Search

Zadovoljstvo stanovanjem jedan je od pokazatelja kvalitete života koji utječe na sve aspekte životnih dimenzija, od fizičkih, ekonomskih, socijalnih do psiholoških. Zbog svoje kompleksnosti, stanovanje se smatra interdisciplinarnim područjem istraživanja, pa različite struke primjenjuju različite pristupe, koncepte, modele i mjere. Da bi neko istraživanje o stanovanju moglo biti sveobuhvatno, nužno je dati teorijski okvir u njegovu proučavanju. U velikom broju znanstvenih radova, istraživanja i projekata, teorije stanovanja često nisu objašnjene potpuno. Na temelju proučene recentne literature ovaj rad donosi pregled i sintezu najčešće korištenih teorija o zadovoljstvu stanovanja na jednom mjestu. To su teorija stambenog zadovoljstva na kojoj počiva model zadovoljstva stanovanjem, a polazi od subjektivnih percepcija; teorija stambene prilagodbe kao najcitiranija teorija u istraživanjima zadovoljstva stanovanjem; teorija stambene pokretljivosti koja poseban naglasak stavlja na stambeno okruženje kao važnog prediktora zadovoljstva stanovanjem; teorija formiranja impresija koja se rabi pri ispitivanjima dojmova o fizičkim aspektima stambenog okoliša i fizičkoj strukturi zgrade/kuće; bihevioralna teorija kao najčešće korištena teorija u geografskom ispitivanju zadovoljstva stanovanjem; teorija hedonističkog ergometra kao najpoznatija teorija afektivnih iskustava; teorija aspiracijske spirale koja predviđa adaptacijske efekte; teorija troškova stanovanja koja zadovoljstvo stanovanjem povezuje s troškovima; funkcionalistička teorija koja je usmjerena društvenoj harmoniji; marksistička teorija prema kojoj svako biće ima pravo na adekvatno stanovanje neovisno o ekonomskom statusu i pozitivistička teorija stanovanja koja prednost daje objektivnom pristupu. Cilj pregleda navedenih teorija je njihovo sveobuhvatnije korištenje u istraživanjima zadovoljstva stanovanjem od mikrorazine do makrorazine. U radu je objašnjen koncept zadovoljstva stanovanjem i kritički osvrt za navedene teorije te su navedene njihove prednosti i nedostaci u istraživanjima zadovoljstva stanovanjem.

Housing satisfaction is one of the indicators of the quality of life. It affects all aspects of life dimensions, from physical, economic, social and psychological well-being. Because of its complexity, housing is considered an interdisciplinary research area. Different professions apply different approaches, concepts, models and measures in exploring housing satisfaction. For housing research to be comprehensive, it is necessary to formulate a theoretical framework first. In a large number of scientific papers, researches and projects, housing theories are often partially explained. For this reason, and based on a review of the latest literature, this paper provides a synthesis and overview of the following theories of housing quality satisfaction: the theory of housing satisfaction on which the model of housing satisfaction is based, starts with subjective perceptions, the theory of housing adjustment as the most frequently cited theory in the study of housing quality satisfaction; the housing mobility theory, which places particular emphasis on the housing environment as an important predictor of housing quality satisfaction; the theory on impression formation which is used in examining impressions of the physical aspects of the housing environment and the physical structure of buildings / houses; behavioural theory as the most commonly used theory in geographic study of housing satisfaction; the theory of the hedonistic ergometer as the most well-known theory of affective experiences; the theory of the aspiration spiral that anticipates adaptation effects; the housing price theory that combines housing satisfaction with costs; a functionalist theory that is oriented towards social harmony; the Marxist theory that every living being has the right to adequate housing regardless of economic status and the positivist housing theory which gives precedence to the objective approach. The purpose of this overview is to eatsblish a more comprehensive image in the study of housing satisfaction at all spatial levels (from micro to macro). The concept of housing satisfaction and a critical review of the aforementioned theories, as well as their advantages and disadvantages, are explained and presented in this paper.

Predmet istraživanja rada je tržišno natjecanje između trgovačkih centara u naselju Zadru. Osnovu istraživanja čine prostorni podatci prikupljeni različitim metodama i tehnikama, analizirani primjenom alata geografskoinformacijskog sustava (GIS) uz uvažavanje specifičnih tržišnih zakona. Prema kategorizaciji trgovačkih centara, definirano je šire tržišno područje unutar kojeg je analizirano tržišno natjecanje između trgovačkih centara. Izvođenjem demografskog rastera definirana je gustoća potencijalnih kupaca unutar širega tržišnog područja. Analiza natjecanja uključivala je određivanje tržišnih zona trgovačkih centara, pojavu potencijalnoga tržišnog kanibalizma te definiranje dominantnog centra prema varijabli vjerojatnosti odabira. Tržišne zone određene su na temelju atributa vremena vožnje (min). Metodama terenskog istraživanja, izračunom nelinearne udaljenosti te analizom gustoće trgovačkih centara zaključeno je da se između centara javlja tržišni kanibalizam. U svrhu predviđanja tržišne dominacije, primjenom Huffova modela, izračunate su srednje vrijednosti odabira centara unutar zona preklapanja i širega tržišnog područja. Rezultati Huffova modela potvrđuju tržišnu stvarnost, odnosno da veći broj kupaca unutar zona preklapanja i širega tržišnog područja odabire atraktivniji trgovački centar. Preklapanjem demografskog rastera i Huffova modela kvantificirana je razlika u broju ljudi koji posjećuju atraktivniji trgovački centar.