Search

Na temelju terenskih istraživanje i podataka iz dostupne literature smatramo da su urušene jame na području Borojevića i Mečenčana nastale na dva načina. Najviše ih je nastalo uslijed likvefakcije tla koju su izazvali potresi, a manji dio je nastao djelovanjem sufozije koja je uslijedila nakon izgradnje velikog vodocrpilišta „Pašino vrelo“. Na kraju je dan prijedlog kako se može spriječiti postanak novih jama. Slijedom aktualnih događanja i mogućih posljedica, analizirane su pedološke značajke i oštećenja poljoprivrednog zemljišta na području urušenih jama. Na kraju, preporučamo agromelioracjske mjere za formiranje i racionalno korištenje novog produktivnog površinskog sloja tla okućnica, obradivih tala i travnjaka., Based on field research and data from the available literature, we believe that the collapsed holes in the area of Borojević and Mečenčani were formed in two ways. Most of them were caused by the liquefaction of the soil caused by earthquakes, and a smaller part was caused by the action of suffusion that followed the construction of a large water pumping station at Pašino vrelo. Finally, a suggestion was made on how to prevent the formation of new collapsed holes. Following current events and possible consequences, we analyze the pedological characteristics and damage of agricultural land in the area of collapsed holes. Finally, we recommend agro-ameliorative measures for the formation and rational use of a new productive soil surface layer of garden, arable land and grassland.

Poremećaj ravnoteže u organizmu između proizvodnje reaktivnih kisikovih radikala (ROS) i antioksidansa nazivamo oksidacijskim stresom. Do pomaka ravnoteže dolazi ukoliko je smanjena antioksidacijska obrana organizma ili ako je povećano stvaranje slobodnih radikala. Antioksidansi su sve one tvari koje u maloj količini u kratkome vremenu neutraliziraju djelovanje slobodnih radikala i drugih oksidansa. Oni nastaju u stanici ili se u organizam unose hranom ili u obliku dodataka. Antioksidansi onemogućuju stvaranje slobodnih radikala u organizmu, uništavaju stvorene slobodne radikale ili popravljaju oštećenja u stanici nastala djelovanjem slobodnih radikala.U radu su prikazani biomarkeri oksidacijskog stresa u ljudi i životinja, prema podjeli na enzimske, neenzimske, te ostale biomarkere s naglaskom na biomarkere umora perifernih mišića. Biomarkeri umora perifernih mišića u ljudi i životinja su markeri staničnog mišićnog oštećenja i pokazatelji mišićnog stresa, a koriste se za uvid u mehanizme iscrpljenosti tijekom vježbanja kako bi se otkrio povećani umor ili se otkrili manjkavi metabolički putevi. Utvrđivanje oksidacijskog stresa važno je zbog mogućnosti pravovremenog uključivanja antioksidacijskih tvari koji povećavaju antioksidacijski kapacitet ljudskog i životinjskog organizma., Oxidative stress indicates an imbalance in the body between pro-oxidant and antioxidant in favor of a pro-oxidant. To shift the balance may occur if the reduced antioxidant defense of the body or if the increased production of free radicals. Antioxidants are those substances that in a small amount in a short time can neutralize free radicals and other oxidants. They are produced in the cell or organism in food intake or in the form of dietary antioxidants in food or liquid to drink. Antioxidants prevent the formation of free radicals in the body, destroying free radicals created or repair damage in cells caused the action of free radicals. Paper showed biomarkers of oxidative stress in humans and animals, divided to enzymatic, non-enzymatic and other. Biomarkers of peripheral muscle fatigue in humans and animals are markers of cellular muscle damage and muscle stress indicators, and are used for insight into the mechanisms of fatigue during exercise to detect increased fatigue or found deficient metabolic pathways. The determination of oxidative stress is important because of the possibility of timely inclusion of antioxidant substances that increase the antioxidant capacity of human and animal organism.

Istraživanje je provedeno sa svrhom utvrđivanja utjecaja infekcije virusom artritis encefalitisa koza (AEK) na ukupnu količinu i sastav mlijeka u trajanju od jedne laktacije. Istraživanje je provedeno na 259 francuskih alpskih koza iz komercijalnih farmi sjeverozapadne Hrvatske. Koze su držane i hranjene na sličan način. Kontrola i uzorkovanje mlijeka provedeno 2009. godine ICAR4 metodom. Istovremeno su prikupljeni uzorci krvi za serološko testiranje na prisutnost AEK antitijela koje je provedeno imunoenzim-nim testom (ELISA). Utjecaj infekcije na ukupno mlijeko , trajanje laktacije i sastav mlijeka (mast, protein i laktozu) testirano je analizom varijance (PROC GLM). Utjecaj kliničkoh artritisa na laktaciju također je testiran. AEK je serološki potvrđen u 37% koza. Nadalje, 24% AEK pozitivnih koza je imalo klinički artritis. Potvrđen je utjecaj serološkog statusa na sva istraživana svojstva. Klinički artritis utjecalo je na količinu (%) proteina i masti u mlijeku., The objective of this study was to investigate the influence of infection with Caprine Arthritis Encephalitis Virus (CAEV) on estimated milk yield per lactation and its composition. The study was carried out on 259 goats of French Alpine breed from production farms in NW Croatia. All goats were kept under similar intensive feeding and management conditions. Milk control was preformed and milk samples were collected using the ICAR method A4 during the year 2009. At the same time, blood samples were collected and presence of CAEV antibodies in the sera was detected using enzyme-linked immunosorbent assay (ELISA). The influence of infection status on milk yield, length of lactation and milk composition (fat, protein and lactose) were tested by analysis of variance (PROC GLM). Influence of clinical form of arthritis on lactation was also investigated. CAEV was serologically confirmed in 37% of goats. In addition, 24% of CAEV positive animals were expressing clinical symptoms of arthritis. Strong influence of serological status on all recorded traits has been confirmed.Presence of clinical arthritis has confirmed influence only on protein and fat content in milk.

Crna slavonska svinja, nekada vrlo cijenjena i gotovo jedina pasmina u Slavoniji, danas postoji u relativno maloj populaciji. Skromnih prohtjeva u hranidbi i smještaju, namijenjena je uzgoju na otvorenom. Prasi 6-8 odojaka u leglu, i prema tome pripada u srednje plodne pasmine svinja. Odlikuje se visokom kvalitetom mesa, namjenjenom preradi u tradicijske suhomesnate proizvode. Zbog svojih kvaliteta predstavlja prioritet u proučavanju i očuvanju jedinstvenog genetskog potencijala. Cilj ovog preliminarnog istraživanja bio je izolirati DNA iz folikula dlake 15 krmača crne slavonske pasmine svinja, provesti genotipizaciju polimorfizma prolaktinskog receptora (PRLR-gena) te utvrditi eventualnu povezanost pojedinih genotipova sa reproduktivnim pokazateljima. Navedeno bi moglo pridonijeti unaprjeđenju selekcije plotkinja, koja se dosad zasnivala na fenotipskim pokazateljima. Nakon provedene izolacije DNA i umnažanja odsječaka PRLR, dobiveni PCR produkti podvrgnuti su djelovanju restrikcijskog enzima AluI, u svrhu utvrđivanja polimorfizma PRLR-gena. Dobivena je jednaka raspodjela AA (40%) i BB (40%) homozigota, dok su AB heterozigoti bili manje zastupljeni (20%). Najveći broj ukupno oprasenih kao i živooprasenih odojaka imale su krmače AB genotipa, dok je kod BB homozigota zabilježena veća varijabilnost u veličini legla. Unatoč utvrđenim razlikama u veličini legla pojedinog genotipa, one nisu bile statistički značajne., Population of Black Slavonian pig, once highly valued and almost the only breed in Slavonia, has significantly decreased over the years. With modest demands of nutrition and housing, they are intendend for the breeding in the open. This breed belongs in the middle fertile breed with 6-8 piglets per litter. It is characterized by high quality meat, meant for processing in traditional dried meat products. Research and preservation of this unique genetic potential are priority because of its quality. The aim of this preliminary study was to isolate DNA from hair follicle samples of 15 Black Slavonian sows, to genotype polymorphism of PRLR receptor and evaluate its possible connection with reproductive traits. This could contribute to improvement of selection which previously was based on phenotypic indicators. After DNA isolation and multiplication of PRLR sequence, obtained PCR products were subjected to restriction enzyme AluI in order to determine the polymorphism of PRLR-gene. The results have shown even distribution of AA (40%) and BB (40%) homozygotes, while AB heterozygote was less frequent (20%). The largest number of total born and live born piglets was in AB genotype, although the BB homozygotes observed greater variability in litter size. Despite the determined differences in litter size between genotypes they were not statistically significant.

Cilj ovih istraživanja bio je utvrditi optimalnu gustoću sjetve i gnojidbu dušikom za industrijsku konoplju sorte Kompolti uzgajanu primarno radi stabljike. Istraživanja su provedena kroz poljske pokuse postavljene na pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima u 2003., 2004. i 2005. godini. Istraživane su tri gustoće sjetve (100, 200 i 300 klijavih sjemenki/m2) i četiri razine gnojidbe dušikom (0, 60, 120 i 180 kg/ha). Pokus je postavljen po split-blok metodi u pet ponavljanja. Sorta Kompolti postigla je vrlo visok prosječan prinos ukupne biomase (34,6 t/ha) i prinos zrako-suhe stabljike (14,3 t/ha) u tri klimatski vrlo različite godine istraživanja. Rezultati ovih istraživanja pokazuju da ukoliko nam nije važna količina i kvaliteta vlakna, za ostvarenje visokih prinosa stabljike, trebalo bi sijati 300 klijavih sjemenki/m2 uz gnojidbu sa 180 kg/ha dušika., The aim of the study was to determine the optimum sowing density and nitrogen fertilization for hemp cultivar Kompolti grown for stem. The investigations were carried out by means of field experiments on the College of Agriculture in Križevci experimental station in years 2003., 2004. and 2005. The Hungarian cultivar Kompolti was used in the experiment. Three different sowing densities (100, 200 and 300 viable seeds/m2) and four nitrogen rates (0, 60, 120 and 180 kg N/ha) were investigated in the experiment. The experiment was set according to the split-block method in five replications. Cultivar Kompolti achieved very high total biomass and air-dry stems yield (average 34.6 t / ha and 14.3 t / ha) in all three climatically very different experimental years. The results of the study show that in order to achieve high yields of the stem 300 viable seeds/m2 should be sown and fertilized with 180 kg N/ha, if quantity and quality of fiber is not important.

U ovom istraživanju obuhvaćeno je 68 četverolinijskih križanaca (Pietren x Hempšir s očeve te Veliki jorkšir x Njemački landras s majčinske strane). Svinje su raspoređene u dvije skupine s obzirom na režim hranidbe: „ad libitum“ i „restriktivnu“. „Ad libitum“ skupina hranjena je smjesom s energetskim sastavom od 13,8 MJ ME/kg i 17,5 % sirovih proteina u početnoj fazi tova te 13,8 MJ ME/ kg i 15% sirovih proteina u završnoj fazi tova. Tovljenici restriktivne skupine hranjeni su u skladu s njemačkim hranidbenim preporukama za tovljenike. Unos energije smanjen je na 34,0 MJ ME dnevno. Rezultati pokazuju kako razina hranidbe značajno utječe na sva istraživana klaonička svojstva, dok je po pitanju svojstava kvalitete mesa taj učinak slabije izražen. Statistički značajne razlike utvrđene su jedino u električnoj provodljivosti izmjerenoj u m.longissimus dorsi i butu 24 sata post mortem (EC24), stupnju crvene i žute boje (CIE - a*; CIE - b*) te sadržaju intramuskularne masti (IMF)., The research on pig growth characteristics was conducted on 68 barrows, 4-way-crosses with a Pietrain x Hampshire sire and Large White x German White Landrace dam. Pigs were divided into two equal groups according to the feeding regime: „ad libitum“ and „restrictive“. The „ad libitum“ group of pigs were fed diets with energy content of 13.8 MJ ME per kg and 17.5% of crude protein in growth phase and 13.8 MJ ME per kg and 15.0% of crude protein in the finishing phase, respectively. Pigs from the restrictive group were fed according to German feeding recommendation for barrows. The energy intake was restricted to 34.0 MJ ME per day. The results showed that feeding level had significant influence on all investigated carcass traits but regarding the meat quality traits this effect was less pronounced. Significant differences in meat quality were found only for electrical conductivity measured in musculus longissimus dorsi and ham 24 hours post mortem (EC24), degree of redness (CIE - a*), yellowness (CIE - b*) and the intramuscular fat content (IMF).

Cilj rada bio je ustanoviti kako vinogradarsko-vinarska gospodarstva na području Dalmacije percipiraju pojedine izvore rizika i koje strategije za upravljanje rizikom koriste u vinogradarsko-vinarskoj proizvodnji. Podaci o stavovima proizvođača grožđa i vina prema riziku i strategijama za upravljanje rizikom prikupljeni su anketiranjem i obrađeni odgovarajućim metodama deskriptivne statistike. U procesu poslovnog odlučivanja anketirani vinogradari-vinari najviše se oslanjaju na vlastito iskustvo, članove obitelji i kupce. Među najviše ocijenjenim izvorima rizika su briga za zdravlje, klimatski utjecaji na proizvodnju i mogućnost plasmana proizvoda. Kao najvažnije strategije za upravljanje rizikom u vinogradarsko-vinarskoj proizvodnji ispitanici su odabrali korištenje vlastitog zemljišta, stalno učenje i informiranost te navodnjavanje. Zamjetan je određeni jaz između ocjene važnosti poljoprivrednog osiguranja i njegove primjene na anketiranim gospodarstvima., The aim of the paper was to identify how grape and wine production farms in Dalmatia perceive certain risk sources and what risk management strategies they use in grape and wine production. Information on the attitudes of grape and wine producers regarding the risk and strategies for risk management were results of survey processed by relevant descriptive statistical methods. In the process of business decisions the grape and wine producers participating in the survey mostly rely on their own experience, family members and customers. Among the most highly evaluated risk sources are their own family health concerns, the impact of climate to the production, and the probability of product placement. As the most important risk management strategies in grape and wine production, the participants decided on the use of their own land, life-long learning and awareness, and irrigation. A certain gap between crop insurance and its implementation is evident.

Istraživanje karakteristika rasta svinja u različitim hranidbenim tretmanima provedeno je na 35 kastrata, četverostrukih križanaca Pietrain x Hampshire nerastova s krmačama velikog jorkšira x njemački landras. Svinje su bile podijeljene u dvije skupine s obzirom na razinu hranidbe: intenzivnu (ad libitum) i restriktivnu u kojoj su svinje hranjene po volji do približno 70 kg žive mase (17 tjedana starosti), a nakon toga im je unos hrane bio ograničen. Intenzivna skupina svinja dobivala je 13.8 MJ ME/kg hrane i 17,5% sirovih bjelančevina u početnoj fazi te 13,8 MJ ME/kg hrane i 15,0% sirovih bjelančevina u završnoj fazi tova. Svinje iz restriktivne skupine bile su hranjene prema naputku njemačkog programa za hibridne svinje (BHZP) prema kojemu su dobivale u prvih 17 tjedana (~70kg žive mase) hranidbe po volji 13,0 MJ ME/kg hrane i 17,5% sirovih bjelančevina; dok su u drugoj fazi tova bile hranjene restriktivno smjesom koja je sadržavala 13,0 MJ ME/kg i 15,0% sirovih bjelančevina. Unos energije bio je ograničen na 34,0 MJ ME na dan. Svinje su bile vagane jednom na tjedan, a podaci o rastu mišićnog i masnog tkiva dobiveni su slikama pomoću magnetno rezonante tomografije (MRI). Statistička analiza parametara asimetrične S-funkcije pokazala je značajne razlike između sigmoidnih krivulja rasta žive mase i volumena masnog tkiva svinja iz dvaju hranidbenih tretmana. Međutim, razlike između tih svinja nisu bile statistički značajne (p>0,05) kada je u pitanju mišićno tkivo. Kombinirajući informacije dobivene modeliranjem rasta žive mase i mišićnog tkiva izračunata je optimalna klaonička masa istraživanih svinja, 130 kg za svinje iz intenzivne skupine i 114 kg za restriktivno hranjene svinje. Zaključno se može reći da je restriktivni hranidbeni tretman svinja preporučljiviji u tovu BHZP hibrida jer intenzivna hranidba koja je značajno skuplja nije unaprijedila svojstva rasta istraživanih svinja u smislu povećane proizvodnje mišićne mase., The research on pig growth characteristics was conducted on 35 barrows, 4-way-crosses with a Pietrain X Hampshire sire and Large White x German White Landrace dam. Pigs were divided into two groups according to the feeding regime: intensive (ad libitum) and restrictive. The intensive group fed on diets with energy content of 13.8 MJ ME per kg and 17.5% of crude protein in growth phase and 13.8 MJ ME per kg and 15% of crude protein in the finishing phase, respectively. Pigs from the restrictive group were fed according to German feeding recommendation for barrows. In the first 17 weeks (~70 kg of live weight) the pigs were fed ad libitum diets containing 13.0 MJ ME per kg and 17.5% of crude protein. In the finishing phase the pigs were fed restrictively. This diet contained 13.0 MJ ME per kg and 15% of crude protein. The energy intake was restricted to 34.0 MJ ME per day. The pigs were weighed once a week and data on muscle and fatty tissue growth were obtained by means of magnetic resonance imaging (MRI). Statistical analysis of asymmetric S-function parameters showed significant differences between sigmoid growth curves for live weight and fatty tissue volume of pigs from two feeding regimes. However, no significant differences were found for muscle tissue between these groups. Optimal slaughter weight of investigated pigs was calculatedby combining information obtained from growth of live weight and muscle tissue modelling: 130 kg for pigs from the intensive group and 114 kg for pigs from the restrictive group. It can be concluded that restrictive feeding regime is more recommendable for BHZP barrows because intensive feeding, which is significantly more expensive, did not improve growth characteristics of investigated pigs in the sense of increased production of muscle tissue.

U radu su izneseni rezultati istraživanja vegetativnog rasta, razvijenosti i morfoloških karakteristika izbojaka i lišća sorti: Heimannova konzervna (Heimannns Konservenweichsel), Rexelle (Beutelspacher rexelle), Kelleris 14, Kelleris 16 i Izdanačke višnje. Istraživanja su obuhvatila sljedeće izmjere: promjer debla, visinu i širinu krošnje, visinu stabla, duljinu jednogodišnjeg prirasta, duljinu internodija, broj listova po stablu, površinu lista po stablu, površinu lista po 1 ha i površinu lista po plodu. Utvrđena su sortna obilježja i razlike između sorata u vegetativnom rastu, razvijenosti i morfološkoj specifičnosti vegetativnih organa. Rezultati istraživanja izneseni su na tablicama i grafikonima, a obrađeni su varijaciono statistički. Na temelju istraživanja utvrđen je morfološko-fiziološki potencijal rasta i rodnosti za istraživane sorte., Results of research on vegetative growth, development and morphological characteristics of shoots and leaves of the varieties Heimmanova konzervna, Rexelle, Kelleris 14, Kelleris 16 and Izdanačka sour cherry are given in the paper. The research included measuring trunk diameter, crown height and width, tree height, length of one year growth, internode length, number of leaves per tree, leaf area per tree, leaf area per 1 ha and leaf area per fruit. Variety characteristics and differences between varieties were determined in vegetative growth, development and morphological specific qualities of vegetative organs. The results of the research are presented in tables and graphs, variationally and statistically. On the ground of the research morphological and physiological potential of growth and fruitiness are defined for the studied varieties.

U radu su izneseni rezultati pomometrijskih istraživanja plodova sorti: Heimannova konzervna (Heimannns Konservenweichsel), Rexelle (Beutelspacher rexelle), Kelleris 14, Kelleris 16, i Izdanačke višnje („Cigonja“). Istraživanja su obuhvatila: dužinu i debljinu peteljke, masu ploda i koštice, randman mesa, visinu i širinu ploda i visinu i širinu koštice. Rezultati istraživanja su obrađeni varijacijsko-statistički. Sve istraživane sorte u ekologijskim uvjetima Kosova odrazile su specifična sortna obilježja. Utvrđene su razlike pod utjecajem sorte u prosječnoj masi ploda, randmanu mesa, visini i širini ploda i koštice. U odnosu na dužinu peteljke sve sorte spadaju u skupinu sorti s kratkom peteljkom., The results of pomometric research on fruits of varieties Heimannova konzervna, Rexelle, Kelleris 14, Kelleris 16 and Izdanačka višnja (Cigonja) are presented. The research included petal lenght and thickness, fruit and stone weight, flesh derssing, fruit height and width and stone width. The results were analyzed variationally and statistically. All investigated varieties in ecological conditions of Kosovo showed specific variety characteristics. Differences influenced by variety were established in average fruir weight, flesh dressing, fruit and stone height and width. With respect to petal length all the varieties belong to the short petal group.

Cilj istraživanja bio je utvrditi postoje li razlike u distribuciji glavnih tkiva (mišićno i masno tkivo te kosti) između polovica podrijetlom od nazimica i kastriranih muških svinja istočne Hrvatske. U pokus je bila uključena 31 slučajno odabrana svinjska polovica iz klaonica s područja Istočne Hrvatske, od kojih su 15 bile nazimice, a 16 muški kastrati. Nije bilo stratifikacije prema težini polovica. Svinjske polovice uključene u pokus disecirane su prema EU referentnoj metodi (Walstra i Merkus, 1995.). Tijekom pokusa prikupljeni su sljedeći podaci: težina toplih polovica, težina hladnih polovica, težina i udio buta u polovici, težina i udio leđa u polovici, težina i udio plećke u polovici, težina i udio rebarnog dijela u polovici, težina i udio podslabinskog dijela u polovici, udjeli najvažnijih tkiva (mišićno, masno i kosti) u četiri osnovna dijela kao i u cjelokupnoj polovici. Istovremeno su instrumentalnom metodom i metodom «dvije točke» prikupljene mjere debljine slanine S (mm) i debljine mišića M (mm) te je na osnovi uzetih mjera procijenjen postotak mišićnog tkiva u polovici. Usporedbom udjela mišićnog tkiva u svinjskim polovicama, procijenjenog prema metodi «dvije točke» i instrumentalnoj metodi te disekcije svinjskih polovica prema EU referentnoj metodi utvrđene su statistički značajne razlike (P, The aim of this investigation was to establish the differences in distribution of the most important tissues (muscle, fat, bones) between the carcasses of barrows and gilts from eastern Croatia. In the experiment, 31 randomly chosen pig carcasses (15 gilts and 16 barrows) from five Croatian slaughterhouses were included. There was no stratification according to weight of the carcass. The carcasses included in the research were dissected by the EU referent method (Walstra and Merkus, 1995). During the experiment the following data from each pig carcass were obtained: warm and cold carcass weight, weight of the four main parts (ham, loin, shoulder, ribs) and tenderloin. Shares of the most important tissues (muscle, fat, bones) in four main parts as well as in the whole carcass were calculated. Measurements of backfat thickness (S, in mm) and loin muscle thickness (M, in mm) were taken by instrumental and «two points» methods simultaneously. According to these measurements, the lean percentage of each carcass was assessed. Statistically significant differences (P

Maslinova muha Bactrocera (Dacus) oleae Rossi najopasniji je gospodarski štetnik masline. Njena rasprostranjenost i brojnost u maslinicima izravno utječu na kvalitetu i trženje maslinovog ulja. U godinama s visokom populacijom maslinine muhe berba mora započeti ranije, što znatno smanjuje randman ulja. Na području Dubrovačko-neretvanske županije posljednjih se godina intenzivno prati dinamika leta maslinove muhe. Let se prati mirisno-hranidbenim lovkama, tipa McPhail i žutim pločama tipa CTP 3 uz dodatak feromona, amonijskih soli i hidroliziranih bjelančevina. Rezultati praćenja pokazuju usku povezanost leta maslinove muhe s visinom dnevnih temperatura i relativnom vlagom zraka. Praćenjem dinamike leta utvrđena su «žarišta» maslinove muhe te veća rasprostranjenost u zonama samoniklih formi divlje masline, The olive fruit fly Bactrocera (Cacus) oleae Rossi is the most common economically important pest in olive orchards. The number and spread of the fly in orchards are also of great importance for quality and marketing of olive oil. In seasons with high populations of the olive fruit fly the picking and processing should start earlier which decreases the quantity of oil. In Dubrovacko-neretvanska County the olive fruit fly dynamics was followed. McPhail traps were used and yellow sticky traps CTP 3 with feromon, amonium and carbohydrates. The results show that the flight of the olive fruit fly is highly dependent of temperature and relative humidity. Following the flight dynamics the centres with high density of the olive fruit fly were detected in zones with lots of wild olive trees.

Pravilna higijena vimena je temeljna mjera za sprječavanje mastitisa i smanjenje postsekretornog onečišćenja svježeg sirovog mlijeka. Ona uključuje primjenu higijenskih mjera na sisama prije i poslije mužnje, a trebala bi se provoditi sredstvima koja isključuju mogućnost pojave štetnih ostataka u mlijeku. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi učinkovitost ekološki prihvatljivih higijenskih mjera na smanjenje broja mikroorganizama na sisama prije mužnje ovaca i mikrobiološku kakvoću svježeg sirovog mlijeka. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine po 15 ovaca iz istog uzgoja. Higijena vimena prve skupine ovaca provodila se uranjanjem sisa prije mužnje u dezinfekcijsko sredstvo na bazi površinski aktivnih tvari, organskih kiselina i vodikovog peroksida. Zaštita sisa iste skupine ovaca nakon mužnje obavljena je sredstvom na bazi joda i tenzida. Higijena vimena druge skupine ovaca provodila se uranjanjem sisa u mješavinu dezinfekcijskih sredstava na bazi površinski aktivnih tvari, organskih kiselina i vodikovog peroksida te pripremljenog uvarka od 11 vrsta bilja u omjeru 3 : 7. Zaštita vimena iste skupine nakon mužnje provodila se sredstvom na bazi biljnih ekstrakata. Uzorci briseva s površine lijeve sise svake ovce u obje skupine uzimani su prije i poslije pripreme vimena za mužnju s navedenim higijenskim sredstvima. Pojedinačni uzorci mlijeka ovaca iz obje skupine uzimani su dvokratno u razmaku od dvadeset dana. Prema dobivenim rezultatima došlo je do značajnog smanjenja ukupnog broja aerobnih mezofilnih bakterija (p

U istraživanje je uključena 21 nova F1 hibridna kombinacija kukuruza plus tri standardna hibrida. Na šesnaest okolina korišten je slučajni blokni raspored u četiri ponavljanja tijekom 1995. i 1996. godine. Izračunate su korelacije između prinosa zrna i procijenjenih parametara stabilnosti &#8211 ; koeficijenta regresije, varijance odstupanja od regresije i ekovalence kao i pojedinačno između parametara. U 1995. godini nisu procijenjene statistički značajne korelacije između prinosa i procijenjenih parametara stabilnosti. U 1996. godini utvrđena je vrlo značajna pozitivna korelacija između prinosa i koeficijenta regresije te značajna negativna korelacija između prinosa i ekovalence. Na razini obje godine istraživanja utvrđena je vrlo značajna pozitivna korelacija između prinosa zrna i koeficijenta regresije. Ovakvi rezultati ukazuju na neovisnost prinosa o većini procijenjenih parametara što dalje navodi na zaključak da je moguća istovremena selekcija na visinu i stabilnost prinosa. U pojedinačnim godinama, kao i na razini obje godine istraživanja, utvrđena je vrlo uska povezanost između varijance odstupanja od regresije i ekovalence. Ovo ukazuje na mogućnost korištenja manjeg broja parametara za procjenu stabilnosti prinosa bez umanjivanja preciznosti procjene.

Ukupno 24 hibrida kukuruza različitog podrijetla, FAO skupina 400 - 600 uzgajano je na osam lokaliteta panonske Hrvatske tijekom 1998. i 1999. godine. Pokusi su postavljeni u 4 ponavljanja po slučajnom bloknom raporedu. Prosječni prinos zrna u 1998. godini bio je nešto niži (11, 29 t/ha) od prinosa u 1999. godini (12, 38 t/ha). Ovisno o lokalitetu, prosječni prinosi su varirali u širokom rasponu od 6, 88 do 14, 36 t/ha (1998. godine), odnosno od 9, 10 do 14, 25 t/ha (1999. godine). Manja variranja prinosa u usporedbi s lokalitetima, ustanovljeni su između pojedinih hibrida: od 9, 15 do 12, 15 t/ha (1998. godine), odnosno od 10, 47 do 13, 86 t/ha (1999.godine). Određene su korelacije prinosa zrna na istom lokalitetu u dvije različite godine, te između pojedinih lokaliteta u istoj godini. Lokaliteti Bizovac, Karanac, Koprivnica, Osijek i Đakovo imale su znatno jaču podudarnost rezultata u dvije godine ( prosjek: r = 0, 64) od lokaliteta Feričanci, Kutjevo i Vukovar ( prosjek r = 0, 28). Sličnost rezultata međusobno bližih lokaliteta ukazuje na činjenicu da je moguće smanjiti broj lokaliteta za testiranje bez većih posljedica po preciznost navedenih istraživanja.

U radu je istražen utjecaj dodavanja Polizym BX pripravka u krmnu smjesu za kokoši nesilice. krmna smjesa je sastavljena na bazi kukuruza, ječma i pšenice uz dodatak uobičajenih krmiva. Krmna smjesa je sadržavala 16, 47% sir.bjelančevina i 11, 30 MJ/kg ME. Pokusna skupina kokoši hranjena je krmnom smjesom navedenogs sastava uz dodatak 0, 5 g/kg Polizym BX pripravka, a kontrolna skupina kokoši hranjena je krmnom smjesom istog sastava bez dodanih enzima. Istraživanje je trajalo od 3. do 30.tjedna nesivosti. Prosječna nesivost pokusne skupine iznosila je 81, 91%, a kontrolne skupine 80, 56% )P0, 05)između skupina. Polizym BX pripravak utjecao je na perzistenciju nesivosti i to naročito u početnom razdoblju.

Začeci hrvatskog zakonodavstva o lovu sežu u 18. stoljeće (čl.22. Trećeg dekreta hrvatsko-ugarskog kralja Karla III iz 1729, odredbe carice Marije Terezije, čl. 11. Vojnog regimenta iz 1751, "Patent od lova“ cara reformatora Josipa II iz 1786.). Prve oglase o lovostaju koji su imali zakonsku snagu 50-tih godina 19. stoljeća donose službena glasila. Prvu uredbu o lovu donijelo je c.k. "namiestništvo" pod nazivom "Obznana c.k. Hrvatsko-slavonskoga namiesništva od 4. travnja 1859.". Sabor Kraljevine Hrvatske donosi god. 1871. Zakon o lovu kojim se ukida regalno pravo lova i prihvaćaju načela modernog lova. Kao nadopunu ovom zakonu hrvatsko-ugarski sabor donosi Zakon o oružju, porezu na lov i puške, god. 1875. Na inicijativu "Društva za obranu lova u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji" donesen je suvremeni Zakon o lovu god. 1893. U Kraljevini SHS god. 1931. donesen je Zakon o lovu, koji je bio jedinstven za cijelu zemlju a bio j e sročen na dominalnom sistemu. U Jugoslaviji zakonski propisi donose se kao federalni i republički. Prvi savezni zakon o lovu donesen je god. 1947., a Hrvatska je na osnovi njega donijela svoj zakon god. 1949. Prema njemu izmijenjen je princip podjele lovišta i gospodarenja u njima (državna lovišta, društvena lovišta). Godine 1965. donesen je drugi zakon o lovu na razini federacija, a Hrvatska je donijela republički propis god. 1966. Tim zakonom izmijenjen je način dodjele lovišta i pooštreno je pitanje odgovornosti korisnika lovišta. Sabor Republike Hrvatske donio je god. 1973. Zakon o lovstvu kojim je općina označena kao ustanova koja vodi lovnu politiku. U novoj suverenoj državi Hrvatskoj donesen je god. 1994. novi Zakon o lovu. Slijedom njegovih odredbi prelazi se ponovo na dominalni sustav. Perspektive hrvatskog lovstva bit će jasne kad se završi pretvorba i uklone negativni čimbenici sada prisutni u prirodi., The Croatian hunting Legislation dates from the 18th century (art.22 of the 3rd decree of the Croatian-Hunganan King Charles- lll from 1729, regulations passed by the Empress Maria Theresa, art 11 of the Military Regiment from 1751, "Patent od lova" passed by the Emperor Joseph ll in 1786). The first announcements on close season with a legislative power were published in the official gazettes. The first Act on Hunting was passed by the lmperial Regency under the tile: "Obznana c.k. Hrvatsko-slavonskoga namiesništva od 4. travnja 1859". In 1871, the Parliament of the Kingdom of Croatia passed the Law on Hunting by which the regal right on hunting was abolished and the principle of modern hunting was accepted. ln 1875, the Croatian-Hungarian"Parliament passed ammendments on the Law concerning taxes on hunting and guns. In 1893, modern Law on Hunting was passed on the initiative of the "Society for Protection of Hunting in the Kingdoms of Croatia and Slavonia". ln 1931, in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovens the Law on Hunting was based on the dominal system and was aplicable to the whole country. In the Socialist Federative Republic of Yugoslavia federal and republic legislative acts were passed. The first federal Law on Hunting was passed in .1947. Croatia passed its Law on Hunting in 1949. By this law the principle of the administration of hunting grounds and their management was changed (state -owned hunting grounds, socially-owned hunting grounds) In 1965, the Second Federal Law on hunting was passed. In 1966, Croatia passed a republic law. By this act the principle of the assignment of hunting grounds was changed and the attention was drawn to the responsibility of the users. In 1973, the Parliament of the Republic of Croatia passed the Law on Hunting stating that the municipality was in charge of implementing hunting policy. In the independent and sovereign Republic of Croatia the Law on Hunting was passed in 1994. According to its regulations dominal system was reintroduces. The prospects of the Croatian hunting will be more transparent after the transformation of ownership has been completed and the negative influences on nature reduced.

Između pojedinih pokazatelja kakvoće svinjskih polovica postoji jača ili slabija fenotipska povezanost. Od osnovnih pokazatelja (debljina slanine, površina MLD-a, omjer slanine i mesa, dužina, obujam i indeks buta) kakvoće svinjskih polovica u najjačoj povezanosti s mesnatošću polovica (prema disekciji) kod svih analiziranih genotipova je omjer slanine i mesa u poprečnom presjeku leđa (kod velikog jorkšira r=-0,77***, kod švedskog landrasa r=-0,86***, kod linije 1 r=-0,73***, kod linije 3 r=- 0,70***), te je ovo i najsigurniji pokazatelj mesnatosti svinjskih polovica. Udjeli mišićnog tkiva svih osnovnih dijelova polovica su u srednje jakoj do vrlo jakoj i statistički značajnoj povezanosti s udjelom mišićnog tkiva u polovicama kod svih analiziranih genotipova. Najjaču povezanost s udjelom mišićnog tkiva u polovicama kod velikog jorkšira ima udjel mišićnog tkiva buta (r=90***), kod švedskog landrasa i linije 3 mišićno tkivo leđa (r=0,87***, odnosno r=0,71***), a kod linije 1 mišićno tkivo vrata (r=0,73***)., Among some indicators for pig carcasses quality there is stronger or weaker phenotype correlation. From the basic pig carcasses quality indicators (fat thickness, MLD area, fat: meat ratio, length, scope and ham index) in the shongest correlation with the meat ness of carcasses (by dissection) for all analized genotypes, fat: meat ratio back cross section were (Large White r=0,77***, Swedish Landrace r=-0,86***, Line 1 r=-0,73***, Line 3 r=-0,70***) the best pig carcass meatiness indicators. Muscle tissue shares of all basic carcasses part were in medium to very strong and statistically significant correlation with muscle tissue share in carcasses for all analized genotypes. The strongest correlation with muscle tissue share in carcasses for Large White was ham muscle tissue share (r=0,90***), for Swedish Landrace and Line 3 back musle tissue (r=0,87***, r=0,71***, respectively) and for Line 1 neck muscle tissue (r=0,73***).

Cilj istraživanja bio je ustanoviti utjecaj genotipa nerasta na mesnatost svinjskih polovica i kakvoću mišićnog tkiva. U tu svrhu ispitano je sedamdeset potomaka nerasta A, B, C, D i E, pasmine njemački landras. Za procjenu udjela svinjskog mesa u polovicama upotrebljen je obrazac: M(%) = 47,978 + (26,0429 x S/M) + (4,5154 x √M)-(2,5018 x logS) - (8,4212 x √S); gdje je M(%) = procijenjeni udio mišićnog tkiva, S - debljina slanine (mm), M = debljina mišića (mm). Od kvalitativnih pokazatelja mišićnog tkiva istražene su vrijednosti pH₁, i pH₂, sp.v.v. i boja mesa (Göfo-vrijednost). Mesnatost potomaka statistički je vrlo značajno (P, The aim of the research was to determine the influence of boar genotype on pig carcass meatiness and quality of muscle tissue. Seventy pigs, offspring of Geman Landrace boars A, B, C, D and E were examined for that purpose. The share of meat was estimated by the following formula: M%=47,978+(26,0429 x S/M)+(4,5154 x Mo⁰•⁵)-(2,5018 x log S)-(8,4212 x S⁰•⁵ ); where M()=evaluated share of muscle tissue, S = fat thickness (mm), M = muscle thickness (mm). Qualitative indicators measured in this research were pH₁, pH₂, w.h.c. and color of meat (Göfo value). The meatiness of the progeny significantly depended on boar genotype (P

Otkada postoje kućni golubovi, postoji i zanimanje za njihov uzgoj zbog gospodarske koristi. Uzgoj golubova radi mesa posebna je grana sitnog stočarstva, međutim u malom broju zemalja. Njihov uzgoj odvija se na farmama. U SAD ih se danas nalazi najviše, među njima su i one najveće na svijetu, osnovane još početkom ovoga stoljeća. Nekima je uzgoj golubova jedina ili tek dopunska djelatnost. Osim stotina manjih i srednjih uzgajališta, postoje i brojna specijalizirana velika uzgajališta s više stotina ili tisuća parova golubova. Ona pretežu u sjeveroistočnim i jugoistočnim državama, na obalama Tihog oceana, te oko većih gradova srednjega zapada. Najpoznatije su Carpenter Squab Ranch, Dyer and Davis, Middletons Sons te Palmetto Pigeon Plant. Šezdesetih godina Francuska, Italija i Mađarska uvezle su iz SAD roditeljske parove tovnih golubova. Danas ih te zemlje proizvode ne samo za vlastite potrebe, već i za izvoz (Vogel, 1992.; Pavidid, 1995.). Gospodarski učinkovita proizvodnja temelji se na uzgoju tovnih pasmina golubova što postižu veliki prinos mesa. Ako im se pruže dobri uvjeti držanja uz produženo osvjetljenje i odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, te kvalitetnu peletiranu hranu, morali bi biti u rasplodnoj kondiciji 3-4 godine. Tijekom iskorištavanja par golubova godišnje othrani 15 mladunaca tjelesne mase 450-550 g. Oni se odbijaju od roditelja u dobi od 26-28 dana (Vogel, 1992. ; Pavidie, 1994.)., Along with their domestication, there is interest in pigeons whose breeding has a certain economic effect. Pigeon breeding, by which we mean pigeon meat production, exists as a particular branch, although in a small number of countries, in the form of pigeon farms. Most of such farms can be found nowadays in the USA and among them are some of the biggest in the world, founded at the beginning of the century. In some of them pigeon breeding is the main activity, while in the others it exists as an additional activity. Beside hundreds of small and middle size farms, there are numerous specialised pigeon-breeding farms with several hundreds or thousands of peons, i. e pigeon pairs .Such farms can be found mostly in the north-eastem and south-eastem states, on the Pacific coast, and in the vicinity of larger cities in the Mid-west. Among the renowned are the Carpenter Squab Ranch, Dyer and Davis, Middletons Sons, the Palmeto Pigeon Plant. ln about 1960. France, ltaly and Hungary imported from the USA parental pigeon couples for meat production.Today these countries produce pigeon meat not only for the local market but for the local market but for export. A successful production is based on fattening pigeons of high meat production performances. Kept in good conditions, meaning here preventive health protection, prolongated lighting, along with optimal temperature and granulated food, they should remain in breeding condition about 3 -4 years. During exploatation period a pair can raise up to 15 youngs a year, weighing 450 - 550 g. which are weaned at the age of 26 - 28 days

U radu se prikazuju osnovne značajke svinjogojske i peradarske proizvodnje u zemljama Europske zajednice s naglaskom na proizvodnju i zahtjeve u pogledu kakvoće proizvoda od peradi i svinja. Daje se kratki pregled te proizvodnje u Republici Hrvatskoj, uz predočenje pokazivača njihovog razvitka. U proteklom desetgodišnjem razdoblju broj peradi povećan je u većini analiziranih zemalja preko 20% (u Portugalu, Nizozemskoj, Francuskoj te Belgiji i Luksemburgu). Smanjenje za 10%, odnosno 14%u Grčkoj i Njemačkoj. Brojnost svinja u prikazanom razdoblju povećana je u Grčkoj, Belgiji i Luksemburgu, Nizozemskoj i Španjolskoj (23, 25, 35, i 63%). U ostalim zamljama EZ-a zabilježeno je smanjenje broja svinja za 2 do 26%. Istodobno, broj peradi u Republici Hrvatskoj povećan je za 10% a broj svinja smanjen za 9%. Potrošnja mesa peradi po stanovniku u razdoblju 1984. - 86. i 1989. godine, u svim zemljama EZ-a povećvala se. Najniža, 11,5 kg u 1989. godini je u Njemačkoj a najviša, 23,1 kg zabilježena je u Španjolskoj 1989. godine. Potrošnja jaja po stanovniku u zemljama Ez-a znatno se razlikuje. U Portugalu je najmanja i iznosi svega 6 kg, a najveća, 15,6 kg je u Francuskoj u 1989. godini. Potrošnja svinjskog mesa po stanovniku, prema podacima UNEC-a, povećala se u svim zemljama EZ-a, izuzev Francuske. Najmanja potrošnja svinjskog mesa u 1989. godini, 21,9 kg zabilježana je u Grčkoj, a najveša, 65,9 kg u Danskoj. Potrošnja mesa peradi po stanovniku u Republici Hrvatskoj iznosila je 14,5 kg, svinjskog mesa 19,6 kg i 9,6 kg jaja u 1989. godini.

Stvaranje crne slavonske pasmine započelo je 1860. godine na imanjima Karla Pfeiffera u okolini Osijeka. Križanjem lasaste mangulice i berkšir neraslova i povremenim ubacivanjem krvi Poland Chine stvorena je domaća autohtona pasmina. Ona je bila bolje tovnosti i bolje kvalitete mesa od do tada upotrebljavanih pasmina svinja. Unutar pasmine može se razlikovati više tipova (ovisno u udjelu krvi berkšira). Za rasplod je zrela u dobi 12 mjeseci, a u intenzivnom tovu može postići prosječne dnevne priraste preko 600 g. Prema našim istraživanjima utovljena svinja od 100 kg ima masu polovica 81,05 kg, dužinu polovice od tubercutum ossis pubis do kranijalnog ruba prvog rebra 67 cm, udjel mišičnog tkiva 32,6%, masnog tkiva 48,2% i manje vrijednih dijelova 9,2%. Pokazatelj kvalitetnih svojstava mesa su pH₁, 6,5, pH₂ 5,6, Sp. v.v. (cm²) 5,1, boja 68 (Göffo). Crna slavonska svinja sadrži u mesu manje vode za 2,15 - 3,01% i bjelančevina također manje za 2,78 - 2,84% u usporedbi s mesnatim tipovima. Ova pasmina nestaje (izumire), ali se mogu naći još riietki primjerci u nekim selima Slavonije. Mišljenja smo da je potrebno ovu pasminu zaštititi i sačuvati s gospodarskog, kulturnog i povijesnog aspekta., Black Slavonian breed formation started in 1860 on husbandry of Karlo Pfeiffere in the vicinity of Osijek by crossing of Lasasta Mangulica and Berkshire boars and inserting Poland Chine pig blood from time to time a domestic autochtonous breed has been made. It was of better fattening and meat quality from the former used pig breed. It is possible to differ more types (depending on Berkshire blood share) within the breed. It is nature, for reproduction in the age of 12 months. It can achieve average daily gain over 600 g by intensive fattening. According to our own reserches a fattened pig of 100 kg has a carcass weight at 81.05 kg, carcass length from tuberculum ossis pubis to the chranical edge of the first rib 67 cm, participation of muscie tissue 32,6%, fat tissue 48,2% and less valuable parts 9,2%.Indicator of qualitative meat characteristics are: pH₁, 6,5, pH₂ 5,6 W.b.c. (cm²) 5,1 colour 68 (Göffo). The Slavonian pigs contain in their meat 2,15 - 3,01% less water and aprox. 2,78 - 2,84% less protein compared to meaty types. This breed is disappearing (dying), but its scarce samples could stil be found in some Slavonian villages. From the economic, cultural, and historical point of view, our opinion is that this breed should be saved and protected.

Na dva genotipa pilića, Avian 24 K i Avian 34 K obavljena su istraživanja kapaciteta rasta i kakvoće trupova u dobi od 42 dana. Na ukupno 100 pilića, istražene su stope rasta (SP) i relativni rast (RP). Procjena pojedinih faza rasta obavljena je pomoću asimetrične S-funkcije. Utvrđene točke infleksije T za Avian 24 K (4,49,1480) i za Avian 34 K (4,74,1480) pokazuju specifično reagiranje genotipova pilića u istim uvjetima hranidbe i smještaja. Utvrđeno je da genetska osnova statistički značajno (P, Researches of the growth capacity and the carcass quality have been done on two chicken genotypes, Avian 24 K and Avian s4 K at the age of 42days. Growth rate (sP)and relative growth (Rp) have been examined on thetotal numberof 100 chickens. Estimation of teh particular phases of growth was done by the asimmetryc S-function. The established points of inflection, T for Avian 24 K (4,49; 1 480) and for Avian 34 K (4.74;1480) show specific reaction of chicken genotype in the same conditions of feeding and accommodation. lt has been established that the genetic base affects the fenotypic characteristics: live weight and weight of slaughtered chicken in fattening up to 42 days, are statisticaly significant (P< 0.05). Better convenience for meat production has been confirmed by the comparative review of carcass quality, because the differences between yields of the most valuable parts of the carcass and the meat tissue among examined genotypes of chickens were statistically significant (P

U provedenom pokusu sa svinjama u tovu od 20-100 kg ispitivana je mogućnost djelomične i cjelovite zamjene bjelančevina soje graškom u krmnim smjesama za tov. Rezultati pokazuju da je zamjena bjelančevina soje graškom na razini od 1/3, 2/3 i 3/3. u dobro izbalansiranim obrocima moguća bez štetnih posljedica na tjelesne mase, priraste, konverziju hrane i klaoničke pokazatelje., The aim of this experiment was to examine a possibility of a partial or complete substitution of soy protein with peas in pig diet in fattening from 20-1 00 kg. The results show that substitution of peas for soy protein at levels 1/3,2/3 and 3/3 is possible in wellbalanced diets without harmful effects on live weight, daily gain, feed: gain ratio and slaughtering parameters.