Search

Cilj: Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi sposobnost učenika srednjoškolskog uzrasta da kritički procijene zdravstvene tvrdnje, kao i njihove stavove i ponašanja u vezi s donošenjem odluka o zdravlju. Specifični ciljevi istraživanja bili su procijeniti postoji li razlika u sposobnosti procjene zdravstvenih tvrdnji s obzirom na spol ispitanika i ispitati razlike u procjeni zdravstvenih tvrdnji s obzirom na različite srednjoškolske programe koje ispitanici pohađaju. Materijali i metode: U ovom istraživanju sudjelovalo je 302 učenika srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije, no 13 učenika nije u potpunosti ispunilo upitnik pa je ukupno 289 upitnika analizirano. Za potrebe ovog istraživanja koristili smo test sačinjen od validiranih pitanja sastavljenih u sklopu projekta pod nazivom Informed Health Choices, a koja su dostupna u bazi podataka pitanja tzv. CLAIM Evaluation Tools Database. Upitnik je bio u potpunosti anoniman i sastojao se od 18 pitanja u kojima su učenici trebali pokazati sposobnost procjene ponuđenih zdravstvenih tvrdnji. Korišten je online obrazac za izradu upitnika. Podatci su obrađeni u programu Microsoft Excel 2007 i kodirani za daljnju statističku obradu. Podaci su analizirani korištenjem statističkoga paketa SPSS (IBM Corp., Armonk, New York). Rezultati: Kad su u pitanju znanja i stavovi o zdravstvenim tvrdnjama, statističkom analizom je utvrđena je razlika u broju točnih i netočnih odgovora. Tri učenika imala su samo tri točna odgovora, što je ujedno i najlošiji rezultat upitnika. Niti jedna učenik nije imao svih 18 točnih rezultata, a najbolje riješeni test sa 17 točnih odgovora imala su dva učenika. S obzirom na spol ispitanika, druga hipoteza je odbačena pa su stoga daljnje analize za muški i ženski spol rađene zasebno. vidljivo je kako su učenice u prosjeku odgovorile točno na 11,43 pitanja, dok su učenici točno odgovorili na 10,33 pitanja. Nisu uočene razlike između gimnazija i zdravstvene škole (p=0,25). Nisu utvrđene razlike u rezultatima upitnika među učenicima s obzirom na tip škole, no zamjetna je tendencija ka postojanju razlike (P < 0,10). Naknadnom, tzv. post-hoc analizom korištenjem LSD Fisherova testa, međutim, utvrđeno je da postoji značajna razlika između učenika koji pohađaju strukovne škole i učenika iz gimnazija (p=0,032). Zaključak: Sveukupno znanje učenika o zdravstvenim tvrdnjama raznoliko je izraženo. Primjećena je statistički značajna razlika u znanju između muškog i ženskog spola. Također, unutar poduzorka ispitanika i ispitanica postoji razlika s obzirom na tip škole koju pohađaju. Ovo istraživanje učenicima bi moglo poslužiti kao poticaj za razvijanje boljih vještina u traženju i procjeni točnosti zdravstvenih podataka i tvrdnji. Buduća istraživanja trebala bi uzeti u obzir više varijabli, kao što su srednjoškolski programi o zdravlju koji se provode, količinu literature koju učenik čita, razinu obrazovanja roditelja i pokušati analizirati istraživane vještine kritičke prosudbe u odnosu na ova varijable., Objective: The main objective of this study was to determine the ability of high school students to critically evaluate health claims as well as their attitudes and behaviors regarding health decision making. The specific objectives of the study were to assess whether there is a difference in the ability to assess health claims with respect to the gender of the respondents and to examine differences in the assessment of health claims with respect to the different high school programs that respondents attend. Materials and methods: 302 high school students from Split-Dalmatia County participated in this research, but 13 students did not complete the questionnaire, so a total of 289 questionnaires were analyzed. For the purposes of this research, we used a test composed of validated questions compiled as part of a project called Informed Health Choices, which are available in the database of so-called questions. CLAIM Evaluation Tools Database. The questionnaire was completely anonymous and consisted of 18 questions in which students were required to demonstrate the ability to assess the health claims offered. The data were processed in Microsoft Excel 2007 and coded for further statistical processing. The data were anzlysed by using the SPSS statistical software (IBM Corp., Armonk, New York). Results: When it comes to knowledge and attitudes about health claims, statistical analysis found a difference in the number of correct and incorrect answers. Three students had only three correct answers, which is also the worst result of the questionnaire. No student had all 18 correct answers, and the best solved test with 17 correct answers. With regard to the gender of the respondents, the second hypothesis was rejected and therefore further analyzes for male and female sex were done separately. It is noticed that the female students answered exactly 11.43 questions on average, while the male students answered 10.33 questions correctly. No differences were observed between grammar schools and health schools (p = 0.25). No differences were found in the results of the questionnaire among students with regard to the type of school, but there is a noticeable tendency towards a difference (P

Cilj istraživanja: Svrha istraživanja bila je utvrditi razliku između parametara kranijalne baze, maksile, mandibule i dentoalveolarnih parametara između klase I, klase II potklase 1, klase II potklase 2 i klase III. Materijali i metode: U ispitivanju su korištene 43 laterolateralna rendgenograma glave ispitanika snimljena prije ortodontske terapije. Kefalometrijska obrada provedena je u računalnom programu AudaxCeph (Audax, Ljubljana, Slovenija) korištenjem Zagreb 82 i Ricketts analize. Za svakog ispitanika su mjerene 24 linearne i kutne varijable. Rezultati: Nema statistički značajne razlike među mjerenim parametrima kranijalne baze unutar pojedinih skeletnih klasa. Duljina korpusa maksile (SNA-SNP) ne pokazuje statistički značajnu razliku između ispitivanih skeletnih klasa (51,22±3,27 mm vs 52,29±3,70 mm vs 53,04±2,00 mm; P=0,068), dok duljina korpusa mandibule (Me-Go) pokazuje statistički značajnu razliku između skeletne klase II i skeletne klase III (64,19±4,90 mm vs 70,81±5,08 mm; P=0,039). Vrijednost interincizalnog kuta u ispitanika sa skeletnom klasom II/1 su manje, a u ispitanika sa skeletnom klasom II/2 i skeletnom klasom III veće u usporedbi s ispitanicima sa skeletnom klasom I (119,01±7,07° vs 145,77±7,37° vs 138,54±5,73 ° vs 129,02±11,82°; P, Objectives: The aim of the study was to determine the difference between cranial bases, maxilla, mandible, and dentoalveolar parameters between class I, class II/1, class II/2, and class III. Materials and Methods: In this study there were forty-three laterolateral head roentgenogram of participants captured before starting orthodontic therapy used. Cephalometric processing was performed in the AudaxCeph (Audax, Ljubljana, Slovenija) using Zagreb 82 and Ricketts analysis. Twenty-four linear and angular variables were measured for each subject. Results: There were no statistically significant difference between the measured cranial base parameters within the individual skeletal classes. The length of maxilla corpus (SNA-SNP) showed no statistically significant difference between the skeletal classes (51.22±3.27 mm vs 52.29±3.51 mm vs 56.11±3.70 mm vs 53.04±2.00 mm; P=0,068), while the length of mandible corpus (Me-Go) showed a statistically significant difference between skeletal class II and skeletal class III (64.19±4.90 mm vs 70.81±5.08 mm; P=0.039). The value of the interincisal angle was lower in participants with skeletal class II/1 and higher in participants with skeletal class II/2 and skeletal class III compared to participants with skeletal class I (119.01±7.07° vs 145.77±7.37° vs 138.54±5.73° vs 129.02±11.82°; P

Cilj: Cilj istraživanja je bio ispitati promjene u kefalometrijskim odnosima potpuno bezubih pacijenata nakon pet godina nošenja totalnih zubnih proteza, te ispitati postoji li poveznost između promjena u kefalometrijskim odnosima i kvalitete života ovisne o oralnom zdravlju pacijenata. Materijali i metode: Nove totalne zubne proteze u obje čeljusti su bile izrađene za 30 sudionika ovog istraživanja. Svim ispitanicima su napravljena dva lateralna kefalograma sa potpunim zubnim protezama u položaju maksimalne interkuspidacije (centrične relacije): prvi neposredno nakon predaje totalnih zubnih proteza pacijentu, a drugi nakon pet godina nošenja totalnih zubnih proteza. Svi ispitanici su ispunili OHIP-CRO14 upitnik nakon pet godina nošenja totalnih zubnih proteza. Rezultati: Istraživanje je pokazalo da je nakon pet godina nošenja totalnih zubnih proteza došlo do značajnih promjena u većini kefalometrijskih mjerenja, te do smanjenja visine donje trećine lica i do pomaka mandibule prema naprijed i gore. Također, značajne promjene u odnosu okluzalne ravnine i referentnih kefalometrijskih ravnina (kutevi okluzalna ravnina / SN, okluzalna ravnina / FH, te u kutu okluzalna ravnina / ANS-PNS) su pronađene. Rezultati pokazuju i značajnu korelaciju između zbroja bodova OHIP-CRO14 upitnika i pet kefalometrijskih varijabli (kuta ANS-Xi / Xi-Pm, kuta FH / N-Pog, kuta SN / Go-Gn, kuta Go-Gn / ANS-PNS i kuta okluzalna ravnina / FH). Zaključak: Promjene u kefalometrijskim odnosima potpuno bezubih pacijenata tijekom petogodišnjeg razdoblja nošenja totalnih zubnih proteza, odnosno promjenjeni međučeljusni odnosi i promjene u estetici lica pacijenta su povezani sa kvalitetom života ovisnom o oralnom zdravlju