Search

In this paper, the significance of animal food (meat and milk) in human nutrition and satisfaction of life needs with special look on health is reviewed. Meat is excelent source of proteins with high biological value.The proteins from meat are of high quality because they contain high share of essencial amino acids which are necessary for human organism. Polyunsaturated fatty acids, esspecialy those from ω3 group, became very importat to human nutritionists because they have significant role in prevention of stress induced deseases and of those induced by improper diets. New findings from western industrial countries point out the fact that longer intake of LA (ω-6) with relative “deficiency” of ω-3 is the main risk factor in occurence of cancer, coronary deseases (CHD), cerebrovascular deseases (CVD) and alergic hyperactivity; not cholesterol as was considered till now. Therefore it is important to reduce the ω-6 / ω-3 acids ratio in meat and milk using some feedstufs in diets of animals. Dairy products contribute to health throughout life. Epidemiological researches as well as studies in animals and humans indicate that dairy food and/or their components have a protective effect against cancer. The potential anticancer agents identified so far in dairy foods include conjugated linoleic acid (CLA), calcium, vitamin D, sphingomyelin, butyric acid, ether lipids, protein and lactic acid bacteria. Milk is exclusive source of nutrients for the young and it also represents a high grade source of dietary nitrogen and indispensable amino acids for adults. Consumers are increasing looking for animal products, which could prevent disease or illness.Keywords: animal products, polyunsaturated fatty acids, meat, milk, nutrients.

O mlijeku i mliječnim proizvodima raspravlja se više nego o bilo kojoj drugoj hrani, od utjecaja mliječne masti na zdravlje ljudi pa sve do utjecaja prerade na prehrambena svojstva mlijeka. Važnost mlijeka sigurno je velika u dobro izbalansiranoj prehrani, a raspravljati valja i o "zaštitnoj ulozi" za zdravlje ljudi, vidu koji zahtijeva znatno više istraživanja od onih provedenih do sada. U radu su obrađeni neki vidovi prehrambene i zaštitne uloge mlijeka.

Prehrambena je industrija sigurno jedna od najpropulzivnijih i najdinamičnijih industrija. Razloge tim čestim promjenama treba tražiti u stalnu mijenjanju zahtjevnosti, odnosno u promjeni prehrambenih navika potrošača.

U poljoprivredno najrazvijenijim državama, kolièina proteina predstavlja najvrijedniju komponentu mlijeka. Nažalost, Hrvatska nije slijedila svoje susjede (poljoprivredno razvijene države Europe) i svoje mlijeko vrednuje na osnovi kolièine mlijeka i sadržaja mliječne masti. Meðutim, vrijednost proteina nije samo kvantitativna veæ i kvalitativna pa su u zadnjem desetljeæu istraživanja o polimorfnosti proteina mljeka u mnogim državama pobudila veliki interes. Pronađen je utjecaj određenih genetskih varijanti na proizvodne i tehnološke osobine mlijeka, a rezultati nisu jednoznačni. S povoljnijim preradbenim sposobnostima i veèim randmanom u proizvodnji sira istiće se genetska varijanta k- kazein B i á-laktoglobulin B, ali treba istaknuti da postoje i drugačiji rezultati. U mnogim istraživanjima utvđena je i povezanost genetskih varijanti proteina mlijeka s proizvodnjom mlijeka i njegovih sastojaka, a kako se rezultati razlikuju od populacije do populacije konaèan stav o ovoj povezanosti nije još definiran. Neka objašnjenja dozvoljavaju različite utjecaje istih genetskih varijanti, smatrajući te utjecaje svojstvom određene populacije. Našim istraživanjem željeli smo ispitati utjecaj polimorfnosti proteina mlijeka za najznačajnije pasminame goveda u Hrvatskoj te utvrditi da li i kako se ekonomski mogu iskoristiti ovi utjecaji.

Istraživanje utjecaj alela β- laktoglobulin lokusa u 195 uzoraka na količinu mlijeka i masti (kg) te sadržaj masti (%) prve laktacije hrvatskog simentalca. Za isti gen lokus procijenjen je udio aditivne u fenotipskoj varijanci. Prosječan efekt supstitucije alela B za A izračunat je gen supstitucijskim modelom. Aditivna genetska varijanca (ơ²ᴀ) istih mliječnih proizvodnih osobina izračunata je formulom ơ²ᴀ =2pqα². Signifikantan prosječan efekt supstitucije alela B za A utvrđen je za količinu mlijeka - 176,648 ± 63,273 (P=0,006), masti - 5,487 ± 2,690 (P=0,043) i sadržaj masti 0,041 ± 0,013 (P = 0,003). Udio aditivne genetske varijance u fonotipskoj varijanci iznosio 4,1% za količinu mlijeka (kg), 2,2% za količinu masti (kg) i 4,9% za sadržaj masti. U ovom radu utvrđena je veća količina mlijeka i masti (kg) za alel A, te viši postotak masti (%) za alel B. Naravno, posebna su daljnja istraživanja koja bi potvrdila dobivene rezultate prije uključivanja β-laktoglobulin alela u selekciju., Effects of β-lactoglobulin locus on first lactation milk yield, kilograms of fat and fat percentage in milk samples from 195 Croatian Simmental cows were examined by gene substitution models after allele A was set to zero. Additive genetic variance due to β-lactoglobulin locus was calculated by formula ơ²ᴀ =2pq α². The substitution of the B allele for the A allele was associated with decreased mitt yield (P=0,006) and fat yield (P=0,043) but increased fat content (P=0,003). The contribution of B- lactoglobulin locus accounted for 4.1% of phenotypic variance in milk yield, 2.2% in fat yield and 4.9% in fat content. This study found that milk with allele A had higher milk and fat yield but allele B was associated with higher fat content. However, more research is necessary to confirm these findings before B- lactoglobulin alelles are included in selection.

Republika Hrvatska prvi puta donijet će svoj Pravilnik o kvaliteti mlijeka i mliječnih proizvoda. Do sada su pravilnici rađeni na nekadašnjoj saveznoj razini, najčešće primjenjivali "stanje koje imamo" pa tek malo pooštreni, vjerojatno da bi se "očuvalo postojeću kvalitetu". Prilikom izmjena uglavnom se sukobljavalo stajalište "istočnih i zapadnih" zemalja bivše Jugoslavije. Naime, odavno smo ustvrdili potrebu za strožim kriterijima, no mijenjali smo propise samo do one razine za koju smo bili sigurni da neće očigledno poremetiti, odnosno smanjiti ulaz mlijeka u mljekaru. Isto tako, u obzir je uziman i veliki broj proizvođača, što govori i o nedovoljno organiziranoj proizvodnji mlijeka. To je redovito predstavljalo problem za laboratorije, jer je uvođenje novih kriterija za poboljšanje kvalitete onemogućavalo redovno praćenje svih proizvođača. Sada će pravilnik biti strožiji, po uzoru na europske zemlje, a neće biti mogućnosti za uvažavanje bilo kojeg kriterija osim slijedećeg: neškodljivost, hranjivost i kvaliteta, a tome se pridružuje i vrijeme trajanja. Pravilnik mora obuhvatiti dva glavna područja: kemijsko i mikrobiološko. Dok na kemijsku kvalitetu utječu ponajviše dva faktora - pasmina i ishrana te držanje stoke, a prati ga manipulacija mlijekom, mikrobiološka je ona na koju manipulacija mlijekom (te držanje stoke - ljudski faktor) ponajviše utječe i zbog čega je i najosjetljivija. Kvantifikacija prisutnosti mikroorganizama u mlijeku i njegovim proizvodima jedan je od analitičkih stupova i temelj retrospektivne procjene kvalitete proizvodnje te perspektive dedukcije, a vezano na pretpostavljivost trajanja komercijalnog ciklusa. Ujedno bi morala sudjelovati u formiranju parametara procjene za plaćanje kvalitete, For the first time in our history, the Republic of Croatia will pass a law about the quality of milk and dairy products. All former legislations in ex-Yugoslavia were brought by Federal Committee for Agriculture on the basis of "existing field situation" with a bit stricter main intention not to deteriorate the existing situation. Interests and standpoints of "western and eastern" republics of ex-Yugoslavia were always confronted. For a long time we knew that legislation about quality of milk and dairy products needs to be more severe but we respected the fact that we should not drastically influence decrease of milk flow into dairy. For the same reason we take into consideration a non-satisfactory situation on the farms of a large number of producers. It was a great problem for laboratories to control all the producers. Now we are in the position to pass stricter law, according to European Countries, considering only the following criteria: safety, nutrition, quality and shelf life. New legislation should comprise two main areas: chemistry and microbiology. Chemical quality of milk and dairy products is influenced by breed, feeding, type of housing. While, microbiological quality of milk and dairy products depends on manipulation of milk after milking; the factor strongly influenced by man. Determination of microbiological quality is the basis for the estimation of whole milk processing in dairies. In this field a lot can be done by education of milk producers. Microbiological quality of milk, as in many European countries should take part in pricing system