Search

Ispravna georektifikacija skeniranih kartografskih prikaza temeljni je preduvjet za dobivanje kvalitetnih prostornih podataka o objektima koji predstavljaju njihov sadržaj. CAD i GIS softveri omogućuju raznovrsna rješenja za korigiranje geometrijskih distorzija rasterskih slika, uzrokovanih deformacijama materijala na kojem je izrađen kartografski prikaz i pogreškama skeniranja. U radu su kritički razmotrena četiri široko rasprostranjena softvera, s ciljem procjene njihovih mogućnosti utvrđivanja i otklanjanja neuniformnih deformacija skeniranih katastarskih planova. Ispitani su i analizirani rezultati praktične primjene različitih globalnih i lokalnih metoda transformacije rasterske slike lista katastarskog plana, kao i različitih metoda preuzorkovanja. Provedenim istraživanjem pokazano je da se upotrebom nekih softverskih rješenja dobivaju rezultati georektifikacije koji znatnije odstupaju od očekivanih vrijednosti, a koje su trebale proizaći iz primijenjenih metoda transformacije., Proper georectification of scanned cartographic representations is an essential requirement for obtaining high-quality spatial data about objects that represent their content. CAD and GIS software provide a variety of solutions for correcting geometric distortions of raster images, caused by deformations of the map supporting materials and scanning errors. The paper critically evaluated four widely distributed software, with the aim of examining their capabilities for determining and eliminating non-uniform deformations of scanned cadastral plans. The results of the practical application of different global and local transformation methods of the raster image of the cadastral plan sheet, as well as different resampling methods were examined and analysed. The research revealed that certain software solutions produce georectification results that significantly differ from the expected values that should have resulted from the applied transformation methods.

Ravnomjerna rasprostranjenost zdravstvenih ustanova je važna u svakodnevnom životu stanovništva, a svaka struktura stanovništva trebala bi imati optimalan pristup zdravstvenim ustanovama. Prostorni i atributni podaci o zdravstvenim ustanovama na području Grada Dubrovnika preuzeti su s web-stranica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatske ljekarničke komore te Portala otvorenih podataka Republike Hrvatske. Demografski podaci preuzeti su s web-stranica Državnog zavoda za statistiku te dobiveni od Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske županije. Na temelju prikupljenih podataka izrađen je geoinformacijski sustav (GIS) zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite, odnosno ordinacija opće medicine, ordinacija za dentalnu zdravstvenu zaštitu, ordinacija za zdravstvenu zaštitu predškolske djece, ordinacija za zdravstvenu zaštitu žena i ljekarni te demografije. Nakon obrade podataka, provedene su analize prostorne distribucije i prostorne dostupnosti zdravstvenih ustanova te su izrađene karte na temelju kojih su izvedeni zaključci., Equal distribution of health institutions is important in the daily life of the population, and each population structure should have optimal access to health institutions. Spatial and attribute data on health institutions in the area of the City of Dubrovnik were taken from the websites of the Croatian Health Insurance Fund, the Croatian Chamber of Pharmacists and the Open Data Portal of the Republic of Croatia. Demographic data were taken from the websites of the Croatian Bureau of Statistics as well as obtained from the Dubrovnik-Neretva County Police Administration. Based on the collected data, a geoinformation system (GIS) of health institutions of primary health care, that is general medicine practices, dental health care practices, preschool health care practices, women’s health care practices and pharmacies, and demography was created. After processing the data, analyses of the spatial distribution and spatial accessibility of health institutions were conducted, and maps were made on the basis of which conclusions were drawn.

U radu je sintezom podataka iz dostupnih izvora dan doprinos poznavanju povijesnoga razvoja, graditeljskih i prostornih obilježja čuvene tvrđave Bijela tabija, podignute u sarajevskom naselju Vratnik. Provedeno istraživanje rezultiralo je brojnim saznanjima o izgradnji i promjenama te građevine kroz povijest, zahvaljujući čemu su popunjene mnoge evidentne praznine u dosadašnjoj historiografiji objekta. Do novih spoznaja došlo se pronalaskom, pažljivim proučavanjem, interpretacijom i analizom do sada neobjavljenih dokumenata, što se posebice odnosi na autentične kartografske izvore. Kronološka usporedba širokog korpusa prikupljenih kartografskih izvora i drugih grafičkih prikaza te građevine, nastalih od kraja 17. stoljeća do drugog desetljeća 20. stoljeća, u kombinaciji s raspoloživim pisanim povijesnim dokumentima, pružila je mogućnost pouzdanog praćenja oblikovanja i brojnih transformacija tvrđave na Vratniku, od srednjevjekovnoga grada, preko osmanske Ičkale (unutarnje tvrđave – citadele) do austrougarske međuutvrde Bijeli bastion (tabija)., The paper contributes to the knowledge of the historical development, architectural and spatial features of the famous fortress White Bastion (Bijela tabija), erected in the Sarajevo settlement of Vratnik, by synthesizing data from available sources. The conducted research resulted in numerous cognitions about the construction and changes of this building throughout history, thanks to which many evident gaps in the previous historiography of the building were filled. New insights were achieved through the discovery, careful study, interpretation, and analysis of hitherto unpublished documents, primarily relating to authentic cartographic sources. The chronological comparison of the extensive corpus of collected cartographic sources and other graphic representations of this building, produced from the end of the 17th century to the second decade of the 20th century, combined with the available written historical documents, enabled a reliable monitoring of the design and several transformations of the fortress at Vratnik, from the mediaeval city, through the Ottoman Ičkala (inner fortress – citadel) to the Austro-Hungarian intermediate fortress White Bastion (Bijela tabija).

Grafičke varijable su razlike u elementima karte koje percipira ljudsko oko. Kartografi koriste grafičke varijable za komunikaciju složenih informacija na jasan i koncizan način. Brojni su autori pisali o primjeni grafičkih varijabli u kartografiji, dajući smjernice o tome kako odabrati odgovarajuću grafičku varijablu za tip podatka koji se predstavlja, kao i o potrebi razmatranja interakcije između grafičkih varijabli prilikom izrade karata. Jacques Bertin je bio jedan od prvih koji je naglasio važnost odabira odgovarajuće grafičke varijable za tip podatka koji se predstavlja i potrebu da se uzme u obzir interakcija između njih. On je kao osnovne grafičke varijable definirao veličinu, oblik, ton boje, jarkost boje, orijentaciju i teksturu. Drugi su autori nastavili razvijati Bertinov rad i identificirali nekoliko dodatnih grafičkih varijabli, uključujući zasićenost boje, raspored uzorka, oštrinu, rezoluciju, prozirnost i perspektivnu visinu. U ovom radu prikazan je pregled grafičkih varijabli iz kartografske perspektive, naglašena je važnost razmatranja perceptivnih i kognitivnih čimbenika koji utječu na to kako ljudi tumače grafičke informacije, te su dane smjernice za ažuriranje terminologije na hrvatskom jeziku. Grafičke varijable bitne su u kartografiji i dizajnu vizualizacije podataka za predstavljanje razlika u podacima. Primjena odgovarajućih grafičkih varijabli ključna je za učinkovitu komunikaciju informacija ciljanoj publici., Graphical variables are differences in map elements perceived by the human eye. Cartographers use graphic variables to communicate complex information in a clear and concise manner. Numerous authors have written about the use of graphical variables in cartography, providing guidance on how to select the appropriate graphical variable for the type of data being presented, as well as the need to consider interactions between graphical variables when creating maps. Jacques Bertin was one of the first to emphasize the importance of selecting the appropriate graphical variable for the type of data being represented and the need to consider the interaction between them. He defined size, shape, color tone, color brightness, orientation and texture as basic graphic variables. Other authors continued to develop Bertin's work and identified several additional graphics variables, including color saturation, pattern arrangement, sharpness, resolution, transparency, and perspective height. This paper presents an overview of graphic variables from a cartographic perspective, emphasizes the importance of considering perceptual and cognitive factors that influence how people interpret graphic information, and provides guidelines for updating terminology in the Croatian language. Graphical variables are essential in cartography and data visualization design to represent differences in data. The use of appropriate graphical variables is essential to effectively communicate information to the target audience.

Today, when most spatial data is in digital form, polygon areas can be determined from maps made in any map projection because the digital format allows projection distortions to be eliminated during measurement. When determining areas from Google Maps and Google Earth, distortion-free values are obtained. Some GIS software (e.g. QGIS, ArcGIS online, Global Mapper) give areas on the ellipsoid as a result of the measurement. In addition, QGIS enables area calculation in the map projection of the map without considering the projection distortion. CAD software (e.g. AutoCAD Map) and cartographic software (e.g. OCAD) as a result of the measurement give the area in the map projection without taking into account distortions caused by the projection. In each of the specified software, the area of Greenland is determined on a map downloaded from OpenStreetMap in the Web-Mercator projection. If the area is calculated in the map projection in which the map was made, even if it is an equivalent projection, the sides of the boundary polygon must be short enough so that the geodetic line can be considered as mapped as a straightline segment. In addition, projection distortions should also be considered., Danas, kada je većina prostornih podataka u digitalnom obliku, površine poligona moguće je određivati s karata izrađenima u bilo kojoj kartografskoj projekciji jer digitalni oblik omogućuje da se pri mjerenju eliminiraju deformacije projekcije. Pri određivanju površina s karata Google Mapsa i Google Eartha dobivaju se vrijednosti oslobođene deformacija zbog kartografske projekcije. I neki GIS softveri (npr. QGIS, ArcGIS online, Global Mapper) kao rezultat mjerenja daju površine na elipsoidu. Uz to QGIS omogućuje i računanje površine u kartografskoj projekciji karte bez uzimanja u obzir deformacije zbog projekcije. CAD softveri (npr. AutoCAD Map) i kartografski softveri (npr. OCAD) kao rezultat mjerenja daju površinu u kartografskoj projekciji karte bez uzimanja u obzir deformacije nastale zbog projekcije. U svakom od navedenih softvera određena je površina Grenlanda na karti preuzetoj s OpenStreetMapa u web-Mercatorovoj projekciji. Ako se površina računa u kartografskoj projekciji u kojoj je izrađena karta, pa bila to i ekvivalentna projekcija, stranice graničnog poligona moraju biti dovoljno kratke da se može smatrati da se geodetska linija preslikala kao dužina i uz to treba uzeti u obzir deformacije zbog projekcije.

Bosanskohercegovački prostor ima veoma bogatu i burnu povijest. Nijemi svjedoci mnogih događanja davno su izgrađene tvrđave, nastale u različitim stoljećima i pod različitim okolnostima. Proučavanje povijesti teritorija Bosne i Hercegovine zahtijeva korištenje mnogih povijesnih izvora. Veliku pomoć pri istraživanju povijesti pružaju katastarski planovi na kojima su prikazane i tvrđave. U radu se obrađuje pet bosanskohercegovačkih tvrđava nastalih u srednjem vijeku, koje su prikazane na analognim katastarskim planovima stare i nove izmjere. Planovi su izrađeni u različitim razdobljima, različitom opremom i različitim propisima, ali s istom namjenom., Bosnia and Herzegovina has a very rich and turbulent history. Silent witnesses of many events are long-built fortresses. They originated in different centuries and under different circumstances. Studying the history of the territories of Bosnia and Herzegovina requires the use of many historical sources. Cadastral maps, which show the fortresses, provide a great help in researching history. The paper investigates five Bosnia and Herzegovina’s fortresses built in the Middle Ages, which are represented on analog cadastral maps of the old and new surveys. The maps were made in different periods, with different equipment and different technical regulations, but with the same purpose.

Dana je bibliografija Glasila geometara i njegovih nasljednika za razdoblje 1919–1941. na dva načina. Najprije je dan sadržaj po pojedinim brojevima, a zatim po abecednom redoslijedu autora.

Poziv na natječaj za međunarodnu izložbu dječjih likovnih radova na temu "Volimo karte" koja će se održati u sklopu 29. međunarodne kartografske konferencije u Tokiju, 15–20. srpnja 2019.

Poziv na natječaj za međunarodnu izložbu dječjih radova na temu Moje mjesto u današnjem svijetu koja će se održati u sklopu 26. međunarodne kartografske konferencije u Dresdenu, 25–30. kolovoza 2013.

Poziv na natječaj za međunarodnu izložbu dječjih radova na temu Život u globaliziranom svijetu koja će se održati u sklopu 25. međunarodne kartografske konferencije u Parizu, 3-8. srpnja 2011.

Prikazana je 11. smotra Sveučilišta u Zagrebu održana od 29. do 31. ožujka 2007. godine u prostorima Studentskog centra u Zagrebu u Savskoj ulici 25.

Poziv na natječaj za međunarodnu izložbu dječjih radova na temu Mnogi narodi - jedan svijet koja će se održati u sklopu 23. međunarodne kartografske konferencije u Moskvi u Ruskoj Federaciji, 4-10. kolovoza 2007.

Prikazan je 1. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti koji je održan u Zagrebu od 15. do 17. studenoga 2001.