Search

Anatomical properties of white poplar (Populus alba L.) wood have not been sufficiently investigated and quantified, whereas data on fiber characteristics will certainly define its potential as a raw material. Fiber length, double cell wall thickness and fiber lumen diameter of white poplar juvenile wood from two sites along the Drava River in Croatia were measured. Variations in fiber characteristics in radial direction (from pith to bark), within and between white poplar populations from two sites were investigated. Results indicate that fiber Rlength and double cell wall thickness varied significantly from pith to bark, within and between sites. Variation in fiber lumen diameter was non-significant only between sites. The variation in radial pattern was characterized by increase in fiber length with cambial age. Double cell wall thickness and fiber lumen diameter varied in non-consistent radial pattern. In conclusion, variation significance demonstrates nonhomogeneous wood fiber characteristics at both sites., Anatomska svojstva drva bijele topole (Populus alba L.) nedovoljno su istražena i nisu kvantificirana, a podatci o obilježjima drvnih vlakanaca zasigurno će upozoriti na potencijal tog drva kao sirovine. U radu je izmjerena duljina vlakanaca, dvostruka debljina stijenki i promjer lumena vlakanaca juvenilnog drva bijele topole s dva staništa uz rijeku Dravu. Istražene su i varijacije svojstava vlakanaca u smjeru od srčike prema kori, kao i unutar istog staništa odnosno između dvaju promatranih staništa. Rezultati pokazuju značajne varijacije duljine vlakanaca i dvostruke debljine stijenki od srčike prema kori te unutar istog staništa i između dvaju staništa. Varijacije promjera lumena vlakanaca nisu značajne samo među staništima. Radijalne su varijacije određene rastom duljine vlakanaca sa starošću drva. Dvostruka debljina stijenki i promjer lumena vlakanaca mijenjaju se prema promjenjivom modelu između godova. Zaključno, značenje varijacija upućuje na nehomogenost svojstava drvnih vlakanaca na oba staništa.

The article presents preliminary results of the biological durability of oil heat treated (OHT) alder wood (Alnus glutinosa) against pure cultures of rot fungi (Postia placenta and Trametes versicolor) in lab conditions. The modification was performed by heating of specimens immersed in soya oil. There were four heating regimes of different duration (6 and 10 hours) at final temperature of 180 and 200 ºC. The increase in mass (MI) caused by modification and mass loss of wood caused by fungal decay (ML) were determined. In addition, the natural durability of alder wood was determined and compared to the natural durability of beech wood as the reference wood species. After modification of alder wood at 200 °C, MI was lower than after treatment at 180 °C. MI was also lower after 10 hours of treatment than after 6 hours of treatment. The results showed significantly increased biological durability of modified alder wood against both tested fungi. The effect of OHT on increasing the biological durability of alder wood was higher against the fungus P. placenta. It seems that the fungus T. versicolor favours the remained oil after modification causing higher mass loss. The results showed that alder wood, thermally modified in soya oil by testing regimens, is not suitable for applications in use classes 3-5., U radu su prezentirani preliminarni rezultati biološke otpornosti drva johe (Alnus glutinosa) termički modificiranoga u sojinu ulju protiv čistih kultura gljiva truležnica (Postia placenta i Trametes versicolor) u laboratorijskim uvjetima metodom mini blok prema CEN TS 15083-1. Modifikacija je izvedena zagrijavanjem uzoraka uronjenih u sojino ulje sobne temperature. Četiri načina termičke modifikacije razlikovala su se po trajanju držanja drva (6 i 10 sati) na konačnoj temperaturi (180 i 200 ºC). Usto je određena i prirodna otpornost johovine u usporedbi s prirodnom otpornosti bukovine kao referentne prirodno slabo otporne vrste drva. Mjereno je povećanje mase modifikacijom (DMM) i gubitak mase djelovanjem spomenutih gljiva (GMG). Nakon modifikacije pri višoj temperaturi DMM drva johe bio je manji nego nakon modifi kacije pri nižoj temperaturi. Slično tome, dulji je tretman rezultirao nižim DMM-om nego kraći tretman. Rezultati su potvrdili povećanje biološke otpornosti modificirane johovine protiv obje testirane gljive truležnice. S povećanjem temperature modifikacije znatno se povećava biološka otpornost protiv obje gljive, dok produljenje vremena zagrijavanja ima blagi učinak povećanja biološke otpornosti. Utjecaj modifikacije na povećanje biološke otpornosti veći je protiv gljive smeđe truleži P. placenta. Utvrđeno je da je veći gubitkom mase modificiranih uzoraka djelovanjem gljive T. versicolor (u usporedbi s gubitak mase djelovanjem gljive P. placenta) najvjerojatnije nastao zbog razaranja preostalog ulja u drvu nakon modifikacije. Dokaz tome je crvena boja mikroskopskih preparata modificiranih uzoraka (postojanje lignina) te lokalna plava obojenost u lumenima traheja (nedostatak lignina). U lumenima traheja ostalo je najviše ulja nakon modifi kacije, pa se tu ujedno i najjače razvio micelij gljive bijele truleži T. versicolor, koji je, osim razgradnje ulja, djelomično uništio i lignin. Rezultati su pokazali da johovina termički modificirana u biljnom ulju, prema testiranim režimima, nije primjerena za upotrebu u razredima opasnosti 3 i višima.

Previous articles have shown that modification of wood by citric acid (CA) improves dimensional stability and resistance of wood against fungi attack. However, chemical modification of wood also modifies its mechanical properties in some way. The compression strength of wood is one of its representative mechanical properties. Modified wood with lower values of compression strength has limited purpose. The intention of this work is to show the effect of wood modification by citric acid on the compression strength of wood. Fir wood (Abies alba Mill.) and beech wood (Fagus sylvatica L.) were impregnated by citric acid with sodium-dihydrogen-hypophosphite (NaH2PO2) as a catalyst. Part of the impregnated samples together with control samples were cured at the temperature of 140 °C for 10 hours and the remaining samples were cured in microwaves for 35 minutes. The average compression strength parallel to the grain of wood modifi ed by CA, using different regimes of curing, was compared to the strength of unmodifi ed wood. The average compression strength parallel to the grain of wood was retained after modification. In the case of fir wood, the average compression strength was even improved after modification. The results indicate that wood modified by citric acid may be considered for the purposes where compression strength properties are equally important as improved durability and dimensional stability of wood., Objavljeni su radovi pokazali da se modifikacijom drva limunskom kiselinom poboljšava stabilnost dimenzija drva i njegova otpornost na djelovanje gljiva. Međutim, kemijska modifi kacija drva na neki način mijenja i mehanička svojstva drva. Tlačna je čvrstoća jedno od bitnih mehaničkih svojstava drva. Modificirano drvo sniženih vrijednosti tlačne čvrstoće ima ograničenu upotrebu. Cilj rada bio je pokazati učinak modifikacije drva limunskom kiselinom (CA) na tlačnu čvrstoću drva. Drvo jele (Abies alba Mill.) i bukve (Fagus sylvatica L.) impregnirano je limunskom kiselinom uz dodatak natrij-dihidrohen-hipofosfita (NaH2PO2) kao katalizatora. Dio impregniranih uzoraka zagrijavan je zajedno s kontrolnim uzrocima pri temperaturi od 140 °C deset sati, a drugi je dio 35 minuta bio izložen mikrovalovima. U radu je uspoređena prosječna čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima modificiranog drva zagrijavanoga različitim postupcima s odgovarajućom čvrstoćom nemodificiranoga drva. Prosječna čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima drva zadržana je i nakon modifikacije. Prosječna čvrstoća na tlak modificirane jelovine čak je i povećana u usporedbi s nemodificiranom. Rezultati upućuju na mogućnost primjene drva modificiranoga limunskom kiselinom i za one namjene u kojima je uz povećanu stabilnost dimenzija i trajnost drva važna i tlačna čvrstoća drva.

Small wooden samples of fir (Abies alba Mill.) and beech (Fagus sylvatica L.) were chemically modified by citric acid (CA) as non-formaldehyde cross-linking system reagent and cured by convection heating at three different temperature regimes. Two different CA solutions were used, one with NaH2PO2 and the other with NaH2PO4 as a catalyst. The dimensional stability of the modified wood was determined by the anti-swelling efficiency (ASE) using the water soak/oven dry method. Almost equally large improvement of dimensional stability of wood was attained using NaH2PO4 as when NaH2PO2 was applied as a catalyst., Mali drveni blokovi jelovine i bukovine kemijski su modificirani neformaldehidnim sustavom za umrežavanje – limunskom kiselinom (CA), u trima različitim temperaturnim režimima. Upotrijebljene su dvije otopine limunske kiseline. U jednoj je katalizator bio NaH2PO2, a u drugoj NaH2PO4. Stabilnost dimenzija modificiranog drva određena je tzv. učinkom smanjenja bubrenja (ASE) metodom potapanja u vodi i sušenja do apsolutno suhog stanja. Upotrebom NaH2PO4 postignuto je gotovo jednako poboljšanje stabilnosti dimenzija kao i primjenom NaH2PO2.

This paper presents the results of measurement of durability of beech wood (Fagus sylvatica) modified by Citric Acid (CA) against brown rot fungus Poria placenta according to EN 113. Modification was performed by impregnation with 7.0% CA and 6.5% sodium-hypophosphite (SHP) water solution and 10-hour curing at 140 °C. The influence of thermal treatment on durability was also researched. Weight percentage gain (WPG) caused by modification, moisture content (MC) and mass loss of wood (dm) after fungal nutrition were measured. WPG of modified beech wood was 6.1% and that of thermally treated wood was -0.3%. The results showed increased durability of modified wood to be 8.3 times greater than nonmodified, while thermal treatment did not give significant durability improvement. These results indicate modification by CA as a promising alternative, but further research on optimisation of modification parameters is needed to achieve improvement of wood properties., U radu su prezentirani rezultati biološke otpornosti limunskom kiselinom modificiranog drva obične bukve (Fagus sylvatica) protiv gljive Poria placenta, a prema EN 113. Modifikacija je izvedena termokondenziranjem drvenih uzoraka impregniranih vodenom otopinom 7-postotne limunske kiseline (CA) i 6,5-postotnog natrijhipofosfita (SHP) pri 140 °C. Tijekom prvih pet minuta impregnacije uzorci su vakuumirani, a potom je u operacijski cilindar puštena otopina. Za cijelo vrijeme impregnacije primijenjen je apsolutni tlak od 2 kPa pri temperaturi od 20 °C. Navedeni uvjeti održavani su tri sata, nakon čega je slijedilo potapanje uzoraka u trajanju 18 sati pri atmosferskom tlaku. Uzorci su potom prosušeni u standardnoj klimi tijekom 48 sati, a zatim zagrijavani (termokondenzirani) u sušioniku na temperaturi 140 °C deset sati. Dodatno je kontroliran i sam utjecaj temperature na biološku otpornost. Mjereno je povećanje mase (WPG) zbog modifikacije, sadržaj vode (MC) i gubitak mase (dm) nakon djelovanja gljive. WPG bukovine modificirane limunskom kiselinom iznosio je 6,1%, a samo zagrijanih uzoraka -0,3%. Rezultati su pokazali čak 8,3 puta veću biološku otpornost bukovine modificirane limunskom kiselinom dok samo zagrijavanje nije imalo statistički značajan utjecaj na biološku otpornost. Nakon djelovanja gljiva uzorci modificirani limunskom kiselinom imali su najveći, a kontrolni uzorci najmanji sadržaj vode. Rezultati pokazuju da je modifikacija limunskom kiselinom obečavajuća alternativna metoda u zaštiti drva, no potrebna su daljnja istraživanja optimiranja koncentracija CA i SHP-a u vodenoj otopini, vremena i temperature termokondenzacije radi poboljšavanja željenih svojstava drva.