Search

Your search keyword '"Ina REIĆ ERCEGOVAC"' showing total 3 results
Start Over Author "Ina REIĆ ERCEGOVAC" Publisher faculty of arts and scieneces
3 results on '"Ina REIĆ ERCEGOVAC"'

1. Vrijednosti i subjektivno iskustvo majčinstva kao prediktori samopoštovanja, samoefikasnosti i školskoga postignuća (pred)adolescenata

Author

Ina Reić Ercegovac

Subjects
Self-efficacy, (pred)adolescencija, samopoštovanje, Preadolescence, Social Psychology, media_common.quotation_subject, Self-esteem, values, parenthood, (pre)adolescence, self-esteem, self-efficacy, school achievement, školski uspjeh, Developmental psychology, BF1-990, Clinical Psychology, Scale (social sciences), vrijednosti, roditeljstvo, (pred)adolescencija, samopoštovanje, samoefikasnost, školski uspjeh, samoefikasnost, Psychology, roditeljstvo, vrijednosti, Competence (human resources), Applied Psychology, media_common
Abstract

Teorijski okvir ovoga rada sačinjavaju teorija univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti te model doživljaja roditeljstva kao polazište za istraživanje roditeljskih utjecaja na razvojne ishode adolescenata. Cilj je istraživanja bio ispitati odnos između univerzalnih vrijednosti majki i subjektivnoga doživljaja majčinstva te samopoštovanja, samoefikasnosti i školskoga postignuća (pred)adolescenata. U istraživanju su sudjelovale 234 dijade majka – dijete, a primijenjeni su sljedeći upitnici i skale samoprocjene: upitnici općih podataka za majku i adolescente, Upitnik samoefikasnosti za djecu, Skala samopoštovanja, Upitnik životnih vrijednosti te Skala osjećaja roditeljske kompetentnosti. Rezultati su potvrdili neke očekivane rodne razlike u adolescenata, kao i razlike u vrijednostima majki s obzirom na njihovu dob i razinu obrazovanja. Subjektivna procjena kompetentnosti majki značajno je korelirala s vrijednostima postignuća, moći te trijadom konzervativnih vrijednosti. Provedene regresijske analize pokazale su da se manji dio varijance samopoštovanja, samoefikasnosti i postignuća (pred)adolescenata može pripisati vrijednostima majki, pri čemu su najvažniju ulogu imale upravo konzervativne vrijednosti., The theoretical framework of this paper is the theory of value contents and structure and the model of parenting experience as a starting point for researching parental influences on the developmental outcomes of adolescents. The aim of the research was to examine the relationship between the universal values of mothers and the subjective experience of motherhood and self-esteem, self-efficacy and school achievement of (pre)adolescents. A total of 234 mother-child dyads participated in the research, and the following self-assessment questionnaires and scales were used: General Data Questionnaires for mother and adolescents, Self-Efficiency Questionnaire for children, Self-Esteem Scale, Life Values Questionnaire and Parental Sense of Competence Questionnaire. The results confirmed some expected gender differences in adolescents, as well as differences in mothers’ values with respect to their age and level of education. Subjective assessment of maternal competence was significantly correlated with values of achievement, power, and triad of conservative values. Regression analyses showed that a smaller portion of the variance of self-esteem, self-efficacy and achievement of (pre)adolescents can be attributed to the values of the mother, with the most important role being conservative values.

Published
2021

2. Svjesnost u roditeljstvu majki i očeva djece različite dobi: Validacija hrvatske inačice upitnika

Author

Ina Reić Ercegovac, Maja Ljubetić, Ina Reić Ercegovac, and Maja Ljubetić

Abstract

Cilj je ovoga rada bio istražiti koncept svjesnosti u roditeljstvu (engl. mindful parenting) s obzirom na njegovu strukturu, povezanost s konceptom usredotočene svjesnosti (engl. mindfulness) i doživljajem roditeljstva, te ispitati razlikuju li se majke i očevi djece različite dobi u svjesnom roditeljstvu. Jedan od ciljeva ovoga istraživanja bio je validirati hrvatsku verziju Upitnika svjesnog roditeljstva (McCaffrey, 2015), za koji je autorica utvrdila da se sastoji od dva faktora – roditeljske samoefikasnosti i usmjerenosti na dijete. Stoga se u istraživanje krenulo od pretpostavke da će podaci prikupljeni na uzorku naših roditelja također potvrditi dvofaktorsku strukturu Upitnika. Također, pretpostavka je bila da će majke iskazati višu razinu svjesnosti u roditeljstvu u odnosu na očeve, da će usredotočena svjesnost biti značajan prediktor svjesnog roditeljstva, kao i pozitivno iskustvo s vlastitim roditeljima u djetinjstvu. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 515 roditelja (320 majki i 195 očeva) koji su ispunili Upitnik općih podataka, Kratku skalu iskustva s vlastitim roditeljima, Skalu usredotočeno svjesne pažnje i svjesnosti, Upitnik svjesnog roditeljstva te Skalu roditeljske kompetentnosti. Rezultati su pokazali da podaci prikupljeni ovim istraživanjem bolje pristaju modelu svjesnog roditeljstva s pet faktora: usmjeravanje pažnje na dijete s prihvaćanjem, empatično razumijevanje djeteta, roditeljska samoefikasnost, roditeljska svjesnost te ne-reaktivnost. Nadalje, pokazalo se da majke više usmjeravaju pažnju na dijete te iskazuju višu razinu empatičnog razumijevanja u odnosu na očeve. Utvrđena je značajna povezanost svjesnog roditeljstva s percepcijom roditeljske kompetentnosti i zadovoljstva dok se, suprotno očekivanjima, usredotočena svjesnost na intrapersonalnoj razini nije pokazala značajnim prediktorom svjesnosti u roditeljstvu. Pozitivno iskustvo s vlastitim roditeljima tijekom odrastanja značajan je prediktor svih dimenzija svjesnog roditeljstva., The aim of this study was to explore the concept of mindful parenting with regard to its structure, its relation to the concept of mindfulness and parenting experience. The study also aimed at exploring whether parents of children at different age express differences in mindful parenting. One of the aims of this study was to validate the Croatian version of the Mindfulness in Parenting Questionnaire (McCaffrey, 2015) that consists of two factors - Parental Self-efficacy and Being in the moment with a child. Therefore, we hypothesised that data collected in this research would also confirm the two-factor structure, as obtained in the original validation. Furthermore, it was hypothesised that mothers would show a higher level of mindful parenting than fathers and that mindfulness and positive experience with their own parents in childhood would be significant predictors of mindful parenting. A total of 515 parents (320 mothers and 195 fathers) participated in the study and filled out General data questionnaire, Short scale of Mindful attention awareness scale (MAAS), Mindfulness in parenting questionnaire (MIPQ) and Parenting sense of competence scale. The results showed that the five-factor model fits better to data collected in this research with factors being focusing attention to the child with acceptance, empathic understanding of the child, parental self-efficacy, parental awareness, and non-reactivity. Furthermore, it has been shown that mothers are more empathetic and more focused on the child than fathers. Finally, significant correlations between mindful parenting and dimensions of parental sense of competence were obtained. Contrary to the expectations, mindfulness as an intra-personal characteristic did not prove to be a significant predictor of mindful parenting. One of the most important predictors of all the dimensions of mindful parenting was positive experience with their own parents during childhood.

Published
2019

3. Povezanost između glazbenih preferencija, sociodemografskih značajki i osobina ličnosti iz petfaktorskoga modela

Author

Ina Reić Ercegovac and Snježana Dobrota

Subjects
glazbene preferencije, glazbeni stilovi, osobine ličnosti, sociodemografske značajke, musical preferences, musical styles, personality traits, sociodemographic characteristics
Abstract

Glazbene su preferencije, kao najjednostavniji oblik afektivnog reagiranja na glazbu, determinirane interakcijom različitih čimbenika. Prema teoriji glazbenih preferencija (Rentfrow i Gosling, 2003) najznačajniju ulogu u njihovu kreiranju imaju osobine ličnosti, samopoimanje i kognitivne sposobnosti pojedinca. Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi glazbene preferencije studenata različitih usmjerenja te ispitati kakva je uloga nekih sociodemografskih značajki i osobina ličnosti iz petfaktorskog modela u preferencijama glazbenih stilova. U istraživanje je uključeno petnaest primjera različitih glazbenih žanrova. Pored upitnika na kojem su sudionici (N = 415) procjenjivali stupanj sviđanja glazbenih ulomaka, primijenjen je Upitnik općih podataka te Upitnik za ispitivanje osobina ličnosti (Goldberg, 2001). Eksploratornom su faktorskom analizom preferencija glazbenih primjera izdvojena četiri faktora koji upućuju na drugačiju strukturu glazbenih preferencija u odnosu na rezultate dosadašnjih istraživanja. Rezultati pokazuju da mladi podjednako preferiraju kompleksni i konvencionalni glazbeni stil, dok su prema ostalim glazbenim stilovima iskazali niži stupanj preferencija. Sociodemografske značajke, izuzev spola, nisu se pokazale značajnim korelatima preferencija, no rezultati su potvrdili pretpostavku o značajnoj ulozi osobina ličnosti u predviđanju glazbenih preferencija. Utvrđeni su značajni glavni efekti spola i glazbenih stilova na preferencije, kao i značajni interakcijski efekti spola, područja studiranja i glazbenih stilova., Musical preferences, as the simplest form of affective response to music, are determined by the interaction of different factors. According to the theory of musical preferences (Rentfrow and Gosling, 2003), the most prominent role in the creation of musical preferences are personality traits, self-concept, and cognitive abilities. The aim of this study was to determine the musical preferences of students of social-humanistic and natural-technical sciences, and to examine the role of some sociodemographic characteristics and Big Five personality traits in the preferences of musical styles. The study included fifteen examples of different musical genres. In addition to the questionnaire in which participants (N = 415) assessed the degree of preferences for musical fragments, an inventory of personality traits (Goldberg, 2001) was used. By the use of an exploratory factor analysis of musical preferences, four factors were identified, suggesting a different factor structure compared to previous research. The results showed that participants generally preferred complex and conventional musical styles, while other musical styles showed a lower degree of preference. Sociodemographic characteristics, except gender, were not found to be significant correlates of music preferences. The results confirmed the hypothesis about the significant role of personality traits in predicting musical preferences. Significant main effects of gender and musical style preferences, as well as significant interaction effects of gender, areas of study and musical styles were found.

Published
2011

Catalog

Books, media, physical & digital resources
See catalog results