Najprije su, pretraživanjem mrežnih stranica knjižnica, kao i njihovih Facebook profila, pronađene knjižnice koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga. Dodatno je, prema točno određenim ključnim riječima, pretražen i Google. Nakon toga provedena je sadržajna analiza prikupljenih vijesti i objava. Istraživanje je najprije provedeno tijekom listopada 2021. godine, a potom ponovljeno krajem rujna i početkom listopada 2022. godine. Cilj je bio utvrditi jesu li u međuvremenu još neke narodne knjižnice obilježile tu manifestaciju. Rezultati. Istraživanjem se utvrdilo da samo dvadeset narodnih knjižnica (od njih 234) obilježava Tjedan zabranjenih knjiga, što čini samo 8,55 % svih narodnih knjižnica. Najstarija mrežno dostupna vijest o obilježavanju te manifestacije datira iz 2011. godine, iz čega zaključujemo da se Tjedan zabranjenih knjiga u nas obilježava tek posljednjih desetak godina, a ondje gdje se obilježava čini se to često bez kontinuiteta. Način obilježavanja također je još uvijek vrlo skroman pa je uočeno samo nekoliko kreativnijih primjera. Iz navedenog se može zaključiti da se Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim narodnim knjižnicama još ne obilježava u većoj mjeri te da taj projekt u nas nije u potpunosti zaživio. Ograničenja. Zbog velikog broja knjižnica u Hrvatskoj istraživanje je ograničeno samo na narodne knjižnice. Također, iako se koristilo nekoliko načina evidentiranja knjižnica koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga, kao i različite strategije pretraživanja, vrlo je vjerojatno da one nisu jedine. Praktična primjena. U radu su predstavljene različite mogućnosti i načini obilježavanja Tjedna zabranjenih knjiga. Rad je ujedno poziv ostalim knjižnicama da se priključe proslavi slobode čitanja i otvorenog pristupa informacijama. Društveni značaj. Rad upućuje na važnu ulogu narodnih knjižnica, kao i knjižnica općenito, u borbi protiv cenzure pisane riječi, kao i u zagovaranju ideje slobode čitanja i intelektualnih sloboda općenito te tako i na njihovu važnu ulogu u izgradnji i razvoju demokratskog društva. Originalnost/vrijednost. Originalnost rada ogleda se u tome što se u njemu predstavlja istraživanje čija tematika nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. Do sada još nije učinjeno slično istraživanje o obilježavanju Tjedna zabranjenih knjiga u Hrvatskoj. Članak nastao je na temelju diplomskog rada Katarine Baričević koji je značajno dorađen. Rad pod naslovom „Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim knjižnicama“ obranjen je na Filozofskom fakultetu u Osijeku 28. listopada 2021. Mentorica je bila profesorica Jelena Lakuš.

Cilj je ovoga rada prikazati program pričaonice za djecu koja se pod nazivom Šprehajmo njemački provodi u Knjižnici Špansko-jug. Pričaonica je osmišljena kao program učenja njemačkoga jezika za djecu uzrasta od četiri do šest godina koja su aktivni članovi Knjižnice. Program provodi volonterka, profesorica njemačkoga jezika i književnosti i pedagoginja s iskustvom poučavanja i rada s djecom. Ovim se programom nastoji senzibilizirati djecu vezano uz njemački jezik i kulturu te ih poticati na rano učenje stranoga jezika. U radu će biti prikazani pozitivni učinci ranog učenja stranog jezika za djecu, kao i važnost organizacije ovakvih aktivnosti za knjižnicu, uz osvrt na dinamiku i način provođenja pričaonice.

Cilj ovog rada je bio dati pregled kvalitete i opremljenosti dječjih odjela u narodnim knjižnicama na području Republike Hrvatske, uzevši u obzir prostor, građu, korisnike, osoblje, usluge, ali i izazove s kojima se knjižničari susreću. Današnje narodne knjižnice građene su na dugoj povijesti pružanja slobodnog, pravednog i jednakog pristupa informacijama za sve ljude u zajednici kojoj služe. Kroz programe, usluge i događaje koje provode, dječji odjeli mogu stvoriti osjećaj pripadnosti i zajednice za djecu i obitelji iz različitih sredina. Rad je podijeljen kroz nekoliko poglavlja koja donose preglede definicija, zadaća, usluga, korisnika i djelatnika na dječjim odjelima narodnih knjižnica. Također rad daje detaljniji pregled korisnika dječjih odjela kroz raščlambu po dobnim skupinama koje uključuju bebe i djecu rane dobi, djecu i mladež. U zadnjem poglavlju prikazani su i analizirani rezultati dobiveni istraživanjem putem anketnog upitnika. Odgovori na svako pitanje su analizirani pomoću grafičkih prikaza koji su umetnuti radi lakše preglednosti. The goal of this paper was to provide an overview of the quality and equipment of children's departments in public libraries in the Republic of Croatia, taking into account the space, book fund, users, staff, services, as well as the challenges librarians are facing. Today's public libraries are built on a long history of providing free, fair and equal access to information for all people in the community they serve. Through the programs, services, and events they provide, children's departments can create a sense of belonging and community for children and families from diverse backgrounds. The work is divided into several chapters that provide an overview of definitions, tasks, services, users and employees in the children's departments of public libraries. The paper also provides a more detailed overview of the users of children's libraries through a breakdown by the age group, which includes babies and young children, children and young adults. In the last chapter, the results obtained from the research using a questionnaire are presented and analyzed. The answers to each question were analyzed using graphical representations that were inserted for ease of viewing.

Cilj ovoga rada jest istražiti na koji način su narodne knjižnice u Slavoniji i Baranji prilagodile svoje knjižnične službe i usluge u vrijeme pandemije virusa SARS-CoV-2. Rad se sastoji od teorijskog i istraživačkog dijela. U teorijskom dijelu opisana je uloga knjižnica u 21. stoljeću, važnost funkcije planiranja u kriznim situacijama, povijest odabranih narodnih knjižnica u Slavoniji i Baranji te utjecaj pandemije virusa Covid-19 na njihovo poslovanje. Teorijskim i istraživačkim dijelom obuhvaćene su sljedeće narodne knjižnice: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Hrvatska Narodna knjižnica i čitaonica Našice, Gradska knjižnica Vukovar, Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci, Gradska knjižnica Slavonski Brod, Gradska knjižnica Nova Gradiška, Gradska knjižnica Požega te Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica. Jedan dio istraživanja proveden je metodom osobnog intervjua s voditeljima navedenih knjižnica. Pitanja sadržana u intervjuu bila su otvorenog tipa. Intervjui su transkribirani, obrađeni metodom analize sadržaja te navedeni u središnjem dijelu rada. Drugi dio istraživanja sastojao se od analize Facebook profila knjižnica u Slavoniji i Baranji. Time se željelo saznati na koji način su narodne knjižnice predstavile postojeće i nove usluge svojim korisnicima. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako su narodne knjižnice pronašle nove načine pružanja tradicionalnih usluga te ponudile nekoliko novih usluga u skladu sa zahtjevima poslovanja u zadanim uvjetima. Osim toga, moguće je zaključiti kako su se sve navedene knjižnice uspješno prilagodile zahtjevima kriznog vremena i svojim korisnicima kontinuirano pružale pravovremene i relevantne informacije. Ovaj rad primjerima dobre prakse može pomoći u djelovanju ostalim knjižnicama i srodnim ustanovama ukoliko se nađu u sličnim okolnostima.

Ovaj rad istražuje literaturu objavljenu u Hrvatskoj gdje je primarno i sekundarno naglasak na LGBT+ temama te se bavi proučavanjem načina na koji je LGBT+ literatura objavljena u posljednjih 10 godina (2011. – 2020.) te označene i predstavljene u online katalozima 20 matičnih narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Cilj rada je istražiti na koji način se predstavljaju teme (u sadržajnom smislu uz pomoć UDK, predmetnica, ključnih riječi). Istraživački korpus prikupljen je uz pomoć Hrvatske nacionalne bibliografije – Niz A. Analiza zastupljenosti i predmetne obrade građe LGBT+ tematike nije zastupljena u velikom broju radova te u tom smislu potencijalno može poslužiti kao izvor informacija za nova istraživanja u ovom području. Istraživanje je provedeno u tri faze: prva faza je uključivala sastavljanje istraživačkog korpusa uz pomoć Hrvatske nacionalne bibliografije - Niz A koristeći unaprijed stvoreni popis pojmova što je u konačnici stvorilo istraživački korpus od 139 naslova, druga faza istraživanja je uključivala korištenje istraživačkog korpusa za pretraživanje 20 online kataloga matičnih narodnih knjižnica u Hrvatskoj te je za svaku knjižnicu sastavljen pojedinačni popis naslova koji su pronađeni te broj primjeraka koje knjižnica posjeduje, treća faza istraživanja uključivala je analizu predmetnih odrednica i ključnih riječi dodijeljenih pronađenim naslovima prema unaprijed dogovorenim kriterijima. This paper investigates the literature published in Croatia, where the primary and secondary emphasis is on LGBT+ topics and deals with the study of how LGBT+ literature was published in the last 10 years (2011 – 2020.) marked and presented in the online catalogs of 20 central public libraries in Republic of Croatia. The aim of the paper is to investigate how the topics are presented (in terms of content with the help of UDC, subject headings, keywords). The research corpus was collected with the help of the Croatian National Bibliography - Series A. The analysis of the representation and subject processing of material on LGBT+ topics is not represented in a large number of works, and in this sense it can potentially serve as a source of information for new research in this area. The research was carried out in three phases: the first phase involved the compilation of a research corpus with the help of the Croatian National Bibliography - Series A using a predefined list of terms which ultimately created a research corpus of 139 titles, the second phase of the research involved using the research corpus to search 20 online catalog of central public libraries in Croatia, and for each library an individual list of titles that were found and the number of copies that the library owns was compiled, the third phase of the research included the analysis of subject terms and keywords assigned to the titles found according to pre-agreed criteria.

Cilj je rada bio istražiti zastupljenost zbirke stripova i grafičkih romana u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ Varaždin te Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica. Prvi dio rada čini određivanje pojmova stripa i grafičkoga romana te utvrđivanje razlike između njih. Slijedi pregled povijesti svjetskoga stripa, s posebnim naglaskom na hrvatski strip, a u nastavku su izdvojeni i opisani najzastupljeniji žanrovi stripova i grafičkih romana. U drugome dijelu rada predstavljeni su i komentirani rezultati istraživanja. Navedeno je kako je u knjižnicama organizirana zbirka stripova i grafičkih romana, kako se izgrađuje fond, kako se formalno i sadržajno obrađuje građa u zbirci i kako se zbirka promovira. Imenovani su i u tablici navedeni naslovi najposuđivanijih stripova i grafičkih romana za djecu i odrasle u razdoblju od deset godinu i godinu dana te su utvrđene promjene koje su se tijekom tog razdoblja dogodile u interesima čitatelja. The aim of the work was to study the representation of the comic books and graphic novels collection in the "Metel Ožegović" Varaždin Public Library and “Fran Galović” Koprivnica Public Library. The first part of the paper defines the concepts of comics and graphic novels and establishes the difference between them. The following is an overview of the history of world comics, with a special emphasis on Croatian comics, and below the most represented genres of comics and graphic novels are singled out and described. In the second part of the paper, the results of the research are presented and commented. It was stated how comic books and graphic novels collection is organized in the libraries, how the collection is built, how the material in the collection is processed formally and substantively, and how the collection is promoted. The titles of the most borrowed comics and graphic novels for children and adults in the period of ten years and one year are named and listed in the table, and the changes that occurred in the interests of readers during that period were determined.

Covid-19 pandemija utjecala je na različite grane djelatnosti. Organizacije se prilagođavaju novim uvjetima kako njihov rad s korisnicima ne bi bio ometan. S obzirom na COVID-19 pandemiju rad knjižnica se morao mijenjati i prilagođavati određenim mjerama koje su bile na snazi za narodne knjižnice. Uz prilagođavanje tim mjerama morali su se prilagoditi svojim korisnicima kako se njihov odnos ne bi narušio. Svaka knjižnica mora najprije odabrati i izgraditi knjižničnu zbirku, odnosno građu koju može nuditi svojim korisnicima te će u ovom radu istraživati dostupna građa o Covid-19 pandemiji. Svrha istraživanja je steći uvide o dostupnoj građi o Covid-19 pandemiji u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj i i upoznati zainteresiranu javnost s dostupnošću literature o Covid-19 u ovim knjižnicama. Cilj istraživanja je utvrditi postoje li te u kojoj su mjeri dostupne građe i informacije vezane za Covid-19 pandemiju u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj te koje su podteme dostupne literature o Covid-19? Za ovo istraživanje koristiti će se metoda kataložnog pretraživanja fonda narodnih knjižnica te analize sadržaja kojom će se analizirati građa o Covidu-19 dostupna u fondovima. Utvrditi će se broj dostupne građe u pojedinoj knjižnici, udio prisutnosti pojedinih djela u istraženim knjižnicama te, nakon što se utvrdi dostupna građa, ista će se grupirati prema podtemama vezanih za Covid-19 (npr. kategorije: psihičko zdravlje, savjeti za život sa pandemijom, znanstvena literatura i sl.) i tipu čitatelja kojima je namijenjena (opća populacija, znanstvenici, djeca i dr.). Pronađena građa će se grupirati i prema državi porijekla autora, nakladniku, jeziku i godini objave. Isto tako, s obzirom da će se istraživati veći broj knjižnica, rezultati dostupne građe će se usporediti. The Covid-19 pandemic affected various industries. Organizations are adapting to the new conditions so that their work with customers would not be hindered. Due to the COVID-19 pandemic, the work of libraries had to be changed and adapted to certain measures that were in force for public libraries. In addition to adjusting to these measures, they had to adjust to their users so that their relationship would not be disrupted. The purpose of the research in this paper is to gain insights into the available material on the Covid-19 pandemic in Croatian public libraries. Additional purpose is to raise readers' awareness of the availability of literature on Covid-19. The aim of the research is to determine whether and to what extent materials and information related to the Covid-19 pandemic are available in public libraries in Croatia, and what sub-topics are available in the literature on Covid-19? For this research, the method of catalog search of the public library fund will be used. Also, the content analysis will be used to analyze the material on Covid-19 available in the funds. The quantity of available material in each library, the share of the presence of individual works in the researched libraries will be determined and, after the available material is determined, it will be grouped according to subtopics related to Covid-19 (by categories: mental health, pandemic life advice , scientific literature, etc.) and the type of readers for whom it is intended (general population, scientists, children, etc.). The found material will also be grouped according to the author's country of origin, publisher, language and year of publication. Also, as many libraries will be included in reasearch, the research results will be compared among various libraries.

U Hrvatskoj su knjižnice nakon raspada socijalističke Jugoslavije doživjele velike promjene svojih fondova knjižne građe. Izlučene su velike količine bivšim režimu važne literature, a ušla su mnoga dotad neželjena djela. Ta promjena fonda knjižnica bila je samo jedan od izraza velikog ideološkog obrata koji je osim knjižnica snažno utjecao i na školske predmete povijest i hrvatski jezik. Cilj ovog rada je istražiti kako je propast SFRJ utjecala na fond hrvatskih knjižnica. Testira se od odgovornih često postavljena teza da je otpis knjižne građe 1990-ih bio isti kao obično. Također analizira se koja je točno knjižna građa izlazila iz hrvatskih knjižnica, a koja je u njih ulazila. Rad čine 3 glavne cjeline. Prvi dio se kroz treće i četvrto poglavlje bavi okolnostima društvenih promjena koje su uzrokovale promjene u knjižnicama i obrazovanju. Nakon toga je u drugom dijelu u narednim poglavljima riječ o raznim načinima kako je promjena države utjecala na fond knjižnica. U trećem dijelu se kroz zadnja poglavlja donose rezultati anketa provedenih s knjižničarima, a u zaključku se daju konačni odgovori na pitanja vezana za utjecaj društvenih promjena na stanje u knjižnicama. After the disintegration of socialist Yugoslavia, libraries in Croatia underwent major changes concerning their book funds. Large amounts of literature that were important to the former regime have been removed, and many previously unwanted books have emerged. This change in the libraries’ collections was just one of the expressions of a great ideological turn that, in addition to the libraries, strongly influenced the school subjects of history and the Croatian language. The aim of this thesis is to investigate how the collapse of the SFRY affected the fund of Croatian libraries. This thesis tests the possibility that the write-off of books in the 1990s was the same as usual which is often claimed by those responsible. It also analyses which books came out of Croatian libraries, and which came into it. The thesis consists of 3 main units. The first part, through the third and fourth chapters, deals with the circumstances of social changes that have caused changes in libraries and education. After that, in the following chapters of the second part, we talk about the various ways in which the change of state affected the library fund. In the third part, throughout the last chapters, the results of surveys conducted with librarians are presented, and in the conclusion, the final answers to questions related to the impact of social change on the situation in libraries are given.

U radu se predstavljaju rezultati istraživanja provedenog s ciljem utvrđivanja znanja studenata informatologije o Alzheimerovoj bolesti te njihove percepcije uloge narodnih knjižnica u pružanju knjižničnih usluga osobama oboljelima od Alzheimerova bolest i drugih demencija i članovima njihovih obitelji. Istraživačka pitanja na koja se željelo odgovoriti odnose se na to u kojoj mjeri su studenti informatologije upoznati s Alzheimerovom bolešću, postoji li razlika u znanju između onih ispitanika koji su se ranije susreli s osobama s tom bolešću i onih koji nisu imali nikakav kontakt a njom, kako studenti informatologije percipiraju zadaću knjižnica kada su u pitanju osobe s Alzheimerovom bolesti te jesu li studenti informatologije pripremljeni za rad u knjižnicama s osobama oboljelima od Alzheimerove bolesti. Istraživanje je provedeno u razdoblju od veljače do travnja 2022. godine. Podaci su prikupljeni uz pomoć online i tiskanog upitnika. U istraživanju je korištena skala znanja o Alzheimerovoj bolesti (Alzheimer’s Disease knowledge Scale, ADKS) koja se sastoji od 7 domena i 30 čestica. Od ukupno 287 studenata informatologije, upisanih na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku i Sveučilištu u Zadru akademske godine 2021./2022., u istraživanju je sudjelovalo 183 studenta, što predstavlja odaziv od 63, 76%. Rezultati istraživanja su pokazali nesigurnost i nedovoljno znanja ispitanika o Alzheimerovoj bolesti pri čemu je postotak točnih odgovora prema ADKS bio 35, 87%. Ispitanici su najviše znanja pokazali u domeni liječenja i upravljanja, a najmanje u domeni faktora rizika. Znanje studenata informatologije o Alzheimerovoj bolesti je slabo i ispodprosječno (manje od 50% točno odgovorenih pitanja). Također, rezultatima istraživanja utvrdilo se kako ispitanici koji su bili u kontaktu s osobama s Alzheimerovom bolešću, u pravilu pokazuju bolje znanje o samoj bolesti. Studenti su pokazali visok stupanj slaganja s većinom izjava koje se odnose na uključivanje narodnih knjižnica u izgradnju demenciji prijateljskih zajednica kroz izgradnju specijalnih zbirki, ponudu prilagođenih programa i uključivanje osoba s demencijom u kulturni život zajednice te informiranje i senzibilizaciju javnosto o ovoj bolesti, u svrhu njezine društvene destigmatizacije. Konačno, studenti smatraju kako nisu nisu spremni niti dovoljno obučeni za rad s osobama s Alzheimerovom bolešću.

Sažetak Diplomski rad pod nazivom „Komparativna analiza volontiranja u narodnim knjižnicama kroz povijest“ govorit će o usporedbi volontera u narodnim knjižnicama kroz povijest knjižnične djelatnosti. U prvome poglavlju govorit će se o pojmu „volontiranja“ općenito – što je ono, kako se definira te tko i zašto volontira. Nadalje, drugo poglavlje reći će ponešto o „Evoluciji volontiranja kroz povijest“. „Volontiranje u Republici Hrvatskoj“ naziv je i tema trećeg poglavlja, gdje će biti prikazano kako je to volontirati u Hrvatskoj, domovini autorice ovoga diplomskoga rada. Četvrto poglavlje, donosi prikaz volontiranja u svijetu. Zatim, u petom poglavlju moguće je pročitati o „O volontiranju i volonterima“. Šesto poglavlje, poznato pod nazivom „Narodne knjižnice“ rasvijetlit će nam ponešto o knjižničarskim ustanovama u kojima volonteri našega interesa djeluju. „Volontiranje u narodnim knjižnicama – općenito“ naziv je sedmog poglavlja gdje će iz opće perspektive biti sagledano volontiranje u jednoj vrsti knjižnica od njih nekoliko postojećih. Sljedeće, osmo poglavlje donosi nam komparaciju volontiranja u nekoliko svjetskih narodnih knjižnica kroz povijest. Nadalje, deveto poglavlje donosi nam individualni intervju, gdje će studentica Filozofskog fakulteta u Rijeci i volonterka Knjižnice Filozofskog fakulteta u Rijeci iznijeti svoje dojmove prilikom volontiranja u toj instituciji. Nakon toga dolazi zaključak gdje autorica iznosi zaključne misli o temi te zaokružuje ideju ovog diplomskog rada. Nakon toga slijedi pregled literature te slike koje je autorica diplomskoga rada koristila. Comparative analysis of volunteering through history in public libraries The diploma thesis entitled "Comparative analysis of volunteering in public libraries through history“ will talk about the comparison of volunteers in public libraries through the history of library activities. The first chapter will be about the concept of "volunteering" in general – what it is, how it is defined and who and why volunteers. Furthermore, the second chapter will say something about the „Evolution of Volunteering through History“. "Volunteering in the Republic of Croatia“ is the title nad topic of the third chapter, whare it will be shown what it is like to volunteer in Croatia, the homeland of the author of this thesis. The fourth chapter, gives an overview of volunteering in the world. Then, in the fifth chapter, it can be read about "Volunteering and Volunteers". The sixth chapter, known as "Public Libraries", will shed some light on the library institutions in which volunteers of our interest work. "Volunteering in public libraries – in general" is the title of the seventh chapter, where from a general perspective it will be observed volunteering in one type of library, several of which exist. Next, Chapter Eight brings us a comparison of volunteering in several of the world's public libraries throughout history. Furtehrmore, the ninth chapter brings us an individual interview, where a student of the Faculty of Philosophy and Social Studies in Rijeka will present her impressions of volunteering at that institution. After that, comes the conclusion where the author presents concluding thoughts on the topic and completes the idea of this thesis. This is followed by a reviewof the literature and the images used by the author of the thesis.

Ovaj rad sagledava mjesto narodnih knjižnica u svojoj zajednici u digitalno doba kada se do (potencijalnih) korisnika iz zajednice može doprijeti putem društvenih mreža. U radu su analizirani rezultati istraživanja o organizaciji i provedbi tradicionalnog i digitalnog marketinga u Knjižnicama grada Zagreba i narodnim knjižnicama Republike Hrvatske. Također, uključen je primjer marketinškog plana za oglašavanje aktivnosti u narodnim knjižnicama te prijedlozi za njegovu provedbu. This paper looks at the place that public libraries hold in their communities in the digital age when its (potential) users in the community can be reached through social networks. The paper analyses the results of the research about the organisation and implementation of traditional and digital marketing in Zagreb City Libraries and public libraries in Croatia. An example of a marketing plan for advertising activities in the public library and suggestions for its implementation are also included.

Tema ovog diplomskog rada su razglednice, kao vrsta gradiva koje prikupljaju i arhivi i knjižnice. Predmet istraživanja su tiskane i digitalizirane razglednice. U fokusu istraživanja je stručni opis razglednica u arhivima i knjižnicama. U uvodnom dijelu se obrađuju razglednice, kao arhivsko gradivo i knjižnična građa. Prvi dio rada usmjeren je na prikaz arhivističkih i knjižničarskih standarda za opis gradiva/građe, dok se u drugom dijelu prikazuje njihova primjena u praksi. Cilj je istraživanja vidjeti kako se u arhivskoj i knjižničnoj praksi opisuju razglednice i u kojoj se to mjeri poklapa s međunarodnim standardima. Istraživanje je provedeno na uzorku svih državnih arhiva i svih županijskih matičnih narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Prikupljanje podataka je provedeno putem anketne metode. Ispitanicima je poslan upitnik koji sadrži pitanja o načinu obrade, organizaciji i opisu razglednica te primjeni standarda. Na temelju prikupljenih podataka provedena je analiza koja prikazuje rezultate primjene standarda u praksi, te sličnosti i razlike između arhivske i knjižnične prakse opisa razglednica. The subject of this thesis is postcards, as a type of material collected by archives and libraries. Subjects for the research are printed and digitized postcards, with the focus of the research being the professional description of postcards in archives and libraries. The introductory part deals with postcards, as archival material and library material. First part of the work is focused on the presentation of archival and librarian standards for the description of materials, while the second part shows their application in practice. The aim of the research is to see how postcards are described in archival and library practice and to what extent this coincides with international standards. This research was conducted on a sample of all state archives and all county register public libraries in Croatia. Data collection was carried out using the survey method. Respondents were sent a questionnaire containing questions about the method of processing, organization and the description of postcards and the application of standards. On the basis of the collected data, an analysis was carried out that shows the results of the application of the standard in practice, as well as the similarities and differences between archival and library practice in the description of postcards.

Rad se bavi pojavom i razvojem knjižničnih OPAC-a te uključuje evaluacije provedene nad izabranim OPAC-ima narodnih knjižnica u svijetu i Republici Hrvatskoj. Prvi dio rada tako uključuje pregled literature na temu kontinuiranog napretka knjižničnih kataloga, koji se s vremenom sve više okreću potrebama korisnika. Orijentiranost na korisničke potrebe, koje s vremenom uvelike postaju određene pojavom interaktivnih sučelja na world wide web-u, s vremenom dovodi do pojave ideje o OPAC-u 2.0 - varijanti knjižničnog online kataloga prilagođenoj suvremenom korisniku. Spomenuta ideja o OPAC-ima 2.0, uz predviđene prednosti poput uključivanja korisnika u stvaranje sadržaja na sučeljima knjižničnih kataloga isto tako nailazi i na kritiku, čiji je pregled detaljnije prikazan u radu. Provedene evaluacije u radu su usredotočene na utvrđivanje učestalosti OPAC 2.0 značajki kod izabranih OPAC-a pet narodnih knjižnica u svijetu te pet narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Cilj je bio utvrditi koje od ispitanih značajki se najčešće i najrjeđe pojavljuju u sastavu izabranih OPAC-a, utvrditi koje OPAC 2.0 značajke su aktualne kod ispitanih OPAC-a te u konačnici zaključiti razliku između svjetskih i hrvatskih OPAC-a po pitanju razine razvoja. Rezultati provedenih evaluacija su u konačnici omogućili detaljan pogled na učestalost ispitanih značajki, koja je pobliže opisana u radu. Nadalje, po pitanju OPAC 2.0 značajki se pokazalo kako ih svjetske narodne knjižnice zaista uključuju u sastav svojih OPAC-a, čime je dokazan njihov pozitivan doprinos knjižničnim katalozima. Zaključno, konačna usporedba rezultata svjetskih i hrvatskih narodnih knjižnica pokazuje prednost koju svjetski OPAC-i ostvaruju, čime se nameću kao mogući uzor za daljnji napredak OPAC-a narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. The paper deals with the emergence and development of library OPACs and includes evaluations conducted on selected OPACs of public libraries in the world and in the Republic of Croatia. The first part of the paper thus includes a review of the literature on the topic of continuous progress of library catalogs, which over time increasingly turned to the needs of users. Orientation to user needs, which over time became largely determined by the emergence of interactive interfaces on the world wide web, eventually leads to the idea of OPAC 2.0 - a variant of the library online catalog adapted to the modern user. The mentioned idea of OPAC 2.0, in addition to the envisaged advantages such as involving users in the creation of content on the interfaces of library catalogs, also encounters criticism, the review of which is presented in more detail in the paper. The evaluations conducted in this paper are focused on determining the frequency of OPAC 2.0 features in selected OPACs of five public libraries in the world and five public libraries in the Republic of Croatia. The aim was to determine which of the examined features most often and most rarely appear in the selected OPACs, to determine which OPAC 2.0 features are currently included in tested OPACs and finally to conclude the difference between world and Croatian OPACs in terms of level of development. The results of the evaluations ultimately provided a detailed view of the frequency of the examined features, which is described in more detail in the paper. Furthermore, in terms of OPAC 2.0 features, it has been shown that the World Public Libraries do include them in their OPACs, proving their positive contribution to library catalogs. In conclusion, the final comparison of the results of world and Croatian public libraries shows the advantage that world OPACs achieve, which renders them as a possible model for further progress of OPACs of public libraries in the Republic of Croatia.

Cilj ovog diplomskog rada je ustanoviti koje multikulturalne usluge su prisutne u narodnim knjižnicama u Istarskoj županiji. Svrha rada je prikazati važnost multikulturalnih usluga u narodnim knjižnicama Istarske županije. U prvom dijelu rada opisan je sam pojam multikulturalnosti te su predstavljena istraživanja na ovu temu. Drugi dio rada obuhvaća empirijsko istraživanje. Metode koje su korištene su kvalitativne - provedeni su intervjui te je analiziran sadržaj mrežnih stranica narodnih knjižnica u Istri. Istraživačkim pitanjima želi se istražiti: Koje multikulturalne usluge nude narodne knjižnice u Istarskoj županiji? Prema mišljenjima knjižničara, koliko korisnici koriste multikulturalne usluge/građu? Što djelatnici knjižnica misle o postojećim uslugama u njihovoj knjižnici? Rezultati istraživanja pokazali su da multikulturalne usluge u narodnim knjižnicama najčešće obuhvaćaju građu na stranim jezicima, a naročito građu na talijanskom jeziku. Djelatnici istarskih narodnih knjižnica smatraju da su te usluge i građa veoma korištene od strane svih korisnika, ne samo od manjinskih skupina. Rezultati ukazuju na nedostatak multikulturalnih usluga u narodnim knjižnicama u kojima je istraživanje provedeno i da ima prostora za poboljšanje, što i većina djelatnika navodi. Također, rezultatima je ustanovljeno da postoji nedovoljno istraživanja na ovu temu u regiji, ali i na području cijele Hrvatske. The aim of this thesis is to establish which multicultural services are present in public libraries in the Istria County. The purpose of this paper is to show the importance of multicultural services in public libraries of the Istria County. The first part of the paper describes the very concept of multiculturalism and presents research on this topic. The second part of the paper includes empirical research. The methods used are qualitative - interviews were conducted and the content of the web pages of public libraries in Istria was analyzed. Research questions are intended to explore: What multicultural services do public libraries in Istria County offer? According to librarians, how much do users use multicultural services / materials? What do librarians think about the existing services in their library? Research results showed that multicultural services in public libraries most often include materials in foreign languages, especially in Italian. Librarians of Istrian public libraries believe that these services and materials have been widely used by all users, not just minority groups. The results indicate a lack of multicultural services in the public libraries where the research was conducted and that it can be improved. Also, the results show that there is not enough research on this topic in the region, but also in the whole of Croatia.

Cilj ovog diplomskog rada je ustanoviti koje multikulturalne usluge su prisutne u narodnim knjižnicama u Istarskoj županiji. Svrha rada je prikazati važnost multikulturalnih usluga u narodnim knjižnicama Istarske županije. U prvom dijelu rada opisan je sam pojam multikulturalnosti te su predstavljena istraživanja na ovu temu. Drugi dio rada obuhvaća empirijsko istraživanje. Metode koje su korištene su kvalitativne - provedeni su intervjui te je analiziran sadržaj mrežnih stranica narodnih knjižnica u Istri. Istraživačkim pitanjima želi se istražiti: Koje multikulturalne usluge nude narodne knjižnice u Istarskoj županiji? Prema mišljenjima knjižničara, koliko korisnici koriste multikulturalne usluge/građu? Što djelatnici knjižnica misle o postojećim uslugama u njihovoj knjižnici? Rezultati istraživanja pokazali su da multikulturalne usluge u narodnim knjižnicama najčešće obuhvaćaju građu na stranim jezicima, a naročito građu na talijanskom jeziku. Djelatnici istarskih narodnih knjižnica smatraju da su te usluge i građa veoma korištene od strane svih korisnika, ne samo od manjinskih skupina. Rezultati ukazuju na nedostatak multikulturalnih usluga u narodnim knjižnicama u kojima je istraživanje provedeno i da ima prostora za poboljšanje, što i većina djelatnika navodi. Također, rezultatima je ustanovljeno da postoji nedovoljno istraživanja na ovu temu u regiji, ali i na području cijele Hrvatske.

Zadaće narodnih knjižnica oblikovane u drugoj polovici 20. stoljeća, mijenjaju se u društvu koje prolazi kroz ubrzanu digitalnu transformaciju. IFLA i UNESCO to prepoznaju te je u srpnju 2022. objavljena nova inačica IFLA-inog i UNESCO-ovog Manifesta za narodne knjižnice (The IFLA-UNESCO Public Library Manifesto 2022). U izlaganju će se ukratko predstaviti novi tekst Manifesta s naglaskom na stabilne vrijednosti narodnih knjižnice te na istaknute novosti u djelovanju narodnih knjižnica u odnosu na tekst iz 1994. Zaključno će se dati osvrt na značaj Manifesta kao dokumenta važnog za zagovaranje za narodne knjižnice u lokalnim zajednicama.

Digitalna nejednakost jedan je od najvećih problema suvremenog društva. Nastala uslijed ubrzanog razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije krajem 20. stoljeća, podigla je problem socijalne nejednakosti na novu razinu i donijela nove izazove s kojima se pojedinci susreću u svakodnevnom životu. Iako se u počecima digitalna nejednakost gledala isključivo kao problem pristupa tehnologijama, danas ona podrazumijeva i nejednakost u motivaciji, digitalnim vještinama i korištenju novih tehnologija. Kako se radi o kompleksnom problemu, ne postoji samo jedan način kako pristupiti njezinom smanjenju. Toga su svijesne narodne knjižnice pa se brzo nakon njezine pojave, na temelju svoje opće misije omogućavanja pristupa znanju svima, pokazuju kao idealne ustanove za taj zadatak. Svojim programima i uslugama, kao i osluškivanjem zajednice i nastojanjima da se približe korisnicima na različite načine, narodne knjižnice trude se aktivno raditi na smanjenju digitalne nejednakosti i probuditi svijest o toj ulozi, prije svega kod donositelja odluka i financijera. Istraživanjem u sklopu ovog rada željelo se prikazati koliko je u Hrvatskoj zastupljen pojam digitalne nejednakosti, odnosno točnije, kakva je uloga narodnih knjižnica u prevladavanju digitalne nejednakosti. Rezultati istraživanja pokazali su da narodne knjižnice u Hrvatskoj rade na smanjenju digitalne nejednakosti, u okviru svojih mogućnosti i sredina u kojima djeluju, ponajviše programima i uslugama. Djelatnici su svijesni uloge svojih ustanova, dok još ima puno prostora za rad i napredak u stvaranju svijesti kod korisnika i donositelja odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini. Također, prema rezultatima, nameće se potreba za donošenjem strategije na nacionalnoj razini, kojom bi se točno definirala uloga narodnih knjižnica u napretku digitalnog društva, kao i potreba za isticanjem pojma digitalne nejednakosti u službenim knjižničnim i državnim dokumentima.Digitalna nejednakost jedan je od najvećih problema suvremenog društva. Nastala uslijed ubrzanog razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije krajem 20. stoljeća, podigla je problem socijalne nejednakosti na novu razinu i donijela nove izazove s kojima se pojedinci susreću u svakodnevnom životu. Iako se u počecima digitalna nejednakost gledala isključivo kao problem pristupa tehnologijama, danas ona podrazumijeva i nejednakost u motivaciji, digitalnim vještinama i korištenju novih tehnologija. Kako se radi o kompleksnom problemu, ne postoji samo jedan način kako pristupiti njezinom smanjenju. Toga su svijesne narodne knjižnice pa se brzo nakon njezine pojave, na temelju svoje opće misije omogućavanja pristupa znanju svima, pokazuju kao idealne ustanove za taj zadatak. Svojim programima i uslugama, kao i osluškivanjem zajednice i nastojanjima da se približe korisnicima na različite načine, narodne knjižnice trude se aktivno raditi na smanjenju digitalne nejednakosti i probuditi svijest o toj ulozi, prije svega kod donositelja odluka i financijera. Istraživanjem u sklopu ovog rada željelo se prikazati koliko je u Hrvatskoj zastupljen pojam digitalne nejednakosti, odnosno točnije, kakva je uloga narodnih knjižnica u prevladavanju digitalne nejednakosti. Rezultati istraživanja pokazali su da narodne knjižnice u Hrvatskoj rade na smanjenju digitalne nejednakosti, u okviru svojih mogućnosti i sredina u kojima djeluju, ponajviše programima i uslugama. Djelatnici su svijesni uloge svojih ustanova, dok još ima puno prostora za rad i napredak u stvaranju svijesti kod korisnika i donositelja odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini. Također, prema rezultatima, nameće se potreba za donošenjem strategije na nacionalnoj razini, kojom bi se točno definirala uloga narodnih knjižnica u napretku digitalnog društva, kao i potreba za isticanjem pojma digitalne nejednakosti u službenim knjižničnim i državnim dokumentima. The digital divide is one of the greatest problems of contemporary society. Born in the context of a fast-paced development of information and communication technologies, it raised the problem of social divide to the next level and brought new challenges that individuals are facing in everyday life. Although in its beginnings digital divide was considered to be exclusively the issue of access to technologies, today it also encompasses a divide in motivation, digital skills, and the use of new technologies. Being a very complex problem, there is not only one way in approaching its decrease. Public libraries are aware of this multidimensionality and, accordingly, based on their general mission of providing access to knowledge to everyone, they proved themselves to be the ideal institutions for the task of bridging the digital divide. With their programs and services, as well as listening to the community and efforts in approaching the patrons in different ways, public libraries are trying their best to bridge the digital divide and raise the awareness of their role, starting with policymakers and stakeholders. The goal of this research was to explore the digital divide issue in Croatia, or more specifically, the role of public libraries in Croatia in bridging the digital divide. The results showed that public libraries in Croatia, respecting their capabilities and the context of their communities, are actively working towards bridging the digital divide, mostly through their programs and services. Librarians are aware of the role of the libraries, but as far as patrons and local and national policymakers are concerned, there is a lot of place for improvement, since the traditional perception of public libraries is still greatly present in Croatia. Furthermore, there are indications of the need for creating the strategy on a national level, which would define the role of the public libraries in digital society progress, as well as the need for incorporating the term 'digital divide' into the official library and state documents.

U Nacrtu Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016.-2020. definiran je Nacionalni knjižničarski sustav u Republici Hrvatskoj koji se sastoji od četiri podsustava (za narodne knjižnice, školske knjižnice, specijalne knjižnice i sveučilišne knjižnične sustave), a središte sustava je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Podsustav narodnih knjižnica u Hrvatskoj predstavlja važan nacionalni kulturni resurs. Sastoji se od narodnih knjižnica kao samostalnih javnih ustanova koje su od posebnog interesa za lokalnu zajednicu i za Republiku Hrvatsku. Prema postojećem Pravilniku o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj djeluje ukupno dvadeset županijskih matičnih narodnih knjižnica i matičnih službi čija matična djelatnost obuhvaća izgradnju mreže narodnih knjižnica na području pojedine županije, uključujući bibliobusnu službu. U skladu s Nacrtom Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016.-2020. i prijedlogom novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, predviđeno je da sve vrste knjižnica imaju obavezu prikupljanja statističkih podataka o svojem poslovanju i unosa u Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U tekstu će se predočiti rezultati rada u Sustavu koji okuplja podatke o svim vrstama knjižnica, s naglaskom na podsustav narodnih knjižnica i statističke podatke o poslovanju narodnih knjižnica koji su dostupni za 2017. godinu te plan rada u Sustavu u iduće dvije godine.

Covid-19 pandemija utjecala je na različite grane djelatnosti. Organizacije se prilagođavaju novim uvjetima kako njihov rad s korisnicima ne bi bio ometan. S obzirom na COVID-19 pandemiju rad knjižnica se morao mijenjati i prilagođavati određenim mjerama koje su bile na snazi za narodne knjižnice. Uz prilagođavanje tim mjerama morali su se prilagoditi svojim korisnicima kako se njihov odnos ne bi narušio. Svaka knjižnica mora najprije odabrati i izgraditi knjižničnu zbirku, odnosno građu koju može nuditi svojim korisnicima te će u ovom radu istraživati dostupna građa o Covid-19 pandemiji. Svrha istraživanja je steći uvide o dostupnoj građi o Covid-19 pandemiji u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj i i upoznati zainteresiranu javnost s dostupnošću literature o Covid-19 u ovim knjižnicama. Cilj istraživanja je utvrditi postoje li te u kojoj su mjeri dostupne građe i informacije vezane za Covid-19 pandemiju u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj te koje su podteme dostupne literature o Covid-19? Za ovo istraživanje koristiti će se metoda kataložnog pretraživanja fonda narodnih knjižnica te analize sadržaja kojom će se analizirati građa o Covidu-19 dostupna u fondovima. Utvrditi će se broj dostupne građe u pojedinoj knjižnici, udio prisutnosti pojedinih djela u istraženim knjižnicama te, nakon što se utvrdi dostupna građa, ista će se grupirati prema podtemama vezanih za Covid-19 (npr. kategorije: psihičko zdravlje, savjeti za život sa pandemijom, znanstvena literatura i sl.) i tipu čitatelja kojima je namijenjena (opća populacija, znanstvenici, djeca i dr.). Pronađena građa će se grupirati i prema državi porijekla autora, nakladniku, jeziku i godini objave. Isto tako, s obzirom da će se istraživati veći broj knjižnica, rezultati dostupne građe će se usporediti.

Cilj. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi stavove i iskustva knjižničara zaposlenih u narodnim knjižnicama o ulozi narodnih knjižnica u suočavanju s informacijskim poremećajem te s dezinfodemijom vezanom uz bolest COVID-19. Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik koja je sadržavao pitanja zatvorenog i otvorenog tipa. Upitnik je distribuiran svim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitanici, knjižničari zaposleni u narodnim knjižnicama, u velikoj većini zainteresirani za problematiku informacijskog poremećaja te za dodatnu edukaciju o istom. Gotovo polovica ispitanika svoju je pripremljenost za organiziranje i provođenje programa edukacije korisnika o dezinformacijama ocijenila niskom. Velika većina ispitanika slaže se s tvrdnjom da narodne knjižnice trebaju sudjelovati u suočavanju s informacijskim poremećajem te da u istom mogu pridonijeti, međutim stavovi o konkretnim načinima i odgovornostima u suočavanju s informacijskim poremećajem pokazuju razjedinjenost. Mišljenja ispitanika o tome koje su ključne prepreke uključivanju narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem ukazuju na petnaest specifičnih problema među kojima se ističu needuciranost knjižničara, čuvanje percepcije knjižnice kao ideološki neutralnog mjesta, nezainteresiranost korisnika te različiti infrastrukturni problemi. Originalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose stavovi knjižničarske zajednice u Republici Hrvatskoj o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju. Rad otvara pitanja o izazovima aktivnog uključivanja narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem, među kojima se ističu stručne kompetencije knjižničara te etički principi pružanja informacijskih usluga. Rad je napisan na temelju diplomskog rada Antonele Čepčar „Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u (dez)infodemiji“ obranjenog na Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku pod mentorstvom doc. dr. sc. Snježane Stanarević Katavić i izv. prof. dr. sc. Borisa Badurine. Zbog znatnih izmjena koje su učinjene u odnosu na diplomski rad u pregledu literature, dijelu analize rezultata te raspravi i zaključku, koautori su usuglasili raspored autorstva kako stoji.

Na prijedlog Ministarstva kulture i medija, uz podršku Vlade Republike Hrvatske, 2021. godina proglašena je Godinom čitanja. Time je realizirana mjera Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja s ciljem razvoja kulture čitanja i čitanja s razumijevanjem. Jedna od temeljnih zadaća narodne knjižnice stvaranje je i poticanje čitalačkih navika od najranije dobi, kao i pružanje potpore u cjeloživotnom učenju. U Godini čitanja Knjižnica Selčina, Knjižnica Dubec i Knjižnica Jelkovec provele su dva projekta s ciljem poticanja čitanja: Čitam, preporučujem i Knjižnica u vrtiću.

Usluga korištenja e-knjige u Knjižnicama grada Zagreba uvedena je krajem svibnja 2019. godine čime su stvoreni uvjeti za njen daljnji razvoj. Deset mjeseci poslije dogodila se jedna krizna situacija, zatvaranje knjižnica zbog pojave pandemije COVID-19 te potres koji je pogodio grad Zagreb i Zagrebačku županiju. U ovom diplomskom radu istraženo je kako su ta dva događaja utjecala na posudbu i korištenje e-knjige u mreži narodnih Knjižnica grada Zagreba (KGZ). Istraživanje je provedeno korištenjem statističkih podataka dobivenih iz sustava Knjižnica grada Zagreba te dostupne literature. U svrhu sagledavanja trenutnog odnosa čitatelja prema e-knjizi provedena je anketa u 15 knjižnica iz mreže KGZ-a te su dobiveni podaci sistematizirani i obrađeni. Pokazano je kako se povećava udio čitatelja e-knjige od trenutka uvođenja usluge posudbe eknjige u Knjižnicama grada Zagreba. Iz statističkih podataka vidljivo je da su fizičko zatvaranje knjižnica i ograničenost kretanja zbog epidemioloških mjera pozitivno utjecali na povećanje korištenja e-knjige. Najnoviji podaci iz 2021. godine pokazuju da to nije bio samo prolazan trend nego da se e-knjiga i dalje nastavlja sve više koristiti. Statistička analiza obavljena je na najnovijim podacima koji obuhvaćaju razdoblje od uvođenja usluge e-knjige u Knjižnicama grada Zagreba do trenutka pisanja ovog rada. Anketa je provedena nad 360 članova iz 15 različitih knjižnica na području grada Zagreba, obrađeni rezultati su uspoređeni s dostupnim statističkim podacima te je iz svega zaključeno da se uz pandemiju i potres koji su bili svojevrsni katalizator procesa, trend povećanja čitanja e-knjige i dalje nastavlja među čitateljima svih zanimanja i svih dobnih skupina. The service of using the e-book in the Zagreb City Libraries was introduced at the end of May 2019, which created the conditions for its further development. Ten months later, there was a crisis situation, the closure of libraries due to the COVID-19 pandemic and the earthquake that hit the City of Zagreb and Zagreb County. In this thesis, it was investigated how these two events affected the borrowing and use of e-books in the network of public libraries of the City of Zagreb (KGZ). The research was conducted using statistical data obtained from the Zagreb City Libraries system and available literature. In order to understand the current attitude of readers towards the e-book, a survey was conducted in 15 libraries from the KGZ network, and the obtained data were systematized and processed. It has been shown that the share of e-book readers has been increasing since the introduction of the e-book reading service in the Zagreb City Libraries. Statistics show that the physical closure of libraries and limited movement due to epidemiological restrictions have had a positive effect on increasing the use of e-books. The latest data from 2021 show that this was not just a passing trend, but that the e-book continues to be used more and more. Statistical analysis was performed on the latest data covering the period from the introduction of the e-book service in the Zagreb City Libraries to the time of writing this paper. The survey was conducted on 360 readers from 15 different libraries in the city of Zagreb, the processed results were compared with available statistics and it was concluded that with the pandemic and earthquake that were a catalyst for the process, the trend of increasing e-book reading continues among readers of all occupations and all age groups.