Search

Cilj ovog rada je prikazati kako se s godinama obrazovanja učenika proširuje njihovo znanje o obujmu. Istražen je koncept i tip zadataka koji se proteže kroz školovanje učenika, iz njihovih udžbenika. Obrazovanje o obujmu kreće sa obradom obujma tekućine, nakon toga uči se o obujmu tijela i to znanje se primjenjuje prvo na kocki i kvadru, a nakon toga na svim uspravnim geometrijskim tijelima. Zatim se uči o obujmu geometrijskih tijela primjenjujući pri tome načelo Cavalierijev princip. Osim na geometrijskim tijelima, obujam se tada primjenjuje i na rotacijskim tijelima., This paper aims to show how the student’s knowledge of the volume expands with the years of education. The concept and type of tasks that extend throughout the education of students were investigated from students’ textbooks. Education about volume starts with processing the volume of a liquid after which you learn about the volume of solids and this knowledge is applied first to the cube and cuboid and then to all right geometric solids. Then they learn about the volume of geometric solids by applying Cavalieri’s principle. In addition to geometric solids, the volume is also applied to solids of revolution.

U radu su predstavljeni rezultati kvalitativnog eksploratornog istraživanja perspektive ravnatelja srednjih škola o modelu državne mature te jednakosti i pravičnosti u mogućnosti pristupa visokom obrazovanju za učenike strukovnih škola i gimnazija. Ova se pitanja analiziraju u kontekstu sve izraženijih aspiracija mladih ljudi prema visokom obrazovanju, masifikacije visokog obrazovanja i strateškog određenja Republike Hrvatske prema povećanju udjela visokoobrazovanih građana. Jednakost mogućnosti pristupa visokom obrazovanju podrazumijeva da svi učenici koji žele studirati imaju pravo pod jednakim uvjetima i kriterijima pristupiti državnoj maturi kao preduvjetu za upis visokog obrazovanja, a pitanje pravičnosti ogleda se u tome da svaki učenik ima jednaku mogućnost uspjeha u pristupu visokom obrazovanju. Rezultati ukazuju na općenito pozitivne stavove ravnatelja o državnoj maturi kao jedinstvenom sustavu vanjskih ispita koji omogućuje provjeravanje stečenih znanja i vještina na isti način i uz iste kriterije za sve učenike. Kritičke perspektive ravnatelja odnose se na preispitivanje primjerenosti certifikacijske funkcije državne mature za učenike gimnazija (ravnatelji gimnazija) te slabljenja selekcijske funkcije korištenjem dodatnih provjera znanja i sposobnosti učenika od strane visokoškolskih institucija (ravnatelji različitih vrsta škola). Perspektive ravnatelja gimnazija i strukovnih škola o jednakosti i pravičnosti u mogućnostima pristupu visokom obrazovanju izrazito se razlikuju. Dok ravnatelji gimnazija pravičnost sagledavaju kroz prizmu osiguravanja jednakih uvjeta i kriterija za sve, ravnatelji strukovnih škola prepoznaju da nedostatak pravičnosti proizlazi iz drugačijeg obrazovnog iskustva i opsega onoga što uče učenici strukovnih programa. Postojeći mehanizmi obrazovne politike kojima se nastoji adresirati nepovoljniji položaj učenika strukovnih škola su nedostatni za ujednačavanje mogućnosti učenika iz različitih srednjoškolskih programa., The paper presents the results of a qualitative exploratory study of secondary school principals’ perspectives on the State Matura model, and the issues of equality and equity of access to higher education for vocational and grammar school pupils. These questions are analysed in the context of increasing aspirations of young people towards higher education, the massification of higher education, and the strategic positioning of the Republic of Croatia towards increasing the share of highly educated citizens. Equality of access to higher education implies that all pupils who wish to study have the right to access the State Matura, a prerequisite for entering tertiary education, under equal conditions and criteria. The issue of equity means that every pupil has an equal opportunity to access tertiary education. The results point to generally positive attitudes regarding the State Matura as a uniform system of external exams that enables assessment of the acquired knowledge and skills in the same manner and using the same criteria for all pupils. Principals’ critical perspectives include questioning the suitability of the certification function of the State Matura for grammar school pupils and the weakening of the selective function due to additional testing of pupils’ knowledge and skills by tertiary education institutions. The perspectives of grammar school and vocational school principals on equality and equity of access to tertiary education are distinctly different. While grammar school principals view equity through the prism of providing equal conditions and criteria for all, vocational school principals recognise that the lack of equity arises from a different educational experience and the scope of what is taught in vocational programmes. Existing educational policy mechanisms aimed at addressing the less favourable status of vocational school pupils are insufficient to equalise the opportunities of pupils from various secondary school programmes.

Iznošenje argumenata koji ukazuju na potrebu ukidanja ispita iz matematike na osnovnoj razini koji se rješava na državnoj maturi. S maturantima se u 12 godina obrazovanja ostvaruje 1120 sati nastave matematike u osnovnoj školi i 420 ili 560 sati u srednjoj školi (ovisno je li se sati odnose na 3 ili 4 sata nastave matematike tjedno), dakle ukupno 1540 ili 1680 sati nastave matematike. Nema potrebe da se elementarnim zadatcima, većinom iz programa matematike osnovne škole ispituje znanje maturanata. Predlaže se jedinstveni ispit matematike na državnoj maturi. Posebno se ukazuje na problem ocjenjivanja ispita iz matematike na državnoj maturi, niske pragove za pojedinu ocjenu (odstupanje od normalne raspodjele). Predlaže se uz ocjenu i evidentiranje postotne rješivosti zadataka. Zabrinjavajuće su ocjene učenika na ispitu iz matematike ostvarene na državnoj maturi školske godine 2017./2018. u ljetnom roku.

Cilj. Svrha rada predstavljanje je razvoja projekta Kroz knjižnicu do mature u pet godina njegova provođenja, od 2013. do 2018. godine, čime se ukazuje na važnost knjižničnih programa i usluga usmjerenih na zadovoljavanje i razvoj obrazovnih, kulturnih i informativnih potreba te interesa srednjoškolaca. Metodologija. U uvodu su navedeni poticaji za osmišljavanje i pokretanje projekta te teoretski okvir, kao smjernice za nastanak i razvoj projekta. Slijedi kronološki prikaz projekta, od opisa pilot-projekta do rezultata anketiranja učenika i suradnika provedenog nakon njegova završetka 2013. godine. Na kraju rada navedeni su i opisani primjeri održanih programa unutar projekta te zaključna razmatranja. Rezultati. Rezultati provedene ankete pokazali su da za projekt Kroz knjižnicu do mature postoji velik interes. Projekt se razvijao i mijenjao sukladno iskazanim potrebama i interesima srednjoškolaca, a programi su ostvareni u suradnji s pojedincima i ustanovama iz područja obrazovanja i kulture. Praktična primjena. Projekt Kroz knjižnicu do mature primjer je dobre prakse, koji mogu primijeniti i druge knjižnice kako bi, u suradnji s drugim ustanovama iz područja kulture i obrazovanja, djelovale na dobrobit mladih i njihovo cjeloživotno obrazovanje. Društveni značaj. Budući da su sudionici projekta većim dijelom srednjoškolci iz zagrebačkih učeničkih domova, nastoji ih se informirati i usmjeriti ka korištenju gradske kulturne ponude i boljem poznavanju grada te razviti u njima osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici u kojoj borave tijekom svojeg školovanja. Svi sudionici projekta potiču se na korištenje knjižničnih usluga u svrhu boljeg obrazovanja, kvalitetnijeg provođenja slobodnog vremena, čitanja te širenja interesa. Originalnost. Originalnost ovog rada ogleda se u činjenici da je prvi prikaz petogodišnje prakse provođenja projekta Kroz knjižnicu do mature. Projekt je osmišljen za učenike srednjih škola, a održava se u u svrhu ostvarivanja obrazovnih, kulturnih i informativnih potreba mladih.

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odrednice školskog uspjeha, odnosno odrediti prediktivnost demografskih varijabli, iskustva s nastavom na daljinu i psihološke uznemirenosti u razdoblju pandemije bolesti COVID – 19, u objašnjenju uspjeha na ispitima državne mature. Istraživanje je provedeno na 3755 učenika završnih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj (70.3 % ženskog spola) koji su polagali državnu maturu na ljetnom roku školske godine 2019./2020. Podatci su prikupljeni online upitnikom od strane Nacionalnog centra za vanjskog vrednovanje obrazovanja u sklopu većeg istraživanja nastave na daljinu te su ispitani demografski podatci, iskustva o nastavi na daljinu i psihološka uznemirenost CORE-YP skalom. Kao mjera školskog uspjeha korišteni su rezultati iz osnovne i više razine Hrvatskog jezika i Matematike na državnoj maturi. Podatci su analizirani hijerarhijskim regresijskim analizama te je dobiveno kako se najveći postotak uspjeha na ispitima državne mature može objasniti demografskim varijablama, od kojih je pohađanje gimnazije najbolji prediktor uspjeha na svim ispitima. Osim toga, školovanje u mjestu s većim brojem stanovnika je pozitivan prediktor većine ispita, te muški spol predviđa bolji uspjeh na svim ispitima osim ispita iz više razine Hrvatskog jezika gdje ženski spol predviđa bolji uspjeh. Nadalje, niža psihološka uznemirenost značajno predviđa uspjeh na ispitu iz više razine Matematike te osnovne razine Hrvatskog jezika premda je doprinos kod Hrvatskog jezika veoma nizak. Također, manje zadovoljstvo nastavom i niža percepcija uloženog napora u nastavi na daljinu predviđaju bolji uspjeh na ispitima državne mature. The aim of this study was to examine the determinants of school success, i.e. to determine the predictability of demographic variables, online learning experiences and psychological distress in the period of the COVID - 19 pandemic, in explaining success in state matura exams. The research was conducted on 3755 students in the final grades of secondary schools in the Republic of Croatia (70.3% female) who took the state matura exam in the summer term of the school year 2019/2020. Data were collected by an online questionnaire from the National Center for External Evaluation of Education as part of a larger online learning survey. which examined demographic data and distance learning experiences. psychological distress was examined with the CORE-YP scale. As a measure of school success, results from the basic and higher levels of Croatian language and Mathematics at the state matura were used. The data were analyzed by hierarchical regression analyzes and the highest percentage of success in the state matura exams can be explained by demographic variables, of which attendance at grammar school is the best predictor for all exams. In addition, schooling in a place with a larger population is a positive predictor for most exams. Also, males have better success in all exams except for the higher level of the Croatian language where females have higher success. Furthermore, lower psychological anxiety significantly predicts success at the higher level of Mathematics and the basic level of the Croatian language although the contribution to the Croatian language is very low. Also, lower satisfaction with teaching and lower perception of the effort invested in distance learning predict better success in the state matura exams.

Većina hrvatskih srednjoškolaca ima želju nastaviti obrazovanje nakon završetka srednje škole te je polaganje državne mature jedan od ključnih koraka u tom smjeru. Kako je rezultat ispita državne mature jedan od uvjeta za upis većine hrvatskih učilišta, može se promatrati kao mjera akademskog uspjeha. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos demografskih varijabli, iskustva s nastavom na daljinu i psihološke uznemirenosti u objašnjenju uspjeha na ispitima državne mature, uzimajući u obzir kontekst pandemije COVID-19. Istraživanje je provedeno na 3755 učenika završnog razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj (70, 3% ženskog spola) koji su polagali državnu maturu na ljetnom roku školske godine 2019./2020. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja proveo je online istraživanje u kojem su se ispitivala iskustva nastave na daljinu tijekom početnog razdoblja pandemije. Prikupljeni su demografski podaci, iskustva nastave na daljinu u razdoblju pandemije ispitani skalama Količine uloženog truda i Zadovoljstva nastavom te psihološke teškoće ispitane Upitnikom kliničkih ishoda u rutinskoj procjeni za djecu i mlade. Kao mjera školskog uspjeha korišteni su rezultati osnovne i više razine Hrvatskog jezika i Matematike na državnoj maturi. Rezultati provedenih hijerarhijskih regresijskih analiza pokazuju kako se najveći postotak uspjeha na ispitima državne mature može objasniti demografskim varijablama, od kojih je pohađanje gimnazije najbolji pozitivan prediktor uspjeha na svim analiziranim ispitima. Osim toga, školovanje u mjestu s većim brojem stanovnika je pozitivan prediktor uspjeha na većini ispita, a muški spol predviđa bolji uspjeh na svim ispitima osim više razine Hrvatskog jezika gdje ženski spol predviđa bolji uspjeh. Nadalje, niža psihološka uznemirenost značajno pozitivno predviđa uspjeh na ispitu iz više razine Matematike te osnovne razine Hrvatskog jezika. Također, veće zadovoljstvo nastavom i manje uloženog napora u nastavi na daljinu predviđaju bolji uspjeh na ispitima.

This paper reports a study on mathematics teachers’ perceptions of the Matura mathematics exam in Croatia. The study focuses on the suitability of mathematics school textbooks for students’ preparation for the exams, the complexity of the tasks in the exams, the grading and scoring of the exams, and teachers’ level of satisfaction with student achievement. The study used a convenience sampling method. It was conducted through a questionnaire administered to 308 upper secondary mathematics teachers. The findings showed that teachers do not perceive school textbooks as suitable resources to prepare for the higher level exam. Furthermore, the teachers believe that the test length is not appropriate i.e., the time given to students for the higher level exam is insufficient. On average they are satisfied with their students’ results, but are undecided about the criteria and scoring of the Matura. Vocational school teachers showed more dissatisfaction with the requirements and outcomes of the Matura exam compared to grammar school teachers. The results of this empirical study can be taken as a good starting point for re-assessing the requirements of the Matura exam in mathematics., U ovom radu predstavljena su mišljenja i stavovi nastavnika matematike o ispitima iz matematike na Državnoj maturi u Hrvatskoj. Cilj rada bio je ispitati mišljenja nastavnika o prikladnosti srednjoškolskih udžbenika matematike za pripremu učenika za ispite državne mature, općim zahtjevima ispita, ocjenjivanju i bodovanju na ispitima te o uspjehu učenika. Istraživanje je provedeno putem upitnika na prigodnom uzorku od 308 nastavnika matematike koji poučavaju u srednjim školama u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da nastavnici matematike školske udžbenike ne smatraju prikladnima za pripremu učenika za ispit više razine. Nastavnici smatraju da je vrijeme predviđeno za ispit više razine nedovoljno. Većinom su zadovoljni rezultatima svojih učenika, no neopredijeljeni su po pitanju kriterija i bodovanja na maturi. Nastavnici strukovnih škola u većoj su mjeri nezadovoljni zahtjevima i postavkama državne mature u odnosu na gimnazijske nastavnike. Rezultati ovog empirijskog istraživanja mogu poslužiti kao polazište za ponovno razmatranje općih zahtjeva državne mature iz matematike nakon više od deset godina nakon njezina uvođenja.

This paper provides an overview of the history of the state graduation exam in schools in the Republic of Croatia with Italian as the language of instruction. It focuses on the innovations introduced in the examinations for the school year 2021/2022, following the implementation of the curricular reform and the definition of single curricular disciplines. The contribution focuses both on Italian language and literature tests and on the innovations proposed in the most recent Catalogue for the state graduation exam. Il presente contributo offre una panoramica sulla storia dell’Esame di Stato nelle scuole che adottano come lingua di insegnamento la lingua italiana nella Repubblica di Croazia. Si sofferma sulle novità introdotte negli Esami di Stato della Scuola secondaria di secondo grado per l’anno scolastico 2021/2022 a seguito dell’attuazione della riforma curriculare e della definizione dei Cataloghi per le singole discipline. Il contributo si concentra infine sulle prove finali di lingua e letteratura italiana e sulle novità proposte nell'ultimo Catalogo per l’Esame di Stato. Prilog nudi kratak osvrt na povijest državne mature u školama s talijanskim nastavnim jezikom u Republici Hrvatskoj, a posebno se dotiče novih ispitnih područja koja su uvedena u ispite za školsku godinu 2021/2022. Nakon provedbe kurikularne reforme i nakon donošenja novih kurikola za pojedine predmete. U radu se posebna pozornost posvećuje ispitima iz talijanskog jezika i književnosti te novim uputama koje je stručna radna skupina predložila u najnovijem Katalogu za državnu maturu.

S obzirom na važnost kvalitetnog obrazovanja za prosperitet pojedinca, a time i društva, efikasnost obrazovnih praksi jedan je od najvećih izazova pred kojim se nalazi velik broj zemalja svijeta. U svrhu poboljšanja svojeg obrazovnog sustava, kako bi se svakom učeniku pružila prilika za optimalan razvoj vlastitih kompetencija, brojne zemlje pribjegavaju sustavnom testiranju učenika i izvještavanju javnosti o globalnom uspjehu svake pojedine generacije učenika na spomenutim testovima. Međutim, povezivanje takvog testiranja s nagradom kao što je upis željenog studija, i kaznom - odnosno neuspjehom pri upisu na željeni studij, iz korijena mijenja funkciju samog testiranja. Ukoliko testovni rezultat predstavlja visoki ulog u osobnu budućnost uvjetujući učenički napredak u daljnjem obrazovanju, kao što je to slučaj s ispitima državne mature u Republici Hrvatskoj, tada je logično za pretpostaviti da fokus na izvedbu modificira kompletan proces poučavanja. Istraživanje je imalo za cilj provjeriti doprinos spola, pohađane srednje škole i pet faceta ciljnih orijentacija (pristupajuća ciljna orijentacija na učenje, pristupajuća ciljna orijentacija na izvedbu, izbjegavajuća ciljna orijentacija na učenje, izbjegavajuća ciljna orijentacija na izvedbu te orijentacija na izbjegavanje truda) pri objašnjavanju kognitivne komponente stavova, tj. uvjerenja maturanata o državnoj maturi. Budući da ne postoji hrvatski upitnik učeničkih uvjerenja o državnoj maturi, dodatni je cilj bio validacija modificirane adaptacije Taylorovog upitnika o standardiziranom testiranju na hrvatskom uzorku maturanata gimnazija i strukovnih škola koja će omogućiti daljnja istraživanja u ovom području interesa. Potvrđena je očekivana jednofaktorska struktura na Taylorovom upitniku o standardiziranom testiranju te budući da modificirani mjerni instrument ima primjerene metrijske karakteristike, može se koristiti u svrhe ispitivanja općih uvjerenja o državnoj maturi. Nadalje, dobiveno je da maturanti gimnazija imaju značajno pozitivnija uvjerenja o državnoj maturi nego maturanti strukovnih škola. Rezultati također ukazuju na to da maturanti gimnazija imaju značajno izraženije pristupajuće ciljne orijentacije na učenje i izvedbu nego maturanti strukovnih škola. Utvrđeno je da učenici s izraženijom pristupajućom ciljnom orijentacijom na visoka postignuća i pojedinci s tendencijom izbjegavanja ulaganja truda pokazuju pozitivnija uvjerenja o državnoj maturi. Pojedinci koji pokazuju izražene izbjegavajuće ciljne orijentacije, bilo na učenje ili na izvedbu, iskazuju ujedno i negativnija uvjerenja o državnoj maturi. Izbjegavajuća ciljna orijentacija na učenje i izbjegavajuća ciljna orijentacija na izvedbu su negativni prediktori kvalitete uvjerenja o državnoj maturi, što znači da će učenici s izraženijim izbjegavajućim ciljnim orijentacijama imati i negativnija uvjerenja o državnoj maturi. Suprotno tomu, spol, pohađana škola, pristupajuća ciljna orijentacija na izvedbu i orijentacija na izbjegavanje truda su se pokazale kao pozitivni prediktori, odnosno pozitivnija uvjerenja o državnoj maturi imaju djevojke te maturanti gimnazija, kao i pojedinci s izraženom pristupajućom ciljnom orijentacijom na izvedbu te s izraženom ciljnom orijentacijom na izbjegavanje truda. Given the importance of quality education for the prosperity of the individual and thus society, efficiency of educational practice is one of the biggest challenges a large number of the countries around the world are facing. In order to improve their education system and to give every student the opportunity for optimal development of their own competence, many countries resort to systematic testing of students and reporting to the public on the global success of each generation of students in the aforementioned tests. However, linking such testing with the rewards such as enrollment in the desired studies, and penalty - failure at enrollment in the desired study, is radically changing the function of the testing. If test result is a high stake in the future of a person, conditioning the students' progress in further education, as is the case with the state matriculation exams in the Republic of Croatia, then it is logical to assume that focus on performance modifies the entire process of teaching. The study aimed to examine the contribution of gender, attended high school and five facets of goal orientations (approaching goal orientation to learning, approaching goal orientation to performance, avoiding goal orientation to learning, avoiding goal orientation to performance and focus on the avoidance of effort) in explaining the beliefs of high school graduates. Since there is no Croatian questionnaire of students' beliefs about the state matriculation exam, an additional aim was the validation of the modified adaptation of Taylor's questionnaire on standardized testing in the Croatian sample of high school graduates and vocational schools graduates that will enable further research in this area of interest. The expected factor structure on Taylor's questionnaire on standardized testing is confirmed and because the measuring instrument has adequate psychometric properties, it can be used for the purpose of testing the general beliefs about the state matriculation exam. Furthermore, it is concluded that high school graduates have significantly more positive beliefs about the state graduation exam than graduates of vocational schools. Results also indicate that high school graduates have significantly more pronounced approaching goal orientations to learning and performance than graduates of vocational schools. It was found that students with more pronounced approaching goal orientation to high achievement and individuals with a tendency to avoid investing effort show more positive beliefs about the state matriculation exam. Individuals with more pronounced avoiding goal orientation, either to learning or performance, reported at the same time also more negative beliefs about state matriculation exam. Avoiding goal orientation to learning and performance are negative predictors of the quality of beliefs about the state matriculation exam, which means that students with more pronounced avoiding goal orientation have also more negative beliefs about state matriculation exam. In contrast, sex, the attended school, approaching goal orientation to performance and orientation to avoid effort proved to be positive predictors. Girls, gymnasium high school graduates, as well as individuals with more pronounced approaching goal orientation to high performance and students with a significant goal orientation to avoid effort investment show more positive beliefs about the state matriculation exam.

U radu se govori o važnosti položaja koji nacionalna likovno-umjetnička baština zauzima u srednjoškolskoj nastavi Likovne umjetnosti u gimnazijskim i u njoj srodnim predmetima strukovnih programa. Spomenici likovno-umjetničke baštine na području Republike Hrvatske vjerna su preslika različitih događaja koji su se na njezinim teritorijima odvijali od pretpovijesti pa sve do danas i kao takvi odraz su nacionalnog i kulturnog identiteta hrvatskog naroda. U vrijeme globalizacije, velike povezanosti cijeloga svijeta, uznapredovale tehnologije i neprestane čežnje da se što bolje upozna i shvati kultura drugoga, često se previđa vrijednost koju ima poznavanje vlastitoga. Ukoliko vrijednost nacionalne spomeničke ostavštine ne prepoznaju njezini neposredni baštinici, postoji velika opasnost da će ona ostati neprepoznata i u svijetu, ali i da se njezino postojanje neće nastojati sačuvati od prolaznosti. Kulturni turizam u Hrvatskoj je, unatoč velikim potencijalima, još uvijek u začetcima. Veliku ulogu u razvijanju svijesti o važnosti poznavanja i očuvanja likovno-umjetničke baštine imaju obrazovne institucije zbog čega je važno promotriti način na koji se odnose prema ovome gradivu i ističu li ga dovoljno u relevantnim dokumentima, udžbenicima, katalozima i ispitima državne mature. Kako se često radi o ostavštini koja nam je fizički dostupna, jedno od mogućih rješenja za unapređenje poučavanja ovih sadržaja je projektna nastava čiji je sastavni dio izravno suočavanje učenika sa spomenikom, ali i samostalnost u istraživanju. I dok se dobar dio svjetske likovne baštine može pronaći jednostavnim internetskim pretraživanjem, u Hrvatskoj je čest problem s kojim se nastavnici likovnih umjetnosti susreću nedostatak kvalitetnih vizualnih materijala, zbog čega treba ustrajati na što većoj dostupnosti digitaliziranih sadržaja. This paper focuses on the importance of the works of visual arts as national heritage in the Visual Arts syllabus of gymnasiums and vocational schools following similar programs. Works of visual arts found in Croatia are true representatives of various events which happened on the country's territory from the prehistoric times until this day and as such they reflect the national and cultural identity of Croatian people. In the time of globalization, which closely connected the entire world, and the advanced technology, as well as the general desire to learn as much as possible about other people's culture, it can often happen that the value of knowing one's own culture gets neglected. Unless the value visual arts as national heritage gets recognized by those who inherited it, it is possible that it will remain unrecognized by the rest of the world or that it will not get preserved for the future generations due to its neglection. In spite of its great potential, cultural tourism in Croatia is only getting started. Educational facilities have an important role in developing awareness about the importance of knowing and preserving visual arts as national heritage, so it is crucial to analyze the way this heritage is handled in schools and whether enough is taught about it in the releveant studybooks and catalogues, as well as the final high school exam. As most of this heritage can easily be accessed, one of the possible solutions for the improvement of the way these materials are taught in schools is through field trips where students get to physically access the artworks, and also practice independence in researching. While most of the world's visual arts heritage can be reached by basic internet search, it is often a problem for visual arts teachers in Croatia to find visual materials with good quality, which is why a greater availability of the digitized materials ought to be championed.

Državna matura u Hrvatskoj, kako postoji od 2010, obično se promatra na razini individualnog uspjeha (koji znači uspješan završetak gimnazije i omogućava upis sveučilišnog studija), na razini uspješnosti pojedine škole (koliko je đaka položilo) ili pojedinog predmeta (koji je ispit bio najteži). No, moguć je još jedan pogled na maturu ; onaj s aspekta struke. Takav pogled pokazuje gdje smo i što možemo očekivati–ne u vlastitom razredu ili vlastitoj školi, nego na razini čitave zemlje. Zato su stručne analize kako sadržaja, tako i rezultata ispita državne mature uobičajene u predmetima poput matematike, fizike, pa i pojedinih stranih jezika. 1 Time potaknuti, ovdje ćemo se osvrnuti na podatke o rezultatima, tj. o broju pristupnika (ukupnom i po školama) te o njihovom uspjehu na ispitu državne mature iz Grčkog jezika u razdoblju od 2010. do 2016.(s nekim podacima i za sljedeće dvije godine, 2017–2018). 2 Podaci upućuju na zabrinjavajuću tendenciju pada broja pristupnika i prekida kontinuiteta u školama iz kojih se pristupa, na zabrinjavajuću tendenciju nedovoljne pripremljenosti za ispit, ali i na to da je sam ispit dovoljno lagan da ga veći broj pristupnika u čitavom ovom razdoblju vrlo uspješno rješava.

The main purpose of this paper is to explore the relationship between writing anxiety and beliefs about writing in learners preparing for the state school leaving exam. In particular, we investigated whether there was a difference in writing anxiety levels and beliefs about writing between learners who chose the A and those who choose the B at the State School-leaving Exam in EFL. The results show a positive correlation between writing anxiety and the belief in transmission, but a negative correlation between writing anxiety and transaction. The results also point to the differences in beliefs between students depending on the level they choose. Glavni je cilj ovoga rada istražiti odnos između straha o pisanju i uvjerenjima o pisanju kod učenika koji se pripremaju za državnu maturu. Osobito smo istražili postoji li razlika u razini straha o pisanju i uvjerenjima o pisanju između učenika koji su izabrali A razinu na državnoj maturi i onih koji su izabrali B razinu. Rezultati pokazuju pozitivnu korelaciju između straha o pisanju i uvjerenja u transmission te negativnu korelaciju između straha o pisanju i uvjerenja o transaction. Rezultati također pokazuju razliku u uvjerenjima između učenika ovisno o razini koju su izabrali.

Ovaj rad vam je približio državne mature iz Informatike Republike Hrvatske, Republike Slovenije i Savezne Republike Njemačke za školsku godinu 2016./2017. Analizirana su područja ispitivanja, obrazovni ishodi i struktura ispita svake pojedine mature. Uočene su sličnosti i razlike matura pojedinih zemalja uspoređujući algoritamske i nealgoritamske zadatke s obzirom na broj i težinu zadataka. Područja ispitivanja, obrazovni ishodi i struktura ispita analizirani su u prvom poglavlju. Analizom možemo zaključiti da se državna matura iz Informatike Republike Hrvatske sastoji pretežito od pitanja višestrukog izbora što je slučaj i u državnoj maturi iz Informatike Republike Slovenije uz dodatak seminarskog rada koji je sastavni dio državne mature. Državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke donosi posve drugačiju strukturu; dva bloka zadataka na koje se očekuje cjelokupno rješenje: proučiti problem, shvatiti ga, smisliti i realizirati rješenje problema. Drugo poglavlje donosi analizu algoritamskih zadataka, dok je u trećem poglavlju napravljena analiza nealgoritamskih zadataka. Ovdje se može primijetiti razlika u broju i težini algoritamskih zadataka u državnim maturama; državne mature iz Informatike Republike Hrvatske i Republike Slovenije sadrže malo algoritamskih zadataka manje težine, dok je državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke sastavljena isključivo od algoritamskih zadataka puno veće složenosti. Nealgoritamski zadaci se nalaze u državnoj maturi iz Informatike Republike Hrvatske i Republike Slovenije, dok se u državnoj maturi iz Informatike Savezne Republike Njemačke takvi zadaci gotovo ne pronalaze. Državne mature iz Informatike Republike Hrvatske i Republike Slovenije slične su i po područjima ispitivanja, dok državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke ima posve drugačija područja ispitivanja. In this thesis, state graduations of the Republic of Croatia, the Republic of Slovenia and the Federal Republic of Germany in IT have been analyzed for the school year 2016./2017. There have been analyzed fields of testing, educational outcomes and the structure of exams of every single state graduation. There have been noticed similarities and differences in state graduations of countries, comparing algorithmic and non-algorithmic tasks considering the number and difficulties of tasks. Fields of testing, educational outcomes and the structure of exams have been analyzed in the first chapter. We can make conclusion that the state graduation of the Republic of Croatia in IT consists mostly of multiple-choice questions which is also the case in the state graduation of the Republic of Slovenia with the addition of seminar work. The state graduation of the Federal Republic of Germany has completely different structure; two sets of tasks in which entire solution is required: to study the problem, to understand it, to work it out and to realize the solution to the problem. The second chapter gets the analysis of algorithmic tasks, while in the third chapter analysis of non-algorithmic tasks was made. There, you can notice the difference in number and difficulties of tasks in state graduations. State graduations of the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia in IT have less complexed algorithmic tasks while the state graduation of the Federal Republic of Germany consists of algorithmic tasks that are more complexed. Non- algorithmic tasks are found in the state graduation of the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia and in the state graduation of the Federal Republic of Germany, those tasks do not even exist. State graduations of the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia are also similar in fields of testing while the state graduation of the Federal Republic of Germany has completely different fields of testing in IT.

U radu se analiziraju postignuća učenika osmih razreda te završnih razreda gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola iz domene geografija Hrvatske. Ostvareni rezultati na ispitima vanjskoga vrednovanja komparirani su kroz dvodimenzionalnu matricu: osnovna škola – srednja škola, 2008. – 1988. Na kraju primarnog obrazovanja prosječna razina učeničkih postignuća o geografskom položaju i smještaju, prirodnogeografskim i društvenogeografskim obilježjima Republike Hrvatske jest 49,1%, a na kraju sekundarnog obrazovanja 47,9%. Ostvarena razina postignuća niža za 1,2 postotna poena na kraju sekundarnog obrazovanja nije statistički značajna, no s obzirom na selektirani uzorak i očekivani kumulativni učinak učenja i poučavanja rezultat je prenizak. U radu se analiziraju rezultati za sadržajno potpuno usporedive ispitne čestice i potvrđuje spoznaja da nema kumulativnog učinka ni napretka u razini postignuća primjenom novoga nastavnog programa. Također se iznose rezultati istraživanja stavova učenika o geografiji kao nastavnom predmetu u osnovnoj školi provedenih 1988., 2003. i 2008., The paper analyses the achievements in the Geography of Croatia among 8th Grade Elementary School pupils, and the final grades at comprehensive schools and four-year vocational schools. The results of the external evaluation exams were compared through the two dimensional matrix: elementary school - secondary school, 2008 - 1988. At the end of primary education, the average level of pupils’ achievements on the geographical position, natural-geographic and socio-economic characteristics of the Republic of Croatia was 49.1% and 47.9% at the end of the Secondary education. The realized level of achievements that was by 1.2% lower at the end of the Secondary education is not statistically significant but, in relation to the selected sample and the expected cumulative impact of learning and teaching, the result is too low. The paper analyses results for the comprehensive completely comparable test items and confirms the notion that there is no cumulative effect, and that no progress in the level of achievements is made by using the new teaching curriculum. The paper also presents the result of researches conducted in 1988, 2003 and 2008 on pupils’ opinions on Geography as a subject in Elementary school.

U radu su predstavljeni i riješeni zadaci državne mature, matematika viša razina, za 2015. godinu.

The main idea of this paper is to show that by introducing the high-stake exam in Croatia the speaking skill in EFL classrooms is being neglected. This can be explained by the backwash effect. The backwash effect has been widely researched in many countries, whereas in Croatia the research is still in its early phase. In order to test this hypothesis a survey has been conducted, which aimed to explore the relationship between speaking activities in the EFL classroom and Croatian state school-leaving exam. The results showed that speaking is indeed neglected. Cilj istraživanja je dokazati da je uvođenje standardiziranog ispita iz engleskog jezika u Hrvatskoj ostavilo negativne posljedice na redovnu nastavu engleskog kao stranog jezika. Pri tomu se misli na govornu vještinu učenika, za koju se pretpostavlja da će biti zanemarena na redovnoj nastavi, jer se ne ispituje direktno na državnoj maturi. Ta hipoteza teorijski je utemeljena na takozvanom povratnom učinku (engl. backwash efect). Povrati učinak uvelike je istraživan u svijetu, no u Hrvatskoj su istraživanja tek u početnoj fazi. Kako bi se hipoteza ispitala, provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja odnosa govornih aktivnosti u nastavi engleskog kao stranog jezika i državne mature. Rezultati istraživanja su pokazali da je govor na nastavi itekako zanemaren i to u posljednjoj školskoj godini, kada se učenici najviše pripremaju za završni ispit, što je sukladno očekivanjima.

Uloga obrazovanja je prijenos stečenih znanja i vrijednosti s jedne generacije na drugu. Humanističke discipline odlikuje interpretativna metoda za razliku od prirodoslovnog područja koje se razvija kroz cikluse konstrukcije- dekonstrukcije formalnih sustava. Zadaća je nastave jezika, umjetnosti i religije motivirati najveći broj učenika sačuvati nasljeđe, dok prirodoslovna nastava ističe poticanje nadarenih učenika koji će biti kreatori sve bržeg tehnološkog razvoja. Ta epistemološka distinkcija upućuje na različita očekivanja uspješnosti učenika na ispitu hrvatske državne mature iz humanističkih predmeta nasuprot prirodoslovne skupine predmeta i na potrebu drukčijih teorijskih distribucija u analizi uspjeha. Očekuje se da se najveći broj učenika na ispitu iz hrvatskog i engleskog jezika rasporedi u skupinu dobrih, a manji broj rasprši prema normalnoj raspodjeli. Uspjeh iz fizike i informatike trebao bi slijediti zakon potencija koji rasteže uspješnost i dio dobrih premješta u dovoljno uspješne.

Jedan od suvremenih izazova u području konstrukcije pismenih provjera znanja je razumijevanje razlika u uspjehu različitih skupina ispitanika na pojedinim zadacima. Razumijevanje ovih razlika je od posebne važnosti na ispitima visokog rizika kao što su ispiti državne mature. Cilj ovog rada bio je ispitati razlike u uspješnosti rješavanja zadataka državne mature iz Hrvatskoga jezika vezanih uz polazne tekstove pisane čakavskim narječjem među pristupnicima iz različitih dijalektalnih regija (čakavske, kajkavske i štokavske). Usporedbom prosječne riješenosti zadataka vezanih uz čakavske tekstove te analizama diferencijalnoga funkcioniranja zadataka (engl. differential item functioning) i diferencijalnoga funkcioniranja čvora zadataka (engl. differential bundle functioning) pronađene su vrlo male razlike u rezultatu u korist pristupnika iz čakavske regije u odnosu na pristupnike iz kajkavske i štokavske regije. Na temelju ovih rezultata, u stručnoj raspravi donesena je preporuka o nastavku uporabe izvornih tekstova na čakavskom, kajkavskom i štokavskom narječju na ispitima državne mature iz Hrvatskog jezika, pri čemu trebaju biti podjednako zastupljena sva narječja kako pristupnici ne bi bili u neravnopravnom položaju zbog pripadnosti svojega razgovornog jezika jednomu narječju., One of the modern challenges in the field of written examination construction is the understanding of the difference in the success of different groups of examinees on individual items. Understanding these differences is of particular importance in high-stakes examinations such as the state final examinations. The aim of this study was to examine the differences in the results between examinees from different dialectal regions (Čakavian, Kajkavian and Štokavian) on the Croatian language state final examination items which were related to the texts written in the Čakavian dialect. Based on a comparison of the average results on items related to Čakavian texts and an analysis of differential item functioning and differential bundle functioning, very small differences were found in favor of examinees from the Čakavian region in comparison to examinees from the Kajkavian and Štokavian region. Based on these findings, the professional discussion on the Croatian language examination resulted in a recommendation to continue using authentic texts in Čakavian, Kajkavian and Štokavian dialects in Croatian language state final examinations in which all dialects should be equally represented to ensure equal treatment of all candidates regardless of their native dialect.

Priprema li gimnazija za sveučilište? Postoji li ideja gimnazije kao srednjoškolskog općeg obrazovanja koje svojom širinom priprema nastavak školovanja i pobuđuje filozofski i znanstveni interes? Doprinose li tome humanistički predmeti (latinski jezik, književnost, umjetnost, povijest, filozofija) ili su oni naprosto historijski ostatak vrijedan tek kao informacija? Treba li danas čovjeku cjelovito obrazovanje (l’uomo universale) čiji je obrazovni ishod ujedno mjerilo ljudske i moralne kvalitete? Trebaju li mladi ljudi i na taj način prepoznati i razvijati svoje intelektualne i kreativne sposobnosti te razvijati kritičku svijest spram društva u kojemu žive? Je li ideja kurikularne nastave na tome tragu? Treba li razvijati sposobnosti mišljenja? Služi li društvo znanja samo ekonomskim interesima suvremenog društva, stvarajući proizvodne pogone u kojima se znanje sve bržim tempom industrijalizira? Ukazuje li sve to na odsutnost svake normativne ideje obrazovanja?, Does Gymnasium prepare high-school students for admission to university? Is there an idea of Gymnasium as a place where high-school students gain general knowledge which, when considered entirety, prepares them for the continuation of education and does the school foster students’ interest in philosophy and science? Do courses in the Humanities (Latin, Literature, Art, History, Philosophy) contribute to it, or are they simply historical remains, valuable only as information? Does a human being nowadays actually need universal educatio (l’uomo universale) with its final outcome being the standard of their human and moral qualities? Furthermore, should young people recognize and develop their intellectual and creative abilities, as well as critical consciousness towards society they live in? Can the idea of curriculum follow that path? Is it necessary to pursue abilities of critical thinking? Is the only purpose of the knowledge society to serve economic interests of the modern society by producing factories in which the knowledge is increasingly industrialized? Is that the sign of the absence of any normative idea of education?

U radu je pozornost usmjerena na esej u nastavi književnosti. Nakon književnopovijesnog i teorijskog određenja eseja, istraživala se zastupljenost eseja u čitankama za prvi razred gimnazija i četverogodišnjih strukovnih srednjih škola. Analiza srednjoškolskih čitanki pokazala je kako je esej u čitankama godinama zastupljen jednim ili dvama autorima. Esej u nastavi književnosti nije ravnopravno zastupljen u odnosu na ostale književne vrste. Učenici također ne pokazuju zanimanje za tu književnu vrstu pa se zbog toga u radu daju prijedlozi poboljšanja takvoga stanja. Praktični dio rada ostvaren je u Prvoj srednjoj školi Beli Manastir i u Gimnaziji Beli Manastir održavanjem dvaju nastavnih sati u prvoj navedenoj školi, odnosno prisutnošću satu analize školskog eseja u drugoj školi. Osim eseja u samoj nastavi književnosti, u radu je zastupljen i esej na državnoj maturi budući da je upravo esej onaj dio državne mature koji mnogim učenicima zadaje probleme.

Školske godine 2009/2010. provedeni su po prvi put ispiti državne mature. U članku je dan osvrt na učeničke rezultate na ispitima više i osnovne razine iz matematike.

Državna matura, koja se prvi puta polaže školske godine 2009./2010., novost je u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske. Kao oblikom vanjskog vrednovanja ishoda srednjeg obrazovanja njome se želi: promicati standardiziranje obrazovnih ishoda i mjernih instrumenata, na temelju mjerljivih rezultata učenja ukazati na neke jake i slabe strane našeg odgojno-obrazovnog sustava, potaknuti nove, učinkovitije oblike školskog poučavanja i učenja, pridonijeti izgradnji kvalitetnog sustava praćenja i - unutarnjeg i vanjskog - vrednovanja ostvarenosti ciljeva obrazovanja u našim školama te inicirati bolje povezivanje osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja. (Katolički) vjeronauk jedan je od predmeta koji ulaze u izborni dio državne mature, a koji se, uz obvezni dio, uglavnom traži kao uvjet za upis na pojedine studijske programe. U članku se iz prve ruke donose do sada manje poznate pojedinosti o radu Stučne radne skupine za vjeronauk na državnoj maturi, o kojima se, zbog naravi posla i tajnosti podataka do sada nije pisalo te se ističu pozitivni poticaji, kao i moguća ograničenja za vjeronauk kao nastavni predmet u javnoj školi slijedom njegova pedagoški korektnog, ravnopravnog sudjelovanja na državnoj maturi. Daje se i prvi osvrt na rezultate probnih ispitivanja iz vjeronauka.

Državna matura, koja se prvi puta polaže školske godine 2009./2010., novost je u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske. Kao oblikom vanjskog vrednovanja ishoda srednjeg obrazovanja njome se želi: promicati standardiziranje obrazovnih ishoda i mjernih instrumenata, zatim na temelju mjerljivih rezultata učenja ukazati na neke jake i slabe strane našeg odgojno-obrazovnog sustava, potaknuti nove, učinkovitije oblike školskog poučavanja i učenja, pridonijeti izgradnji kvalitetnog sustava praćenja i – unutarnjeg i vanjskog – vrednovanja ostvarenosti ciljeva obrazovanja u našim školama te inicirati bolje povezivanje osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja. (Katolički) vjeronauk jedan je od predmeta koji ulaze u izborni dio državne mature, a koji se, uz obvezni dio, uglavnom traži kao uvjet za upis na pojedine studijske programe. U članku se iz prve ruke donose do sada manje poznate pojedinosti o radu Stručne radne skupine za vjeronauk na državnoj maturi, o kojima se, zbog naravi posla i tajnosti podataka do sada nije pisalo te se ističu pozitivni poticaji, kao i moguća ograničenja za vjeronauk kao nastavni predmet u javnoj školi radi njegova pedagoški korektnog, ravnopravnog sudjelovanja na državnoj maturi. Daje se i prvi osvrt na rezultate probnih ispitivanja iz vjeronauka., National examinations, which are being held for the first time in the school year of 2009/2010, are a novelty in the pedagogical-educational system of the Republic of Croatia. As a form of external evaluation of secondary school results, it was designed to promote the standardization of educational results and measuring instruments; and based on the measurable results of study, to identify some of the strengths and weaknesses of our educational system. In addition, national examinations were seen as a way of stimulating new and more efficient forms of school teaching practice and study, to contribute to the building of a quality monitoring system and – the internal and external – evaluation of the accomplished goals of education in our schools, as well as to initiate a better connection between primary, secondary and higher education. (Catholic) religious education is one of the school subjects which enters the elective part of national examinations and which, together with the obligatory part, is usually required for entering into certain university courses. The article provides first-hand information and gives detail on the work of the expertise working team for religious education at the national examinations which was less known until now, and which due to the nature of secrecy of information, was never written about. Positive incentives are also stressed as well as potential limitations for religious education as a school subject in public schools, following its pedagogically fair and equal participation at the national examinations. The first review of the test examination for religious education is also given.

Publikacija iznosi podrobna objašnjenja cjelovitoga tijeka polaganja ispita državne mature – od donošenja odluke o polaganju državne mature, do prijave ispita i polaganja državne mature, te saznavanju rezultata ispita državne mature. Opisan je put upisa na visoka učilišta. Pregledno su izneseni zahtjevi studijskih programa u odnosu na ispite državne mature, kao i prikaz odluka visokih učilišta o korištenju rezultata državne mature pri upisu na studijske programe.

U radu se kriticki razmatra državna matura kao selekcijski kriterij za upis u visoko obrazovanje, posebice za pristupnike koji nisu zavrsili gimnazijsko obrazovanje.

Testovi na Natjecanju iz povijesti, uz Nacionalne ispite i Državnu maturu, imaju važnu ulogu vanjskog vrednovanja učeničkih postignuća i nedvojbeno unose u nastavu povijesti novu kvalitetu. Oni doprinose standardizaciji, i to ne samo ishoda obrazovanja, već i metoda provjeravanja znanja i vještina tijekom školovanja. Zbog toga je izuzetno važno uskladiti metode kojima mjerimo postignute rezultate rada učenika na svim razinama, od onih na školskom satu do Državne mature. Prihvaćanje standarda u pripremi testova za natjecanje iz povijesti jedan je od koraka u tom smjeru. Dobro pripremljeni vanjski testovi pozitivno će utjecati na oblike provjeravanja u školi, ali i na poučavanje, jer da bismo mogli primjenjivati predložene oblike ispitivanja, moramo mu prilagoditi poučavanje.

Ovaj rad daje prijedlog prilagodbe Geodetske tehničke škole Zagreb za potrebe uvođenja državne mature., This paper gives a proposal for the adjustment of Geodetic Technical School in Zagreb with respect to the introduction of state school-leaving exam.