Search

Javnom komunalnom infrastrukturom (eng. utilities) smatraju se vodovi i pripadajući objekti određene infrastrukture odnosno cjelokupna mreža tog infrastrukturnog sustava. U radu se daje pregled novih propisa, uočeni problemi te predložena geoinformatička rješenja koja se tiču evidencije komunalne infrastrukture (KI) na primjeru dobre prakse. Praksa upravljanja evidencijama o KI u Europi je vrlo različita. U Hrvatskoj nova regulativa donosi upravljanje podacima o infrastrukturi centralizirano na državnoj razini, dok za neke vrste infrastrukture nadležnost ostaje na razini lokalne uprave. Osim propisa, za održivo upravljanje evidencijama KI ključna je i podrška korištenjem modernih geoprostornih tehnologija, što trenutno nije čest slučaj. Iz tog razloga potreban je širi pristup u razmatranju održivog upravljanja i razvoja evidencija KI. Bez međusobnog povezivanja, jednostavnog dijeljenja i interoperabilnosti više različitih skupova prostornih podataka neće biti kvalitetnog rješenja, što je jedini put ka pametnim prostorima i gradovima. U radu je na primjeru jedne općine u Hrvatskoj opisan razvoj modela, implementacija te predloženo održivo rješenje upravljanja evidencijom komunalne infrastrukture.

Već dulje vrijeme govorimo o digitalnom društvu i vremenu, gdje digitalne tehnologije i digitalni pristupi donose velike promjene u načinu poslovanja. Postojeće, često i zastarjele načine poslovanja, tvrtke moraju promijeniti, odnosno prilagoditi modernim zahtjevima i izazovima društva. Takva promjena poslovnoih modela i procesa, korištenjem digitalnih tehnologija naziva se digitalna transformacija. Općenito, digitalna transformacija utječe na sve sektore gospodarstva i mijenja način na koji živimo, radimo i komuniciramo. Europska komisija u svom dokumentu o održivoj Europi do 2030., navodi kako je digitalna transformacija važan pokretač prelaska na niskougljično cirkularno gospodarstvo i društvo. Digitalna transformacija značajno utječe i na promjene na tržištu rada. Ona je jedan od aktualnih izazova i modela privlačenja te zadržavanja budućih zaposlenika, mladih talenata koji od svojih poslodavaca imaju sve veća očekivanja. Utjecaj digitalne transformacije razvidan je svakako i u geodetsko-geoinformatičkoj struci, te neminovno donosi promjene i u ovom području. Počevši od prvih digitizacija, digitalizacija pa sve do digitalne transformacije poslovanja. U posljednjih nekoliko godina, to se posebno odnosi na utjecaj novih digitalnih tehnologija poput: umjetne inteligencije, računarstva u oblaku, proširene i virtualne stvarnost, interneta stvari, visoko definiranih karata i dr. Navedene tehnologije, često nazivane i disruptivne, otvaraju nove mogućnosti i spremne su odgovoriti na izazove s kojima se suočava geodetsko-geoinformatička struka. U ovom radu bavimo se istraživanjem utjecaja digitalne transformacije na geodetsko-geoinformatičku struku i kako se nositi s tehnološkom razvojem te koji su novi smjerovi?

The sector for Strategic Information and Research was established in 2017 within the administration of the City of Zagreb with the goal of integrating spatial information and city statistics into a single decision support system. The success of the newly established office resulted in numerous projects: (i) accessibility analysis of city railways, (ii) 3D city model, (iii) multi-criteria analysis for new city hippodrome, (iv) dashboard application with locations and information on city investments in public and social infrastructure. The significance of informed decision making in the cities is growing as shown by the Zagreb case. Nonetheless, further improvements are required in the integration of spatial information, statistics and data from official registries. In the city of Požega, there are several separate projects implemented. Some of the examples are as follows: GIS system for communal taxation, Spatial register of properties owned by the City of Požega, Cadastre of telecommunication lines, Agriculture Land Administration Programme was made using GIS multi-criteria analysis, etc. The city management of Požega is continuously developing and performing digitalisation activities towards digital transformation. Accordingly, the project was designed and applied to the national Call for proposals for Smart City activities, and the subject is the Smart Road Maintenance system.

Dunavska strategija (EU Strategy for the Danube Region - EUSDR) je program za makroregiju u kojem sudjeluje 14 zemalja, od kojih 9 zemalja članica Europske unije (EU) i 5 nečlanica među kojima i Bosna i Hercegovina. Dunavskom strategijom se želi potaknuti bolja suradnja između uključenih zemalja te koordinirano djelovanje na ostvarenju zajedničkih ciljeva. Neki od prioriteta su poboljšanje cestovnog i željezničkog prometa, plovnost rijeka, obnovljivi izvori energije i dr. Zemlje Dunavske regije trebaju zajednički raditi na ekonomiji, edukaciji, istraživanjima i inovacijama, te regiju promovirati kao atraktivnu turističku i kulturnu destinaciju. Za ostvarenje ciljeva Dunavske strategije potrebni su prostorni podaci koji se trebaju nesmetano dijeliti između svih zemalja Dunavske regije na jasan i jednostavan način. U tu svrhu Zajednički istraživački centar EU (Joint Research Centre) inicirao je 2013. godine uspostavu infrastrukture za referentne podatke i usluge u Dunavskoj regiji (Danube Reference Data and Service Infrastucture - DRDSI). DRDSI se temelji na principima INSPIRE direktive i ima za cilj omogućiti pristup harmoniziranim prostornim podacima u Dunavskoj regiji te u konačnici osigurati podršku u provedbi Dunavske strategije. U ovom radu dan je pregled uspostave DRDSI-a, mogućnosti korištenja, kao i trenutne te daljnje planirane aktivnosti.

Ovaj diplomski rad je primjer primjene geomarketinga na području Požeško – slavonske županije. Pomoću GIS-a zorno prikazuje prostorne odnose, te time daje izbor rješenja i pomaže u donošenju važnih odluka. Primjena geomarketinga može biti vrlo široka. Koriste ga lokalne samouprave, poslovni subjekti, akademska zajednica i građani.