Search

Pozvano predavanje na temu: Privrženost i bliski odnosi u adolescenciji i odrasloj dobi: prikaz istraživanja u Hrvatskoj

Pozvano predavanje na o važnosti privrženosti u bliskim odnosima u adolescenciji i odrasloj dobi.

Pozvano predavanje na temu: Obitelj i uloga privrženosti u bliskim odnosima tijekom adolescencije i odrasle dobi.

Svako razvojno razdoblje ima svoje specifične komunikacije potrebe i zadatke. U dojenačkoj dobi djeca dolaze u prvi kontakt sa okolinom. Tijekom tog razdoblja imaju određene zadatke koje moraju uspješno riješiti. Jedan od važnijih zadataka te dobi je uspostavljanje komunikacije. Već kroz slogovanje i gukanje djeca uspostavljaju određeni vid komunikacije, sve dok ne izgovore prve riječi. Roditelji, bas kao i podržavajuća okolina pomažu im u tom. Kako odrastaju, postaju sve bolji sugovornici. Kroz daljnja razdoblja života komunikacija poprima drukčiji oblik. Tijekom cijelog čovjekova života prijatelji igraju važnu ulogu. U adolescenciji, u kojoj se formira identitet, prijatelji služe kao važna karika tog lanca. Kasnije, u odrasloj dobi prijatelji više služe kao podrška u teškim i stresnim razdobljima. Zadatci tog doba nisu nimalo lagani, jer je to razdoblje u kojem se ulazi u svijet rada te se osniva obitelj. Kao što je razdoblje rane odrasle dobi obilježeno osnivanjem obitelji, karakteristika srednje odrasle dobi je odlazak djece od kuće. Bez obzira jesu li djeca stupila u brak ili ne, roditelji nastoje pružiti emocionalnu i financijsku pomoć. Kasna odrasla dob povezana je sa sve češćim fizičkim i psihičkim poteškoćama. To je razdoblje u kojem osoba iz svijeta rada prelazi u mirovinu. Ukoliko je taj prijelaz zadovoljavajući pozitivno će utjecati na psihičku dobrobit pojedinca i njegovo zadovoljstvo životom.

Zadovoljstvo životom i njemu srodni pojmovi kao što su subjektivna dobrobit, sreća i kvaliteta života noviji su konstrukti tzv. pozitivne psihologije koji se nastoje međusobno razlučiti, ispitivati i teorijski pojasniti. Zadovoljstvo životom odnosi se na globalnu evaluaciju osobnog života i smatra se kognitivnom komponentom subjektivne dobrobiti koju još čini emocionalna komponenta - raspoloženja ili emocije. Većina dosadašnjih istraživanja rezultirala je i nesuglasnim nalazima o odnosu životne dobi i zadovoljstva životom pa jedan od ciljeva ovog istraživanja bio i pokušaj utvrđivanja razlika u zadovoljstvu životom između različitih dobnih skupina. U ispitivanju su sudjelovala 483 ispitanika u dobi od 15 do 71 godine, a primijenjen je veći broj različitih upitnika kojima su se zahvatile varijable od interesa za ovo istraživanje. Rezultati su pokazali da između skupina ispitanika različite dobi ne postoje razlike u općem zadovoljstvu životom, ali da dobne razlike postoje u procjenama temporalnog zadovoljstva životom i to kada se procjene odnose na prošlo i očekivanja budućeg zadovoljstva. Procjene prošlog zadovoljstva bile su najniže kod osoba srednje životne dobi, dok je očekivano zadovoljstvo budućim životom bilo najveće kod mlađih adolescenata. Razlike su postojale i u procjenama prošlog, ali i sadašnjeg samopoštovanja, te su bile u smjeru najnižeg samopoštovanja kod osoba mlađe adolescentne dobi. Opće zadovoljstvo životom pokazalo je najveću pozitivnu povezanost s varijablama temporalnog zadovoljstva i temporalnog samopoštovanja. Sukladno i nekim prijašnjim nalazima, kod svih skupina sociodemografske varijable su se pokazale kao dobri prediktori zadovoljstva životom.

Zadovoljstvo životom i njemu srodni pojmovi, kao što su subjektivna dobrobit, sreća i kvaliteta života, noviji su konstrukti tzv. pozitivne psihologije koji se nastoje međusobno razlučiti, ispitivati i teorijski objasniti. Zadovoljstvo životom odnosi se na globalnu evaluaciju osobnoga života i smatra se kognitivnom komponentom subjektivne dobrobiti, koju još čini emocionalna komponenta - raspoloženja ili emocije. Većina dosadašnjih istraživanja rezultirala je i nesuglasnim nalazima o odnosu životne dobi i zadovoljstva životom, pa je jedan od ciljeva ovog istraživanja bio i pokušaj utvrđivanja razlika u zadovoljstvu životom između različitih dobnih skupina. Rezultati su pokazali da između skupina ispitanika različite dobi ne postoje razlike u općem zadovoljstvu životom, ali da dobne razlike postoje u procjenama temporalnoga zadovoljstva životom, i to kada se procjene odnose na prošlo zadovoljstvo i očekivanja budućega zadovoljstva. Procjene prošloga zadovoljstva bile su najniže kod osoba srednje životne dobi, dok je očekivano zadovoljstvo budućim životom bilo najveće kod mlađih adolescenata. Razlike su postojale i u procjenama prošlog, ali i sadašnjeg samopoštovanja, pa su bile u smjeru najnižega samopoštovanja kod osoba mlađe adolescentne dobi. Opće zadovoljstvo životom pokazalo je najveću pozitivnu povezanost s varijablama temporalnoga zadovoljstva i temporalnoga samopoštovanja. U skladu i s nekim prijašnjim nalazima, kod svih su se skupina sociodemografske varijable pokazale kao dobri prediktori zadovoljstva životom., Life satisfaction and related constructs such as well-being, happiness and quality of life are newer constructs of, so- -called, positive psychology. The intention of the scientist is to discriminate, investigate and theoretically explain these constructs. Life satisfaction is often conceptualized as one of three key aspects of psychological (or subjective) well-being, the others being positive and negative affect. It stands together with the affective elements to yield a relatively comprehensive picture of psychological well-being. Great numbers of previous researches have not found consistent results about the relation between life satisfaction and age, so one of the aims of this research was to investigate possible age differences. Results have shown that there were no significant differences in general satisfaction with life, but age differences were evident in the temporal satisfaction with life. Satisfaction with earlier life was the lowest in the group of middle-aged subjects, while the expectation of future satisfaction with life was the highest among the group of younger adolescents. Some differences have been observed in self-esteem, as well. Self-esteem was the lowest in the group of younger adolescents. General satisfaction with life has the highest correlation with temporal satisfaction with life and temporal self-esteem. According to some previous research, sociodemographic variables were good predictors of general life satisfaction., Zufriedenheit mit dem Leben und damit verwandte Begriffe wie subjektives Wohlergehen, Glück und Lebensqualität sind neuere Konstrukte der sog. positiven Psychologie, die man gegeneinander abzugrenzen, zu erforschen und auf theoretischer Grundlage abzuklären versucht. Die Zufriedenheit mit dem Leben bezieht sich auf eine allgemeine Beurteilung des eigenen Lebens und wird als kognitive Komponente des subjektiven Wohlergehens betrachtet – neben einer weiteren, emotionalen Komponente, d.h. Stimmungen oder Emotionen. Die meisten bisherigen Untersuchungen resultierten in teils auch voneinander abweichenden Befunden zum Verhältnis zwischen Lebensalter und Zufriedenheit mit dem Leben. Daher gehört es zu den Zielen der vorliegenden Arbeit, einen Versuch zur Ermittlung von Unterschieden zu unternehmen, die sich je nach Altersgruppe bezüglich der Zufriedenheit mit dem eigenen Leben ergeben. Die Ergebnisse zeigen, dass es hinsichtlich der allgemeinen Zufriedenheit mit dem eigenen Leben keine Unterschiede zwischen den verschiedenen Altersgruppen gibt, sehr wohl aber bei der Einschätzung der temporären Zufriedenheit mit dem Leben, wobei sich diese Einschätzung auf die Vergangenheit und die Zukunft bezieht. Personen mittleren Alters stuften ihre Zufriedenheit mit dem bisherigen Leben am niedrigsten ein, während sich die höchsten Einschätzungen auf die Zukunft bezogen, und das unter jüngeren Adoleszenten. Unterschiede gab es auch bei der Einschätzung des Selbstwertgefühls in der Vergangenheit, aber auch der Gegenwart; am geringsten war das Selbstwertgefühl bei jüngeren Adoleszenten. Es zeigte sich, dass die allgemeine Zufriedenheit mit dem eigenen Leben am stärksten verbunden war mit den Variablen temporärer Zufriedenheit und temporären Selbstwertgefühls. In Übereinstimmung mit den Ergebnissen einiger früherer Umfragen erwiesen sich bei allen Altersgruppen soziodemografische Variablen als gute Prädiktoren für eine Zufriedenheit mit dem eigenen Leben.

U okviru šireg istraživanja procesa samoevaluacije i samoregulacije osobnog razvoja u adolescentnoj i odrasloj dobi u četiri dobne skupine (adolescenti, mlađi odrasli, odrasli srednje dobi i stariji odrasli) sa po 75 ispitanika oba spola prikupljene su procjene učestalosti i posljedica različitih tipova socijalnih i temporalnih usporedbi u tri domene: postignuća, socijalna efikasnost i zdravlje. U ovom radu željeli smo utvrditi kako na te procjene utječu dob ispitanika, te tip i domena uspoređivanja. Pritom smo krenuli od zapažanja da su neke općenito prihvaćene pretpostavke o razvojnim promjenama u socijalnom i temporalnom uspoređivanju (npr. Albert, 1977 ; Suls i Mullen, 1981) rijetko empirijski provjeravane i da su pritom ignorirani smjer i domena uspoređivanja. Dobiveni rezultati pokazuju da su u svim dobnim skupinama i domenama temporalne usporedbe općenito uobičajenije od socijalnih, što je u skladu s prethodnim nalazom Browna i Middendorfa (1996). Određenu potvrdu njihovu nalazu o stabilnosti socijalnih i porastu temporalnih usporedbi u funkciji dobi našli smo samo u domeni zdravlja. U ostalim domenama se i socijalne i temporalne usporedbe, bez obzira na smjer, s dobi zapravo smanjuju. S dobi se također mijenja i utjecaj domene uspoređivanja na korištenje pojedinih socijalnih standarda usporedbe. Mlađi ispitanici različite tipove socijalnih usporedbi koriste najčešće u domeni postignuća a najrjeđe u domeni zdravlja, dok je kod starijih efekt domene bio značajan (ali suprotnog smjera od onog kod mlađih) samo za silazne usporedbe. Ukupni obrazac rezultata sugerira da bi modeli razvojnih promjena u procesima uspoređivanja uz temeljnu distinkciju temporalnih i socijalnih usporedbi trebali uzeti u obzir i različite smjerove uspoređivanja (uključujući mogućnost njihova strateškog korištenja), kao i promjene u salijentnosti pojedinih domena usporedbe.