Search

Introduction. COVID-19 outbreak in 2020 and consequent lockdown caused a number of changes in the everyday activities and lives of people globally. This paper looks into the change of reading habits of adult library users in Croatia. Method. The online survey was administered through social media and mailing lists of Croatian public libraries, but part of the sample was obtained through snowball technique. The research was carried out in the period of February 15th to March 1st, 2021 resulting with the sample of 1.463 adult library users. Analysis. The results were analysed by the SPSS statistical package utilising descriptive and inferential statistical methods (Chi-square, Spearman's rank-order correlation coefficient). Results. Results show that almost 50.0% of the sample experienced the change of reading habits (particularly reading books) during the 2020 lockdown and every third respondent believed that they started spending more time reading in 2020. The younger the respondents, the more likely they were to have their reading habits affected by the 2020 lockdown. Conclusions. The prolonged state of a pandemic requires continuous study of reading habits that keep changing and evolving. Sex and age differences detected in the sample should be taken into account by those who create reading policies or offer services that promote reading.

Svrha je rada procijeniti nabavnu politiku Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek (GISKO) i ispitati proces razvoja zbirki knjižnice u postojećim uvjetima, a na temelju rezultata prikupljenih anketnim istraživanjem korisnika Knjižnice. Vrednovanjem uspješnosti izgradnje zbirki može se ustanoviti ispunjava li zbirka zadaće knjižnice, kako odgovara na potrebe korisnika, koje su njezine slabosti te što bi trebalo promijeniti s ciljem poboljšanja sadašnje prakse. Analizom anketnog istraživanja utvrđuje se korisničko zadovoljstvo dostupnim zbirkama, korisničke navike i informacijske potrebe ali i opravdanost važeće nabavne politike. Analiza pokazuje u kojem se omjeru posuđuje domaća i strana literatura, koji se žanrovi najčešće, a koji najmanje čitaju, što čitaju mlađi korisnici, a što stariji te putem kojih platformi i izvora svi oni dolaze do informacija o knjižnim naslovima. Iskazani podatci dali su stručne pretpostavke koje će osigurati bolju i kvalitetniju komunikaciju s korisnicima u kontekstu nabave knjižne i neknjižne građe, zadovoljavanja njihovih interesa i želja te dostupnost i dostatnost njima željenih naslova., The purpose of this paper is to evaluate the acquisition policy of the City and University Library Osijek and to examine the process of development of library collections in the existing conditions, based on the results collected by a survey of the Library users. By evaluating the success of the collection development, it is possible to evaluate whether the collection fulfills the library tasks, how it responds to the needs of users, what are its weaknesses and what should be changed in order to improve current practice. The analysis of the survey determines the user satisfaction with the available collections, user habits and information needs, but also the justification of the current purchasing policy. The analysis shows the extent to which domestic and foreign literature is borrowed, which genres are most and which are least read, which are read by younger users and which by older ones, and through which platforms and sources they all come to information about book titles. The presented data provided expert assumptions that will ensure better communication with users in the context of purchasing books and other materials, satisfying users interests and wishes, and the availability and sufficiency of the titles they are interested in.

Uslijed COVID-19 pandemije i smanjene mogućnosti konzumiranja i sudjelovanja u drugim kulturnim događanjima i aktivnostima, jedna od kulturnih djelatnosti za koju je pretpostavka da bi u ovoj situaciji mogla priskrbiti više pažnje jest upravo knjižnična i nakladnička djelatnost. Cilj je ovog rada utvrditi je li uistinu to tako. Rad istražuje čitateljske navike i jesu li se ispitanici uslijed pandemije, "zaključavanja" i nenadano dobivenog dodatnog vremena i nedostatka drugih aktivnosti, posvetili čitanju i više vremena odvojili za knjigu. Jesu li opterećeni vijestima vezanima za koronavirus odlučili nadoknaditi ono vrijeme kada za knjigu i čitanje nisu imali vremena? Rad istražuje jesu li se uslijed pandemije promijenile čitateljske navike, koliko se i je li se povećala čitanost u 2020. u odnosu na 2019. te postoji li i koliko se povećao interes za elektroničkim i zvučnim knjigama. Istraživački dio izveden je metodom online ankete, a analiza podataka obradom i tumačenjem njezinih rezultata. Anketirano je 827 osoba starijih od 15 godina s područja Osječko- baranjske županije u razdoblju od 15. veljače do 1. ožujka 2021.

Cilj. Cilj je rada prikazati rezultate istraživanja provedenog 2021. godine o čitanju i čitateljskim navikama građana Republike Hrvatske tijekom pandemije bolesti CO-VID-19 te istražiti je li tijekom tog vremena došlo do promjena u navikama i vremenu provedenom u čitanju u odnosu na vrijeme prije pojave koronavirusne bolesti. Pristup/metodologija/dizajn. Podaci su prikupljeni online anketom namijenjenoj osobama starijima od 15 godina, koja se provodila od 15. veljače do 1. ožujka 2021. Anketni upitnik sastojao se od 29 pitanja višestrukog izbora i otvorenog tipa. Sadržavao je pitanja koja se poglavito odnose na čitateljske navike i interese ispitanika, preferi- rane formate putem kojih čitaju literaturu te utjecaj pandemije na interes ispitanika za knjigom i čitanjem. U anketi je prikupljeno 2147 odgovora s područja cijele Republike Hrvatske. Rezultati. 90, 9 % ispitanika u uzorku radije bira tiskane, a tek 8, 8 % elektroničke knjige, dok je samo 16, 3 % ispitanika izjavilo da je njihov interes za elektroničkom knjigom tijekom pandemije porastao u odnosu na 2019. godinu. Zamijećena je razlika u navikama čitanja između spolova: muškarci značajno češće biraju elektroničke knjige nego žene, dok žene svakodnevno značajno više vremena provode čitajući nego što to čine muškarci. Rezultati su također pokazali da većina ispitanika procjenjuje da su prije i tijekom pandemije čitali približno jednako, s tim da dio ispitanika smatra da je tijekom pandemije čitao više nego prije. Oni ispitanici koji prije pandemije nisu čitali knjige, u pravilu ih nisu počeli čitati ni tijekom pandemije. Čitateljske navike ispitanika (medij, žanr i sl.) odgovaraju rezultatima istraživanja provedenih prije pandemije. Ograničenja. Budući da je istraživanje provedeno online, iz uzorka je isključen dio građana Republike Hrvatske koji ne koristi informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT), a pretpostavlja se da su to prvenstveno građani treće životne dobi. Pritom treba istaknuti da su u uzorku više nego u općoj populaciji zastupljeni visokoobrazovani gra-đani, članovi knjižnica i stanovnici Osječko-baranjske županije.Originalnost/vrijednost. Rad donosi podatke o čitanju i čitateljskim navikama građana Republike Hrvatske za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 2020. godine, a pouzdanosti rezultata pridonosi veliki broj ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju.

Rad govori o značaju neprofitnoga marketinga te marketinškim alatima kojima se narodna knjižnica može služiti kako bi se što bolje prezentirala u lokalnoj zajednici. Govori i o značaju narodne knjižnice te njezinoj prisutnosti u lokalnoj zajednici. Narodne knjižnice igraju značajnu ulogu u informiranju, obrazovanju svojih građana, no i u kreativnome razvoju svih članova društva. One su i mjesta zabave gdje bi svaki korisnik trebao, u skladu sa svojim potrebama, moći pronaći sve informacije koje su mu potrebne. Naposljetku je prikazano i istraživanje koje je provedeno u svrhu boljega shvaćanja trenutnoga stanja Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u odnosu na njezinu marketinšku aktivnost. Spomenuto je istraživanje obuhvaćalo analizu sadržaja tiskanih izdanja Glasa Slavonije u proteklih osamnaest godina. U analizi sadržaja pregledani su arhivirani članci Glasa Slavonije koji izvještavaju o temama vezanim za spomenutu knjižnicu.

Komunikacijske vještine spadaju u temeljne vještine knjižničara, posebice onih koji rade u korisničkim službama. Međutim, koliko uspješno doista uspijevamo komunicirati s našim korisnicima i prenijeti im željenu poruku? Ovaj rad daje prikaz istraživanja provedenog u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek. Istraživanje je kvalitativno i kao metoda je korišten razgovor s dvije fokus grupe. Jednu su skupinu sačinjavali stručni djelatnici, a drugu korisnici Knjižnice. Istraživanje kroz stvarne i iskustvene situacije ukazuje na komunikacijske pogreške i nedostatke, ali i primjere pozitivne prakse u svakodnevnoj interakciji s korisnicima. Rad donosi prijedloge za poboljšanje komunikacijskih vještina knjižničara.