Search

NAFLD je najčešći uzrok kronične bolesti jetre diljem svijeta, te zahvaća otprilike jednu četvrtinu populacije. U NAFLD-u dolazi do prekomjerne akumulacije masti u jetri. Uključuje čitav spektar masne bolesti jetre; u rasponu od jedonstavne steatoze do steatohepatoze pa sve to ciroze jetre i HCC-a. NAFLD se sve više prepoznaje kao jetrena manifestacija metaboličkog sindroma koji je karakteriziran abdominalnom ili centralnom pretilosti i inzulinskom rezistencijom što rezultira nastankom šećerne bolesti tipa 2, dislipidemije i hipertenzije. Koncept teorije višestrukih paralelnih udarca („Multiple-parallel hit theory“) obuhvaća više čimbenika koji djeluju zajedno u genetički predisponiranog pojedinca u nastanku NAFLD-a. Takvi „udarci“ uključuju Inzulinsku rezistenciju, lipotoksičnost, disfunkciju masnog tkiva, okolišne faktore poput prehrane, pretilosti te mikrobiote crijeva. Dijagnoza NAFLD-a je heterogena i počiva na različitim alatima za procjenu poput slikovnih metoda, jetrene biopsije te serumskih biomarkera. Povećavanjem epidemije pretilosti, prevalencija i utjecaj NAFLD-a se sve više povećava, što NASH čini potencijalno najčešći uzrokom uznapredovale bolesti jetre u nadolazećim desetljećima. Postoje indikacije da će NAFLD postati dominantni uzrok HCC-a u Zapadnim zemljama, te vodeći uzrok za transplantaciju jetre., NAFLD is the most common cause of chronic liver disease worldwide and affects around one quarter of population. NAFLD is a condition characterized by excessive fat accumulation. It includes the full spectrum of fatty liver disease; ranging from simple steatosis to steatohepatosis all the way to liver cirrhosis and HCC. NAFLD is increasingly recognized as a hepatic manifestation of metabolic syndrome characterized by abdominal or central obesity and insulin resistance resulting in the development of type 2 diabetes, dyslipidemia and hypertension. The concept of “Multiple-parallel hit theory” encompasses several factors that work together in a genetically predisposed individual that is developing NAFLD. Such "hits" include Insulin resistance, lipototoxicity, adipose tissue dysfunction, environmental factors such as diet, obesity, and intestinal microbiota. The diagnosis of NAFLD is heterogeneous and relies on a variety of assessment tools such as: imaging methods, liver biopsy, and serum biomarkers. As the obesity epidemic increases, the prevalence and impact of NAFLD is increasing simultaneously, making NASH potentially the most common cause of advanced liver disease in the coming decades. There are indications that NAFLD will become the dominant cause of HCC in Western countries and the leading cause for liver transplantation

"Slagalica nasljeđa" - priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike ima tri namjene. Prije svega, on je edukativna slikovnica za studente, liječnike i pacijente, ali i druge zainteresirane pojedince jer su u njoj kroz ilustracije objašnjene osnove genetike čovjeka, kao i osnove medicinske genetike. Od toga kako prepoznati osobu s genetičkim poremećajem, kako nastaju i koje vrste genetičkih poremećaja postoje pa sve do toga na koji ih način možemo dijagnosticirati. Nadalje, nakon svake ilustracije na pojedinoj stranici nalaze se definicije 79 pojmova iz medicinske genetike koje čine tezaurus za studente, liječnike i pacijente koji se na bilo koji način susreću s genetičkim poremećajima. Naposljetku, ova knjiga sadrži i primjere rečenica u koje su ubačeni stručni pojmovi iz medicinske genetike, a koji su namijenjeni studentima prilikom savladavanja komunikacijskih vještina na kolegiju Medicinska genetika, ali i liječnicima prilikom informiranja svojih pacijenata o (mogućem) genetičkom poremećaju. Uz kreatoricu ideje i urednicu izdanja, doc. dr. sc. Ninu Perezu, autori izdanja su studenti šeste godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i prof. dr. sc. Saša Ostojić.

Akutna mijeloidna leukemija je maligna bolest krvotvornih stanica koja nastaje posljedično uslijed genetičkih promjena u hematopoetičnoj matičnoj stanici. Karakterizirana je poremećajem u diferencijaciji i nesvrsishodnom diobom blasta. AML čine 25 % svih leukemija u odraslih, što je ujedno čini najčešćom leukemijom u odraslih. Kod pojave prvih simptoma, važno je što prije javiti se liječniku. Liječenje AML mora započeti što prije. Ono se provodi intenzivnom terapijom citostaticima, odnosno kemoterapijom. Cilj liječenja je postizanje kompletne remisije, odnosno odsustvo leukemijskih blasta i znakova infiltracije organa. Osim kemoterapije, liječenje AML moguće je transplantacijom hematopoetičnih matičnih stanica kojom se bolesnikove krvotvorne stanice zamjenjuju drugima. Stariji bolesnici i bolesnici koji već dugo boluju od leukemije teško podnose intenzivno citostatičko liječenje pa se kod njih preporuča palijativno liječenje. Ako se bolest ne liječi završava smrtno unutar tri do šest mjeseci života. Sestrinska skrb o bolesnicima s AML je vrlo složena. Ona uključuje fizičku, psihičku i duhovnu pomoć. Medicinska sestra mora obavještavati bolesnika o svim promjenama vezanim uz bolest te o dijagnostičkim i terapijskim postupcima koji će se provesti. Kako bolest uvelike utječe na promjenu životnih navika, medicinska sestra treba s bolesnikom stvoriti odnos povjerenja, poticati ga da aktivno sudjeluje u razgovoru, pomoći mu da promijeni loše životna navike te mu pružiti podršku i biti uz njega kako bi se uspješno suočio sa liječenjem i prognozom bolesti. Također, medicinska sestra mora pružiti potporu i obitelji bolesnika, upoznati ih sa težinom bolesti i educirati da budu oslonac bolesniku tijekom liječenja.