Search

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine cca 169 m x 111 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine MJa-1, bušaćim postrojenjem National-402, do dubine cca 1150 / ±50 m. Zadatak bušotine je je istraživanje potencijalnog ležišta ugljikovodika iz kalkarenita/rudita i konglomeratičnih pješčenjaka miocenske starosti i škriljavaca podloge tercijara Temeljnog gorja. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Drava-02 (DR- 02), u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na području Grada Grubišno polje. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine cca 130 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Sev-1, bušaćim postrojenjem National-402, do dubine cca 3 400 m. Zadatak bušotine je je pronalaženje ležišta ugljikovodika u stijenama miocenske starosti i stijenama podloge neogena na dubini cca 3250 – 3340 m. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Drava-02 (DR-02), u Koprivničko- križevačkoj županiji, na području Općine Novo Virje. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Razvojem ljudskog društva rasla je potreba za osiguravanjem što kvalitetnijeg i lagodnijeg života kao rezultat brzog razvoja industrije i tehnoloških postignuća postignutih tijekom 20. stoljeća. Međutim, u tom razvoju zanemareni su utjecaji na okoliš koje takav brzi razvoj donosi. Tek krajem 20. stoljeća počeli su se intenzivnije pratiti spomenuti utjecaji i razmatrati nove tehnologije obrade materijala, kao i tehnologije zbrinjavanja otpada. Konvencionalne metode obrade materijala, pripreme i aktivacije katalizatora te metode uklanjanja opasnih tvari iz sastavnica okoliša i njihovog zbrinjavanja nisu uvijek prihvatljive za okoliš, kako zbog velikog utroška energije tako i zbog utroška kemikalija koje se kasnije moraju zbrinuti. Potencijalno rješavanje ovog problema sastoji se u razvoju plazma tehnologija koje bi mogle zamijeniti postojeće tehnologije, jer imaju velike mogućnosti primjene, ne stvaraju gotovo nikakve sporedne produkte, a istovremeno su ekološki i ekonomski prihvatljive. Plazma tehnologije polako počinju zamjenjivati metode koje se zasnivaju na uporabi kemikalija, posebice u tekstilnoj industriji, pri dobivanju katalizatora i sl.. U cilju zaštite okoliša plazma tehnologije najviše se primjenjuju za smanjenje količine krutog otpada, kako se ne bi trebao deponirati te da bi se iz njega dobila električna energija. U zaštiti okoliša plazma tehnologije se također koriste za obradu onečišćenog zraka (razgradnja dušikovih i sumpornih oksida, NOx/SOx u otpadnim plinovima, razgradnja hlapljivih organskih spojeva, VOC emitiranih iz različitih industrijskih procesa), obradu otpadnih voda i dezinfekciju pitkih voda. U svijetu se najviše primjenjuju plazma reaktori za pirolitičku razgradnju opasnog krutog otpada (do H2, O2, C, N2, itd.) zbog velike ekonomske i ekološke prihvatljivosti.