Search

The aims of this study are (1) to investigate the frequency, sources, and characteristics of foreign language anxiety regarding speaking activities in the case of learners of the Japanese language at two Croatian institutions of higher education, and (2) to determine which speaking activities anxious learners of Japanese in Croatia would willingly participate in, while remaining sufficiently challenged by the tasks to gain new or reinforce previously acquired linguistic knowledge. A questionnaire was distributed to 65 students at the University of Pula bachelor’s program in Japanese language and culture and the University of Zagreb’s Japanese studies program in February and March of 2018. The results point to lower than expected self-assessment of Japanese speaking competence and high levels of Japanese speaking anxiety, particularly due to the fear of making mistakes, the presence of other individuals relevant to the learning process (classmates, teachers, other native speakers of Japanese), and a lack of activities focused on meaningful interaction. Participant experiences with various learning methods point to their willingness to participate in non-structured, improvisational pair conversation exercises and the potential of these activities to help learners overcome debilitating language anxiety., Strah od jezika pojava je karakteristična za proces učenja stranoga jezika te može negativno utjecati na njega, pogotovo na govornu produkciju i motivaciju za nastavak učenja. Ciljevi ovoga istraživanja su (1) ispitati učestalost, izvore i obilježja straha od jezika u vezi s govornim aktivnostima u slučaju studenata japanskoga jezika na dvije hrvatske visokoškolske institucije i (2) ispitati u kojim bi govornim aktivnostima studenti japanskoga jezika u Hrvatskoj svojevoljno i rado sudjelovali, a koje su dostatno izazovne kako bi kroz njih stekli novo jezično znanje ili utvrdili postojeće. U veljači i ožujku 2018. godine 65 studenata preddiplomskoga studija Japanski jezik i kultura Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i slobodnoga studija japanologije Sveučilišta u Zagrebu sudjelovalo je u anketi. Njezini rezultati ukazuju na nisku samoprocjenu vlastite sposobnosti za razgovor na japanskome jeziku i visoku razinu straha od jezika vezanoga uz razgovor, pogotovo zbog straha od pogrešaka, prisustva drugih pojedinaca povezanih s procesom učenja jezika (kolege, profesori, drugi izvorni govornici japanskoga jezika) i maloga broja interaktivnih aktivnosti s naglaskom na prijenos značenja. Sudionici su ocijenili razne aktivnosti često korištene prilikom učenja stranih jezika prema dvama faktorima: (1) kvaliteta vlastitoga iskustva i lakoća sudjelovanja u određenoj aktivnosti te (2) mišljenje sudionika o korisnosti metode za usvajanje znanja. U odgovorima su visoko ocijenili nestrukturirane, improvizacijske vježbe razgovora poput onih u paru, što ukazuje na potencijal takvih aktivnosti da pomognu studentima nadvladati negativnu jezičnu anksioznost.