Search

Iako se u svijetu sve češće koristi, mješoviti istraživački pristup u društvenim znanostima u Hrvatskoj još uvijek je rijetkost. Mogući razlog tome leži i u zamršenosti i brojnim nejasnoćama koje se i dalje uz ovaj pristup vežu, poput: miješaju li se u mješovitom pristupu metode ili metodologije? Ako se miješaju metodologije, a ne samo metode, od koje istraživačke paradigme krenuti i koji tip nacrta istraživanja koristiti? Je li moguće miješati različite paradigme koje su u podlozi različitih istraživačkih pitanja? Cilj ovog rada jest ispitati postoji li način da se podjele mogućnosti miješanja kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja pojednostave - posebice s obzirom na vrstu mješovitog pristupa i odgovora na pitanje miješaju li se u svakoj od njih metode ili metodologije. U radu su prvo objašnjena i kritički raspravljena obilježja mješovitog pristupa, vrste nacrta u mješovitom pristupu i paradigmatski izazovi, a zatim je ponuđen prijedlog jednostavnije podjele različitih mogućnosti mješovitog istraživačkog pristupa. Prema navedenom prijedlogu, mješoviti istraživački pristupi mogu se podijeliti na dvije osnovne skupine - jednu koja miješa metode i drugu koja miješa metodologije. Prijedlog jednostavnije podjele mješovitih istraživanja osmišljen je kao svojevrstan vodič prema kojemu, ovisno o istraživačkim pitanjima i/ili hipotezama istraživači mogu odabrati najprikladniji mješoviti nacrt za svoja istraživačka pitanja., While in the western world the mixed-methods approach in social sciences is becoming more popular, in Croatian social sciences mixed methods research is still scarce. This is probably due to the complexity of mixed-methods research and numerous questions related to it. The most common questions that researchers need to answer prior to conducting a mixed methods study are: 1) will my research mix methods or methodologies?, 2) if it will mix methodologies, and not only methods, which paradigm(s) and research design will I use?, and 3) is it at all possible to combine inherently different paradigms? The main aim of this paper is to examine whether there is a strategy to simplify the way the existing literature describes numerous possibilities of combining qualitative and quantitative research – especially in terms of the type of mix-method research and whether each type mixes methods or methodologies. Following a literature review on the characteristics of mixed-methods approach, types of mix-method design and paradigmatic challenges, this paper proposes a simplified model of the existing possibilities for combining qualitative and quantitative research. The model argues that, depending on their research questions, all mixed-methods attempts can be divided into one of the two main categories: one that mixes methods, and the other that mixes methodologies. The proposed model offers a straightforward tool for planning a mixed-methods research.

Najvažniji izvori vode za piće na području istočne Hrvatske su podzemne vode koje karakterizira visoka tvrdoća i povišene koncentracije željeza, amonija, mangana, arsena i organskih tvari, što negativno utječe na organoleptička svojstva i zdravstvenu ispravnost vode za piće. Jedan od procesa koji se često primjenjuje pri kondicioniranju vode je koagulacija i flokulacija uz naknadnu filtraciju. Na učinkovitost navedenog procesa utječu čimbenici poput fizikalno-kemijskih karakteristika sirove vode, doza i vrsta koagulanta te brzina i vrijeme miješanja u pojedinim fazama navedenog procesa. U ovom radu ispitan je utjecaj brzine i vremena miješanja koagulanata i vode na učinkovitost koagulacije i flokulacije pri obradi aerirane podzemne vode vodocrpilišta „Jarčevac“ s dva željezova koagulanta – željezov klorid i željezov(II) sufat te je praćen utjecaj brzine i vremena miješanja na učinak procesa kroz dva seta, uz početnu pH vrijednost vode od 7.5 i početnu koncentraciju ukupnog željeza od 4 mg/l. Učinkovitost je praćena mjerenjem polaznih i završnih vrijednosti količine organskih tvari, ukupne tvrdoće, alkaliteta i koncentracije ukupnog željeza te pH vrijednosti i vodljivosti vode. S obzirom na dobivene rezultate moguće je zaključiti da je učinkovitija obrada podzemne vode vodocrpilišta „Jarčevac“ postignuta pri doziranju željezova klorida.