Search

Za drugu polovicu XX. stoljeća vežu se neka od najznačajnijih otkrića u području tekstilnih vlakana. Vrijeme je to u kojem nastaju umjetna vlakna iz različitih sintetskih polimera, vlakna ciljanih, visokih svojstava u upotrebi, pa čak i pametna/inteligentna vlakna. Međutim, ulaskom u XXI. stoljeće pokazalo se da to nije dovoljno. Na tekstilna vlakana počinju se osim funk cionalnosti postavljati i različiti ekološki zahtjevi poput zahtjeva za održivom proizvodnjom, zahtjeva za biorazgradivošću, oporabom i korištenjem obnov ljivih sirovina. Upravo stoga interes istraživača usmjeren je s jedne strane na pronalaženje novih vlaknotvornih biljaka i/ili životinja te lako obnovljivih sirovina za održivu proizvodnju vlakana, a s druge strane na biorazgradivost vlakana kako ista, s obzirom na povećanu potražnju i širenje područja pri mjene ne bi, u slučaju nemogućnosti oporabe ili zbog nedostatka ekološke svijesti, opteretila okoliš. U ovom radu dan je uvod u tematiku biorazgradivih vlakna i pregled nekih komercijalno značajnih biorazgradivih vlakana te prikaz mogućih novih vlakana u XXI. stoljeću.

Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet organizirao je po sedmi puta međunarodni znanstveni kongres International Textile, Clothing & Design Conference koji je održan od 5. do 8. listopada 2014. godine u Međunarodnom središtu hrvatskih studija u Dubrovniku. Od 2002. godine ITC&DC kongres se održava svake dvije godine početkom listopada u Međunarodnom središtu hrvatskih studija u Dubrovniku, pa je stoga ovaj kongres tradicionalan i jedan od najznačajnijih europskih i svjetskih skupova za područje tekstilnih i odjevnih tehnologija, mode, dizajna i marketinga. Ovaj kongres postao je značajni međunarodni forum za prezentiranje i izmjenu znanja, iskustva, rezultata i spoznaja koje su vezane uz nova znanstvena dostignuća ne samo u polju tekstilne i odjevne tehnologije već i dizajna i marketinga tekstila i odjeće.

U posljednjih deset godina bilježi se porast proizvodnje vlakana s 59 na 85 mil. t godišnje što je rezultat rasta globalne populacije i poboljšanja životnog standarda, ali i rezultat činjenice da danas industrijalizirana i razvijena društva koriste tekstilna vlakna i materijale, osim za proizvodnju odjevnih predmeta, i za širok spektar drugih proizvoda kao što su različite vrste prometala, sportska i zaštitna oprema, sportski rekviziti, a tekstilna vlakna se sve češće koriste kao vlaknima ojačani kompoziti i kao strukturni materijali (geomembrane, ojačani beton i sl.). Posljedica svega toga je povećanje tekstilnog otpada i potrebe za njegovim primjerenim zbrinjavanjem. Iako je recikliranje i oporaba tekstila najbolji i najpoželjniji način zbrinjavanja otpadnih tekstilija, u stvarnosti je primjereno zbrinjavanje otpadnih tekstilija mnogo složenije nego se čini. Posebno se to odnosi na suvremene tekstilne inženjerske ili strukturne materijale bazirane na tekstilu poput visokoučinkovitih (HP prema engl. High Performance) i pametnih materijala (SM prema engl. Smart Materials). U radu je dan prikaz mogućnosti recikliranja i oporabe složenih i višekomponentnih, tj. visokoučinkovitih i pametnih tekstilija čije je recikliranje iznimno složeno, teško, skupo, a ponekad i nemoguće. Može se očekivati da će se u budućnosti kroz obrazovanje i jačanje ekološke svijesti, favoriziranje održivih načina proizvodnje novih tekstilija uz istovremeno iznalaženje primjerenih modela njihovog recikliranja smanjiti tekstilni otpad, uštedjeti energija, očuvati okoliš i zdravlje ljudi. Da bi se to ostvarilo, nužno je u projektiranje i dizajn suvremenih tekstilija ugraditi načela ekodizajna ili tzv. zelenog dizajna (dizajn za recikliranje i dizajn iz recikliranog).

Hrvatski restauratorski zavod organizirao je od 23. do 25. listopada 2013. godine u prostorijama muzeja Mimara u Zagrebu znanstveno-stručno savjetovanje pod nazivom „Etički pristup umjetninama od tekstila“. Ovaj skup bio je peti u nizu skupova koji se bavi tematikom očuvanja i zaštite tekstilne kulturne baštine, a četvrti u nizu s međunarodnim sudjelovanjem.